Kod izbora krmiva za prehranu stoke valja znati njihovu prikladnost za stanovitu vrst, kategoriju, spol, dob stoke i proizvodnju. Goveče je preživač, pa možie iskoristiti teže probavljivu voluminioznu krmu -zelenu krmu i sijeno

Dinko Kaštelan

Kaštelan, Dinko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

a nj ih t reba otkupi t i , dopremit i do mljekare i uskladišt i t i . J ednom rječju t reba pronaći i organizirat i veliki o tkupni teren. Zatim, ma da ne t rebaju veće inve­sticije za dogradnju kod proizvodnje jaja u p rahu , ipak t reba mehaniz i ra t i lupanja i miješanja jaja. Skladištenje, čuvanja i pakovanja jaja u prahu t ako­đer ima svojih specifičnosti, koj ima t reba ovladati . Tako će se jednoga dana pojavit i na t rž iš tu ja ja u p rahu , kao još jedan ar t ikal naše prehrambene indu­str i je , koji će u prvo vr i jeme mora t i -kao novi proizvod proći pu t predobivanja potrošača svojim kva l i t e tom i prednošću, kao što je to nekada moralo da prođe i mlijeko u p rahu . Ing. Dinko Kaštelan, Zagreb K R E P K A KRMA U P R E H R A N I KRAVA I z b o r 1 k r m i v a . Kod izbora krmiva za p r e h r a n u s toke valja znat i n j ihovu pr ik ladnos t za s tanovi tu vrst , kategoriju, spol, dob s toke i proizvodnju. Goveče je preživač, pa možie iskoristiti teže probavljivu voluminioznu krmu ~ (zelenu krmu, sijeno). Takovu k r m u mogu donekle dobro iskoristi t i i konji ; svinje pak, a pogotovo perad, to ne mogu. Muške rasplodne životinje t r e b a j u z a svoj razvoj više k repke k r m e nego ženske. Mladunčad ne može iskoristi t i teže probavl j ivu h ranu , a t r eba k r e p k u k rmu , t. j . h r anu s više hranj iv ih sas tav ina (bjelančevina i rudn ih tvari) za svoj razvoj. Krave s mlijekom izlučuju b je lan­čevine, rudne tvari i ostale hranjive sastavine, pa to moramo imati na umu kod izbora k rmiva za siastav krmnog obroka. Svinje i perad mora ju dobiti u h r a n i ug lavnom sve po t rebne v i tamine , a goveda mogu u b u r a g u s tvara t i vi tamin B . U k r a t k o goveda i konji su ug lavnom potrošači voluminozne k rme , a svinje i p e r a d k repke k r m e . Z a š t o v o l u m i n o z n a k r m a , k o j a s l u ž i z a p r e h r a n u k r a v a , n e o d g o v a r a p o t r e b a m a ? Svakom je gospodaru jasno, da površ ine za ži tar ice , okopavine ili povrće t r eba obradi t i , zasi ja t i i okapa t i , a pr i rodi će zavisit i o gnojidbi. Ipak malo kojemu gospodaru pada na um, da obrati veću pažnju travnjacima. Ri je tko sie gnoje, pa se tako tlo osiromašuje i prirodi s© smanjuju. Spomenut ćemo samo, koliko se tlo iscrpljuje proizvodnjom žitarica i sijena, pa koliko utječe gnoj idba n a t ravn jake . ' Sa 1 h a povr š ine iscrpl juju se iz t la bil jna h ran iva kod proizvodnje: 24 m t c zrna pšenice i 48 mtc s lame dušika (N) 76 kg kal i ja (K) 54 kg fosforne kiseline (P) 29 kg v a p n a (Ca) 1 15 kg Livade t r eba ju neš to v iše dušika i fosforne kiseline r icama, dvapu t više kali ja, a vapna mnogo više. 50 mtc si jena 80 kg 100 k g 35 k g 60 k g * od površ ina pod ž i t a -Gnojenje utječe na botanički sas tav flore i na sadržinu hranj iv ih tva r i u biljci. Gnojenje dušičnim gnojivima pogoduje razvoju t rava , a fosforna i k a l i ­jeva gnojiva leguminozama. B o t a n i č k i s a s t a v t r a v n ' j a k a k o d g n o j e n j a r a z n i m g n o j i v i m a . parcele gnoj ene sa Kontr . parcele N P P K N P K _ N P K + Ca leguminoze 11,6% 4 ,5% 18,4% 22,2% 16,2% 23 ,1% dobre t rave 22,5% 42,8% 23,8% 25,5% 32,3% 33,7% loše t rave 18,4% 14,0% 17,5% 16,2% 15,7%- 15,5% korovi 47,3% 38,3% 39,7% 35,3% 35,6% 27,5% Kod gnojenja gnojnicom povećavaju se uočljivo t rave , a smanjuju legu­minoze; kod gnojenja stajskim gnojem ili komoostom ne mijenja se biljni sastav. Gnojenjem se povećavaju pr i rodi i p reko 50%, va to zavisi o vrs t i i ko l i ­čini gnojiva, vodnim odnosima u tlu, k l ima t sk im fak tor ima i t. d. Usto valja is taknuti , da obilnim gnojenjbm dušičnim gnojivima poveća­vamo sadržinu bjelančevine u bi l jkama, tako na pr . đubr imo li liviadle amon i -jfcvim fosfatom možemo povećati kol ičinu bjelančevine u si jenu od 2,6% na 6,5%. Uz gnojenje i drugi agrotehnički zahva t i mogu utjecat i na kakvoću i pr i rod krmnog bilja (odvodnja, natapanje, pašno-kosni način upot rebe livada, p r e -gonsko napasivanje, pravodobna košnja, p rav i lno sušenje, spremanje i konzer ­viranje krme) . K o j e s u k a r a k t e r i s t i k e k r e p k e k r m e ? Dok dobra voluminozna k rma (dobro l ivadno sijeno i dobra paša) sadrži više manje sve potrebne hranj ive tva r i (biološki je potpuna) k repka k rma , kako i sama riječ kaže, sadrži više h ran j iv ih tva r i od s labe voluminozne krme, ali jie po svom sastavu jednost rana (osim mlijeka). K u k u r u z sadrži najviše škroba (poznata h rana za tov), a manje bjelančevine, pšenice posije nešto više bjelančevine, uljana sačma ili pogače još više (i preko 40%), a riblje i mesno brašno .preko 50% bjelančevine. Da se pojedina k repka k rmiva mogu sama ili u k rmno j smjesi pravi lno upoti?ebiti, val ja poznavat i n j ihovu hran j ivu vri jed­nost i"davati ih stoci p rema potrebi , kol iko j© to> ren tab i lno . Jednos t ranos t poje­dinih krepkih krmiva donekle uk lan jamo praveći k r m n e smjese. Osim toga k repka su k r m i v a fiziološki kisela. U p raks i va l ja kontrol i ra t i , da li u obroku ima dovoljno vapna, fosfora, na t r i ja i klora, a r jeđe ostal ih e lemenata . D a l i s e k o d n a s k r e p k a k r m a p r a v i l n o u p o t r e b l j a v a z a p r e h r a n u k r a v a ? Cesto se govori, da zbog nestašice k r epke k r m e (posija, sačme ili k r m n e smjese) k rave daju malo mlijeka, a Пе anal iz i ra se koji su pravi razlozi, odnosno ne podužim!ju se mjere da se postepeno uklone t i razlozi. H r a n a za k rave kako: je poznato, t reba da sadrži dosta b je lančevina i rudnih tvari . Što su muznije, to t ih tvar i t rebaju više. H r a n a , ko ju obično proizvode kod nias proiz­vođači, slabe je kvali tete , t. j . oskudna je b je lančev inama i r u d n i m tvar ima . Zbog toga proizvođač r ješava to p i tan je t ako da da je k r epku k rmu, i to о ш , kojom raspolaže ili ju može nabavi t i , bez obzira, da li j e u tom slučaju i p r i ­kladna. Time donekle nastoj i održati mliječnost do s tanovi te visine (obično male), a ka tkada i povećati . Proizvođači , kako je to napr i jed navedeno, premalo još pažnje obraćaju poboljšanju osnovne k r m e (voluminozne) za krave, koju mogu sami proizvesti na vlast i tom gospodars tvu. K r m n o bilje, proizvedeno n a t ravnjac ima i na ora­nicama kao. međuus jev i podusjev maj jeftini je je, njimfo možemo polučiti kod k r ava osrednju muznost , a u prosjeku veću nego što j e današnja . Kod nas ima slučajeva, da se k r a v a m a du}e k repka k rma ne samo za proizvodnju mlijeka, nego čak i za samo njeno uzdržavanje, a to neizbježno poskupljuje proizvodnju. Takovo govedars tvo postaje nerentabi lno, jer je proizvodnja niska i skupa. K a d j e r e n t a b i l n o d a v a t i u o b r o k k r a v a m a k r e p k e k r m e ? 1. kod p r ip reme k rava za muzno razdoblje, 2. kod odgovarajuće osnovne k r m e i boljim muzarama, 3. kod zimske p r e h r a n e pri je prijelaza na pašu, 4. u l je tnom per iodu p r e h r a n e zelenom krmom sa mnogo bjelančevine. P r ip rema k rava za muzno razdoblje odlučno utječe na muznost . Time se može povfećati mliječnost za neko 1000 lit u laktaciji uz uvjtet, da se i nakon teljenja p r imjereno h ran i . Radi toga je u spomenutom per iodu potrebno k r a ­vama davat i k r epke k r m e uz dobro l ivadno sijeno i lueernu. Ako sušni per iod traje 6 ili 8 sedmica, onda ćemo zadnje t r i sedmice pri je teljenja smanji t i obrok krepke krme, kako bismo spriječil i u većoj mjeri nal i jevanje vimena. Kod p r i ­p r e m e odgovarajućom p r e h r a n o m krava će sabrat i po t rebne rezervne b je lan­čevine, rudne tva r i i ostale hran j ive tvar i , a to je pogotovo boljim muza rama prijeko potrebno, da bi kasni je mogle dati mnogo mlijeka. Ako poslije teljenja postepeno povećavamo k r e p k u krmu, a oko 15 dana h r a n i m o ne samo p r e m a stvarnoj po t reb i nego dajemo i s tanovi t i višak uzimajući u obzir maks ima lnu mliječnost u pri jašnjoj laktaci j i i eventua lnu mogućnost povećane proizvodnje, onda ćemo u većini s lučajeva uspjet i povećat i proizvodnju mlijeka. 1 ½ mjeseca nakon teljenja bi t će dovoljno dat i k r a v a m a u obroku po t rebne hranj ive t v a r i p rema s tvarnoj proizvodnji . Krepku k r m u redovno j e rterntabilno k r a v a m a davat i tek onda, ako se osnov­nom k rmom može podmir i t i po t reba ne samo za nj ihovo uzdržavanje nego i za s tanovi tu proizvodnju, tako na pr. u zimskom razdoblju za neko 10 lit mli jeka, a ljeti i više. U zimi možemo znatno poboljšati obrok dajući dobru silažu (od leguminoza Ш smjesa s leguminozama) uz dobro sijeno. Takova osnovna k r m a je dovoljna za proizvodnju 10 i više l i t a ra n a dan . Bolj im muza rama t r eba t će dava t i k r e p k e k r m e (najbolje kao k r m n u smjesu), kako bi došao do izražaja njihov proizvodni kapacitet , ali" i u tom slučaju u gran icama rentabi lnost i . Dava t i k r epku k r m u uz sltebu osnovnu k r m u ispla t i t će se samo u izuzetnim slučajevima, a pogotovo n i s m a smisla dava t i j e k r a v a m a , koje su zbog slabe prehraniš izgubile n a težini i kod kojih s® zna tno snizila proizvodnjia mli jeka, kako b i se zaustavi lo daljnje sniženje, odnosno održala količina mlijeka na s tanovitoj visini, j e r n a m to ne će uspjeti. Takova p r e h r a n a b i t će skupa i nerentabilnia. Pr i je lazom na pašu ili zelenu k r m u k rave općenito daju više mlijeka. Ome će ga dati i više, ako su pr i j e pri jelaza na pašu u dobroj kondiciji i ako im se u to doba mli jeko drži na visini. Ne možemo li t o postići dobrom osänovntom krmom, koja n a m je na izmaku, isplat i t će se in te rven i ra t i k repkom krmom, j e r ćemo kasni je dobrom pašom ili zelenom k r m o m postići veću količinu ml i ­jeka, pa će n a m se isplatit i pohranjena k r epka k rma . U l jetnom razdoblju, ako k rave h ran imo dobrom zelenom k r m o m ili pašom, nije uopće pot rebno davati krepke krme, već samo izuzetno vrlo dobr im muza­rama. Kod p r e h r a n e kilava mladom l u c e m o m prij© cvatnje, koja sadrži razmjerno mnogo bjelančevine, bi t će po t rebno miješat i zeleni kukuruz ili p r ema količini pohran jene lucerne i proizvodnju mli jeka odgovarajuće količine k repk ih k rmiva s manje probavlj ivih bjelančevina, kao n a pr . suh ih repinih rezanaca ili p rekrupe kukuruza ili koje druge žitarice. Inače tie će se višak pohranjene bjelan­čevine iskorist i t i , a zbog nestašice ostalih h ran j iv ih tva r i k rave ne će proizvest i odgovarajuću količinu mlijeka. Još je veća pogreška, ako se takovom lucernom h r a n e konji, koji ne t rebaju voluminoznu k r m u s mnogo bjelančevina, nego sa više energetskih tvari. Takav način p r e h r a n e je zapravo razbacivanje drago­cjene bjelančevine u kojoj i onako oskudi jevamo. Ing. Sava Živanović, Zrienjanin P R V I U T I S C I O E N G L E S K O M M L E K A R S T V U Engleska bez sumnje spada u red na j razvi jeni j ih mlekarsk ih zemalja, a njeno mlekars tvo je isključivo pr i lagođeno po t r ebama same zemlje. To je sa ­svim razumlj ivo i u po tpunom sk ladu sa n jen im p o t r e b a m a imajući u v idu v i ­soku razvijenost industri je. Moja jednogodišnja specijalizacija u Engleskoj omogućila mi je bolje upo­znavanje sa proizvodnjom i p rometom mleka u ovoj zemlji. U jednom članku nemoguće je izneti sva moja zapažanja, pa ću se ovde ograničiti na iznošenje nekih osobenosti engleskog mlekars tva koje odmah s t r ancu udarahu u oči. Da bi se dobio pojam o Velikoj Br i tan i j i kao mlekarskoj zemlji i da bi se sagledale njene mlekarske mogućnosti , evo nekoliko poda taka : Količine prodatog m l e k a sa gazdins tava ok tobar—septembar 1933/34. . . . 3867 000000 l i t ra ok tobar—septembar 1935/36. . . . 4639 000000 „ ok tobar—septembar 1938/39. . . . 5069 000000 „ ap r i l—mar t 1942/43. . . . 5033 000000 „ ap r i l—mar t 1950/51. . . . 6890 000000 „ ap r i l—mar t 1953/54. . . . 7487 000000 „ Broj 1 rlegistrovanih pro izvođača m l e k a 1934. godine . . . . . 100400 1939. godine . . . . . 133800 1951. godine . . . . . 161000 1954. godine 146000 Iz ovo nekoliko nepotpunih poda taka vidi se da Engleska zaista spada među najveće proizvođače mleka, a sama proizvodnja mleka i broj regis t rovanih pro­izvođača mleka ras te iz godine u godinu. U vezi s t im ra s t e i potrošnja mleka 

Krepka krma u prehrani krava

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia