Zarazne bolesti izazivlju uzročnici koje ne možemo vidjeti prostim okom, a zovu se zarazne klice ili mikrobi. Glavni izvor zaraznih klica jesu bolesne životinje i lešine uginulih životinja. Bolesne životinje izlučuju zarazne klice s balegom, s mokraćom, sa slinom ili mlijekom, te tako zarazuju ostale životinje, hranu, vodu ili okolne predmete

Josip Ivoš

Ivoš, Josip

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

i Rijeci. Ml jekara u Murskoj Soboti b i t će prva, u državi opremljena takovim uređajem, koji je po p rv i p u t mont i ran h a domaće kot love proizvedene u tvor ­nici pa rn ih kot lova u Zagrebu. Ovakvim rješenjem moći će se kot love ubuduće ložiti z emnim plinom, ako se dalekovod, iz naftonosnih polja u Lenđavi izgradi p reko Murske Sobote. Zbog vel ike mehanizaci je — u mljekari je mont i rano oko 170 e lekt romotora — ona n e će zaposliti mnogo r adne snage . Izričito ml jekarske poslove r ad i t će oko 30 radnika , s t rojeve i n a p r a v e posluživat će 20 radnika, a u u p r a v i bi t će oko 25 službenika. Vrlo kor isno za r a d nove ml jekare bat će i to, š to će se veći broj s t ručno osposobljenih l judi posveti t i organizaciji sabiranja, poduča­vanju proizvođača i izvršivanju zadataka laboratori jske službe. Rezultat nj ihova r ada bit će, d a će se poveća t i proizvodnja, poboljšati kemijska i bakter io loška kvali teta mli jeka i ukloni t i nedostaci u proizvodnji mlijeka kod proizvođača. Ti će l judi u z imskom razdoblju održavati k raće tečajeve o osnovnom pozna­vanju mli jeka za sabirače nekvalif icirane radn ike ml jekare . Ekonomska i d ruš tvena opravdanost nove ml jekare j e očita. Statist ički podaci pokazuju da na o tkupnom području mljekare u Murskoj Soboti ima 48.0100 k rava , t e da p rema t o m e opstoji s i rovinska baza koja jamči , da će ml jekara radi t i s p u n i m kapaci tetom. Njezinom proizvodnjom mliječnog praška dopunjava t će se proizvodnja postojećih tvornica mli ječnog p raška u Osijeku i Županj i tako> da će bi t i zajamčena opskrba oko 1,500.000 djece u deficitarnim (pasivnim) kra jevima Jadranskog primorja, njegovih otoka, Herce ­govine i C rne Gore. Prof. dr. J . Ivoš, Ztagw&b KAKO ĆEMO SPRIJEČITI D A D O M A Ć E ŽIVOTINJE N E O B O L E Zarazne bolesti izazivlju uzročnici, ko je n e možemo vidjeti p ros t im okom, a zovu se za razne kl ice ili mikrobi . Glavni izvor zaraznih klica jesu. bolesne životinje i leš ine ug inul ih životinja. Bolesne životinje izlučuju za razne 'klice s balegom, s mokraćom, sa s l inom il i mli jekom, t e t ako zarazuju ostale životinje, h ranu , vodu ili okolne p redmete . Nisu l i lešine životinja, üginul ih od zarazne bolesti, neš te tno uk lon jene (dobro zakopane), mogu lako posta t i izvor zaraze , jer zarazne klice lako dospiju na površ inu tla i zagade ga. Često se lešine p r e ­voze u otvorenim, kol ima, p a se k r v cijedi putem', a s krvl ju se razas ipa ju i zarazne klice, pa se bolest dalje širi. Bacat i lešine u g r a b e i , p o t o k e ili z a k a ­pat i ih u gnoj veoma j e loš običaj, je r se n a taj način bolesti često š i re . Bolest i mogu prenosi t i i različiti insekti (muhe, komarči), a baš goveđu p i rop lazmozu prenose krpel j i (klopci). Posebnu pažn ju t rebalo bi "obratiti uniš tavanju š takora (deratizaciji), j e r oni često p renose bolesti , od kojih spominjemo naroči to ove: Aujeszkyjevu bolest svinja, tuberkulozu, zarazni pobačaj , botul izam (preko lešina), tu la remi ju , sl inavku, t r ih ine lozu i druge. Danas se već i kod nas proizvodi dobro sreds tvo za uniš tavanje š t ako ra nazvano »Tomorin«. Već iz ovoga, što smo dosad iznijeli, vidi se, đa se t e .bolesti mogu veoma lako prošir i t i , ako ih ne zatiremo. Neke od njih ( tuberkuloza, sakagija, b ruce -Icza, kokošji tifus) mogu otkri t i samo veter inar i s određenim zahvatom. Nadal je je veoma važno, da se stočar točno drži propisa, š to su određeni zakonom o suzbijanju stočnih zaraza, i mjera, koje m u preporuč i ve te r inarsk i s t ručnjak. Pored toga mi smo već istakli i to, da se za razne bolest i b r ž e i l akše š i re kod onih životinja, koje su postale neotporne, j e r su loše hranjene , nerazumno isko-rišćivane, loše smještene i sl'., pa se i o tome valja b r inu t i . Glavni znak, koji će stočara upozoriti , da je životinja oboljela od zarazne bolesti,, jest iznenadna pojava visoke t empera tu re . U svakom takovom slučaju t reba bolesnu životinju odmah odvojiti od ostale s toke i pozvat i veter inara , koji će odrediti daljnje mjere. Svake godine b a r e m j edampu t t reba pregledat i goveda, nisu li oboljela od tuberkuloze ili od zaraznog pobačaja, naroči to ondje gdje j e u s tadu već bilo takvih bolesti. Svaki pobačaj sumnj iv je sve dotle, dok se n e dokaže njegov uzrok. C s i m toga u pojedin im našim krajevima s ta lno izbijaju neke za razne bolesti (bedrenica i šuš tavac u goveda, svinjska kuga i vrbanac, kokošja kuga i .dr.), koje možemo spriječiti , ako još zdrave životinje zašt i tno cijepimo. Praksa j e pokazala, da t e bolest i možemo mnogo lakše suzbiti, ako cijepimo sva gr la Hi b a r e m najveći broj njih, a mnogo teže, ako cijepimo samo pojedina grla. Kad se bolest već pojavi, t reba se pobr inu t i n e samo d a te životinje lije­čimo, nego i o tome, da ne pos tanu izvor zaraze za d ruga , još zdrava grla. Ba­legu, mokraću i .stelju ispod takove životinje t r eba spremi t i tako, da ne dođu u dodi r s još zd rav im životinjama. Osim toga t reba b a r e m svaki d rug i ili t r eć i dan ležaj (obično u kü tu staje, ako nema .posebnog odjela) dobro oprati , politi v ruć im lugom ili 2.0:%-tarom otopinom svježe gašenog vapna, ili otopi­n o m klornog vapna. Ako životinja ugine od kakve zarazne bolesti , t r eba lešinu š to pr i je ne ­škodljivo uklonit i . To će učini t i živoder. Nikada ne smijemo bolesnu životinju pr ik la t i i meso od nje p rodava t i bez dozvole ve te r inara , j e r t ime rzlažemo veli­koj opasnosti veći broj ljudi, a lešinu ne smijemo zakopa t i bilo gdje ili s nje sk inut i kožu. Prostori ju, u kojoj je životinja uginula, t r eba dobro očistiti, oprat i je vruć im lugom i onda temeljito raskuži t i p rema upu t i ve te r inara , i to onim .sredstvima, koja on preporuči . Općenito j e važno, da se svake god ine b a r e m j edamput ili dva pu ta i sav. .unutrašnji uređaj temeljito očisti i staja raskuži. Najbolje je to u rad i t i u proljeće, k a d s toku izagnamo n a pašnjak, i u jesen, pri je negoli s toku u t je ramo u staju na zimovanje. Pored nek ih već navedenih bolesti (tfoc, za razni pobačaj) kod mliječnih se goveda sve više širi zarazno presušenje v imena (agalakcija). Posljedica ove bolest i jesu upala v imena (mastitis), gdje n a k n a d n o presuše pojedine če­t v r t i - Ш cijelo v ime; to znači ,da oboljela životinja daje mnogo manje mlijeka, a i- ono je s labije kval i te te . Doduše, upa l e v imena možemo danas pril ično dobro liječiti ant ibiot icima (penicilin, aureomic in i dr.), ali se v ime veoma lako iznova zarazi pa je bolest veoma teško suzbi t i ü već im mliječnim stadima. Uzročnici zaraznog presušenja š i re se svuda po okolini, pa j e p rema tome čistoća kod mužnje veoma važna, j e r se vime zarazuje ug lavnom preko sisnog kanala . Život inja .može b i t i i bolesna ,a ipak joj v i m e nije osjetljivo na pr i t isak, ali j e mli jeko obično promijenjeno; zbog toga t reba prije, mužnje pregledat i p r v i mlaz mli jeka, pa ako u njemu, nađemo grudice ili .pahuljice žućkas to obojene, onda je takovo mlijeko sumnjivo i vjerojatno je, da životinja boluje od zaraznog presušenja v imena. Takovu, životinju t reba odmah stavit i u k u t staje i v must i je uvi jek najzadnju, inače se bolest veoma lako prenese i n a d ruga grla. Njeno, mli jeko n e smijemo izmusti na pod ili na stelju, a t reba odmah pozvati ve ter inara , da odredi, kako ćemo liječiti životinju. Sto se pak t iče samog muzača, čim imamo u staj i grlo bolesno od zaraznog presušenja, t reba da on pr i je negoli počne mus t i svako pojedino grlo, opere r u k e u mlakoj vodi, koja sadrži 0,2—0,4% klora . Poznato je, da od zaraznog presušenja lakše obole one životinje, koj ima su sise ili v imena ozlijeđena ili uprl jana, gdje se kod mužnje sise jako gnječe, pa s e sluznica sisnog kana la lako povrijedi. Bilo. k a k o v e ranice na. sisi ili, v i ­m e n u najzgodnije su mjesto da se razvije uzročnik zaraznog presušenja. Pr i je svake mužnje t r eba p ra t i v ime i onda ga osušiti čistom i suhom krpom. TJ p raks i se: veoma često dešava, da muzači p e r u r e p i ' v i m e is tom vodom iz iste posude, a v i m e da ostave vlažno. Pr l java voda ne samo da k v a r i kakvoću mli jeka, nego i s a m o vime može vr lo lako oboljeti, ako ga p e r e m o t akvom vodom. Ostavimo li pak v ime vlažno, zimi će na n jem ispucati koža i s tvori t će se ranice, ko je su veoma povoljno mjesto za razvoj uzročnika za raz ­nog presušenja. Ako kod mužnje sise istežemo i gnječimo, lako se desi, da sluznica sisnog k a n a l a p u k n e i v ime se t a d lako zarazi . Domaće životinje veoma često pobolijevaju od zaraznih bolesti, a š t e te su ogromne. Manj i broj ž ivot inja ugiba od djelovanja samih nametnika , ali vel iki broj od njih gub i n a težini, manje je produkt ivan , s labi je iskorišćuje h r a n u i na kra ju postaje man je o tporan prema drugim, napose za razn im bolest ima. D o ­damo li tome gub i tke zbog zapljene pojedinih dijelova organa nesposobnih za l judsku h r a n u ' kod klanja , a usto i opasnost za zdravl je l judi , onda se vidi, kako je važno bor i t i se p r o t i v nametničkih bolesti, I nametn ičke bolest i najbolje ćemo suzbijati zaš t i tn im mjerama; Čista hrana , voda i stelja, torzo iznošenje gnoja i njegova odgovarajuća obrada , njega pašnjaka ^melioracije i s l ične mjere glavni su p reduv je t za suzbijanje n a m e t ­ničkih bolesti. Slažemo li gnoj propisno n a u rednom gnoj ištu' ,i to n a poseban način (t. zv. b io te rmička raskužba gnoja), možemo u n jemu povećat i t e m p e r a ­t u r u na 50—70'°C, a to j e dovoljno, da se nametnic i uniš te i spriječi n j ihov daljnji razvoj . Nametn ic ima je za razvoj potrebna' vlaga. Metilj avost ćemo n a j ­bolje spriječiti tako, da vlažno tlo mel ior i ramo i odvodnjujemo. Ako s točne prostorije s talno dobro čistimo i polijevamo vrućim lugom, ako t aman imo m ü h e (o tome je već bilo govora u »Mljekarstvu«), lakše ćemo uništ i t i n a m e t n i k e . Njegujemo li pašn jake i iskorišćujemo li dobro pregonsku pašu stoke, mnogo ćemo pr ipomoći kod suzbijanja nametnika. Veter inar i i agronomi bit će n a m tom-p r i l i kom dobr i savjetnici . - Veoma je probi tačno , d a dvaput n a godinu goveda dehelmint iz i ramo, t. j . da im dajemo li jekove, koji ubi jaju i l i . ist jeruju nametn ike iz njihova organizma. Ako t o r ad imo masovno i s po t r ebn im mjerama opreza, ib.it će to još korisnije 1. T e se izvršuju ug lavnom ovako: Životinje,; koje deheimintiziramo, mora ju b i t i za tvorene u staji , na i spus tu ili pregonu i tu ostati neko vri jeme, k a k o n e bi ras ipale po okolini nametn ike , koji masovno izlaze s balegom. Nj ihovu ba l egu t reba sakupljat i i slagati na gnojištu. Staju t r eba po tom dobro očistiti i oprat i v ruć im lugom ili sodom. Ako s toku d rž imo ,u t o r u ili n a pašnjaku, t reba taj tor ili dio pašnjaka u dotičnoj godini napust i t i . Dehelmintizirät i t reba goveda dvapu t n a godinu, i to u proljeće pr i je izgona, kako bi sito m a n j e nametnika dospjelo n a pašnjake, i onda U jesen, kada s toka ulazi u staje n a zimovanje. U vri jeme dehelmint izäci je val ja s toku dob ro hran i t i , jer se j a k i o tporan organizam lakše oslobađa od nametn ika . Lujo Ruka vina, Beograd P R E N O Š E N J E STEČENOG Z N A N J A I U P O Z N A V A N J E Z A I N T E R E S O V A N I H Ne znam kako je to k o d drugih p r iv redn ih g rana , a l i u mlekar s tvu ne b i mogli biti zadovoljni sa upoznavanjem novih tekovina mlekar ske nauke , tehnike i p rakse od s t r a n e onih poljoprivrednih i mlekarsk ih s t ručnjaka koji s e vraćaju u zemlju sa specijalizacije ili izobrazbe iz inos t rans tva . Po liniji ekonomsko-tehničke pomoći Organizaci je ujedinjenih nacija u p u ­ćuje se svake godine sve veći broj mlekarsk ih i pol jopr ivrednih s t ručnjaka u inostranstvo. Pojedini ostaju tamo 4 do 6 meseci, p a i godinu dana. To se naročito odnosi na zemlje SAID i Velike Br i tan i je — kao zemlje sa n ap red n o m i razvijenom mlekarskom industrijom, odnosno sa visoko razvi jenom proizvod­njom mleka. Počev od proizvodnje, organizacije sakupljanja, nač ina udruživanja, save to-davne službe, propagande, r ada mlekara — p a do distr ibucije mleka — bilo foi od velike kor is t i da o tome više 'čuju naši mlekarsk i radnic i i stručnjaci. Isto tako upućuju se pojedini mlekarsk i s t ručnjaci n a k raće vreme, na 1—2 meseca, i na r azne tečajeve koje organizuje FAO i UNICEF, za t im na mlekarske kon­grese. Ne samo što se ne dolazi do mater i ja la n j ihovih izveštaj a, nego se ne pojavljuju ni t i članci u naš im pol jopr ivrednim i m leka r sk im s t ručn im Časopi­s ima I publ ikaci jama. I ako ponešto b u d e — t o se odnosi većinom na opšte opise, više kao novinarska reportaža više opisnog k a r a k t e r a , iz čega se možemo upoznati s nj ihovim pr i l ikama, ali ne i mnogo nauči t i . O nek im ozbiljnijim studijama, č lancima i r a sp ravama nema n i govora . T i m e ne možemo bit i zadovoljni. Postoji veoma mali broj objavljenih napisa i izveštaj a o t im putovanj ima i rezul ta t ima ovakovih oblika, s t ručnog, i p rak t i čnog rada . O n i se predaju Uprav i e k o n o m s ^ - t e h n i č k e pomoći u Beogradu i preduzećima i us tanovama, koj i ih upućuju, a l i zainteres i rani mlekarsk i radnic i Q t o m e nemaju informacija. Ovo je svakako nemarnost , nedosta tak i — šte ta . Z a r se ne bi moglo angažovat i više s t ručn ih i p rak t i čn ih predavanja po mlekarsk im kolekt ivima i organizovati p rak t i čno p renošen je s tručnog znanja i iskustva za pojedina radna mesta u pogonima i l i labora tor i j ima? Na ovakav bi se način pu tovan ja naših s t r u č n j a k a n a specijalizaciju ili izobrazbu daleko više isplatilo. Dok ovako se dobija do jam ili da se stide, ili da su škr t i u prenošenju 

Kako ćemo spriječiti da domaće životinje ne obole

Domaće životinje mogu oboljeti od veoma različitih bolesti, ali se sve te bolesti mogu ipak razdijeliti u dvije glavne grupe, a te su nezarazne i zarazne bolesti. Nezarazne, bolesti zovu se još i organske. Od zaraznih bolesti danas se sve više odvaja grupa bolesti, koje se mogu od životinja prenijeti na ljude, a zovu se zoonoze

Ivoš, J.

Sadržaj broja mikroorganizama u 1 cm3 mleka na temperaturama: 15°C 25°C 35°C Na početku- ogleda 9.000 9.000 ' 9.000 Posle tri sata 10.000 18.000 30.000 Posle 6. sati 25.000 172.000 12,000.000 Posle devet sati 46.000 1,000.000 35,000.000 Posle 24 sata 5,000.000 57,000.000 800,000.000 Ovaj sadržaj bakterija u cm3 mleka jasno pokazuje koliki značaj ima hla­đenje mleka za vreme letnih — toplih dana, kada temperatura dostiže 30—35°C. Zato treba vršiti hlađenje mleka bar stavljanjem kanti u hladnu vodu, a naj­bolje je hladiti mleko na ledu. Pored toga dužina zadržavanja mleka na putu od proizvođača do centralne mlekare ima veliki značaj za dobivanje dobrog i kva­litetnog mleka za ishranu stanovništva. To znači da transport mleka mora biti dobar. Transport u našim prilikama traje i do 6 sati (kamionima), a kao što je gore naglašeno temperatura preko leta dostigne 30—35°C, te pri tako dugom transportu i visokoj temperaturi u 1 cms mleka mogu se naći nekoliko miliona mikroorganizama, Ovako mleko nije podesno za potrošnju, a ni za mlečne proizvode. Iz ovog kratkog pregleda može se jasno videti da: 1) Higijena*muže nije na visini 2) čistoća posuđa nije besprekorna 3) Transport mleka do potrošača ili mlekare traje suviše dugo. Prema tome ako želimo besprek orno mleko moramo ovim pitanjima posve­titi više pažnje. Prof. dr. J. Ivoš, Zagreb KAKO ĆEMO SPRIJEČITI. DA DOMAĆE ŽIVOTINJE NE OBOLE Domaće životinje mogu oboljeti od veoma različitih bolesti, ali se sve te bolesti mogu ipak razdijeliti u dvije glavne grupe, a te su: nezarazne i zarazne bolesti. Nezarazne, bolesti zovu se još i organske. Od zaraznih bolesti danas se sve više odvaja grupa bolesti, koje se mogu od životinja prenijeti na ljude, a zovu se zoonoze. Najpoznatije od njih jesu: bedrenica, bjesnoća, brucsloza, tu­berkuloza, slinavka, šuga i t. d. Zaraznim bolestima slične su nametničke bolesti, što ih uzrokuju različiti nametnici (praživi, crvi, krpelji, grinje, insekti). Otkriti bolesti u životinja nije uvijek lako, jer ima životinja, koje su naoko potpuno zdrave, a zapravo su bolesne i opasne po svoju okolinu. Brucelozna krava na pr. može izgledati zdrava, a ipak biti bolesna i izlučivati uzročnike bolesti u svoju okolinu i tako zarazivati i stoku i ljude. Kokoši, koje su kao pilići preboljele bijelu grizu, obično se ne čine bolesne, a ipak nose u sebi klice kokošjeg tifusa, razasiplju ih po okolini ili se klice preko jajeta prenose dalje, i tako se kokošji tifus stalno širi. Slinavka, tuberkuloza i bruceloza mogu 274 se prenijeti mlijekom ,a vrbanac i neke nametničke bolesti (trakavičavost, trihi-neloza i dr.) mesom. Sve to pokazuje, kako su zamašne mjere, koje treba izvršiti, da domaće-životinje ne obole, a preko njih često i ljudi. Ujedno se vidi, da za tu borbu nije dovoljan samo veterinar, nego da s njim moraju surađivati i drugi, a prije svega sami stočari. Nezarazne ili organske bolesti domaćih životinja upravo su takove bolesti, gdje sam stočar svojim pravilnim postupkom može najviše pridonijeti, da se spriječe. Ovamo pripadaju različite bolesti dišnog i probavnog kanala, bolesti kože i organa za kretanje, pa bolesti spolnih organa, koje uzrokuju neplodnost i pobačaje. • U prijašnjem članku već smo govorili o tome, kako * loša prehrana (bilo nestašica hrane uopće, bilo samo nekih njenih sastavnih dijelova) može uzroko­vati niz poremećaja u organizmu, pa bolesti starije stoke i mladunčadi. Nečista hrana i posude, ustajala i ukiseljena hrana, na pr. mlijeko i kuhinjski otpaci, iza.zivlju veoma često proljeve, naročito u mladih životinja. Zamuljeno sijeno malo je vrijedno kao hrana, a usto može pokvariti probavu i izazvati koliku. Hrana u kojoj se nalaze različiti predmeti (igle, čavli, žica i si.), može izazvati dugotrajnu bolest i uginuća goveda, a silaža, u kojoj se nalaze komadići zemlje ili lešine glodavaca, može uzrokovati Uginuća zbog botulizma. Ne dajemo li mladunčadi iza poroda mljeziva (kolostruma), bit će ona neotporna prema zaraznim'bolestima i lako će uginuti. Hranimo li životinje neredovito ili pre­obilno, poremetit će im se probava, izgubit će apetit i oboljet će od začepa. Ispaša na rosnoj ili zamrzioj travi može izazvati nadam ili pobačaj. Različiti korovi na pašnjacima (otrovno bilje) mogu isto tako uzrokovati bolesti. Štetna može biti i prehladna ili zagađena voda. Brižan stočar lako će spriječiti takove pogreške. Naši stočari i sami znaju, da mladi kukuruz, zamrzio lišće od zelja, jako ugrijana zelena hrana, pljesniva hrana i si. mogu izazvati bolesti, u do­maćih životinja, ali ipak ne paze na to, i tu često leži uzrok zlu. Bolesti dišnih organa dosta su česte, naročito kod konja, a pogledamo li, kako je do njih došlo, redovito ćemo utvrditi, da su životinje bile naglo izlo­žena nevremenu, da su ugrijane pile vodu, a nisu produljile rad i si. Mlade životinje zatvorene u toplim stajama, gdje se raznježe i gdje zbog nečistoće ili prevelikog broja stoke u staji ima i mnogo različitih uzročnika bolesti, obole često u većem broju i ugibaju. Nestašica svjetlosti i prljave prostorije pružaju povoljne uvjete za razvoj mikroba, a slabe životinjski organizam. Rahitis često nastaje zbog nestašice sunčane svjetlosti. Životinje, koje se nedovoljno ili uopće ne njeguju, mogu lako oboljeti od raznih kožnih bolesti, napose u staji. Povrede kože zbog nepažnje kod sisanja ovaca, ili od lošeg hama, samara, sedla i si., mogu životinju na dulje vrijeme izbaciti iz upotrebe. Muzemo li životinje rukama neobrezanih noktiju ili gnje­čimo li im sise, lako ćemo ih povrijediti, uzrokovati upalu kože i bolove, i zato smanjiti količinu mlijeka. Usto upravo te pojave mogu pogodovati, da se šire zarazne bolesti vimena. Ne obrežu jemo li govedima i rasplodnim bikovima papke, oni će popucati i nastat će bolne rane. Takove krave teško stoje, ne mogu hodati na pašnja­cima, ne nahrane se dovoljno i često daju i 30% manje mlijeka; takovi bikovi ne mogu opasivati krave, a gdjegdje ih treba izlučiti i iz rasploda. Iz svega ovoga može se jasno zaključiti, da sam vlasnik stoke ili onaj, tko je poslužuje, može ponajčešće spriječiti nezarazne, organske bolesti. Stoku 275 treba dovoljno i dobro hraniti, čistiti, dapače držati je na pašnjacima i u ispustu, čuvati kod rada, dobro je njegovati i napajati s dovoljno zdrave vode, pa će tih bolesti biti mnogo manje. Naročito treba paziti na mladunčad. Nju treba pustiti što prije iza poroda pod mater da siše, jer je mljezivo veoma zdravo i važno za njihovo zdravlje. Mater treba hraniti dobrom i zdravom hranom. Od pljesnive hrane, istina, mati ne mora oboljeti, ali mladunčad lako dobije proljev. Posude, iz kojih hranimo, valja stalno čistiti, prati ih lugom i sušiti na suncu, kad je god to moguće. Što je mladunčad više na slobodi i na suncu, to je bolje. Kad bismo izbrojili sve štete nastale od nezaraznih bolesti domaćih živo­tinja, vidjeli bismo, kako nam te bolesti nanose ogromne gubitke u privredi i kako je neobično važno nastojati, da te bolesti spriječimo. Veterinari i agro­nomi mogu pritom stočarima veoma mnogo pomoći savjetom, jer samo liječenje ne pomaže mnogo. Naime, redovno liječimo samo pojedino grlo, a uzrok zla — oslonimo li se samo na liječenje —' ostaje i dalje netaknut. Uklonimo li pak uzrok, a to zavisi o stočaru, učinit ćemo kud i kamo više, i štete ćemo znatno smanjiti. (Nastavit će se) Ivan Benko, Ljubljana ZADACI I MOGUĆNOSTI MLJEKARSTVA KAO INDUSTRIJE Industrijsko mljekarstvo izgrađuje se u našoj državi u sav mah; možemo računati, da će za nekoliko godina u našoj državi biti barem 30 industrijskih mljekara. Kao što smo i očekivali, velika pomoć »UNICEF-a« pokrenula je na rad i sve druge faktore za razvoj mljekarstva . Iako moramo priznati, da su suvremeni mljekarski pogoni uvjet za napredak mljekarstva, mora nam biti jasno, da se napredak ne postiže samom izgradnjom pogona. Ovi će se pogoni potpuno iskoristiti samo tada, budemo li vodili i odgo­varajuću mljekarsku politiku. Da uopće dođe do te uspješne mljekarske politike, treba znati, zašto gradimo industrijske mljekare, treba poznavati specifične uvjete za njihov napredak i tek onda precizirati zadatke, koje ovi pogoni imaju ispuniti. Zato je svakako potrebno, da to razmotrimo i u našem jedinom stručnom listu. I. Razlozi, koji su omogućili, dJa se mljekarstvo razvije u in/dustrSjtu, jesu: 1. Tehnika, — a) strojarska: Kroz više stoljeća bilo je mljekarstvo, t. j -prerada mlijeka u razne proizvode, u rukama kućnog gospodarstva. To se pro­mijenilo već god. 1877., kad je stavljen u promet prvi separator. God 1888. stavljen je u separator poseban uložak, koji se sastojao od većeg broja pločastih-tanjurića. Time se brzina obiranja uvelike povećala, i separator je pobjedonosno kročio svojim putem. Poznata tvrtka »Alfa« objavila je već god. 1902., da j© preko 300;000 njenih separatora u upotrebi. Separator se i nadalje razvijao i usavršavao, pa mislimo, da je danas dosegao vrhunac savršenstva. 276 

Kako ćemo spriječiti da domaće životinje ne obole

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia