Knjiga Cultural TourismGoes Virtual: Audience
Development in Southeast European Countries
temelji se na istraživanju Virtualna kultura
i razvoj publike: interkulturalna komunikacija
u Jugoistočnoj Europi, koje je dio širega projekta
Kulturna raznolikost, interkulturalna komunikacija
i digitalna kultura, a proveli su
ga Institut za međunarodne odnose (IMO)
i Mreža Culturelink

Damir Demonja

Knjiga Cultural TourismGoes Virtual: Audience

Development in Southeast European Countries

temelji se na istraživanju Virtualna kultura

i razvoj publike: interkulturalna komunikacija

u Jugoistočnoj Europi, koje je dio širega projekta

Kulturna raznolikost, interkulturalna komunikacija

i digitalna kultura, a proveli su

ga Institut za međunarodne odnose (IMO)

i Mreža Culturelink

Demonja, Damir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

DRU5. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 19 (2010),BR. 1-2 (105-106),STR. 307-327Etika i estetika: novo barbarstvo?, PotrosnCkiduh: dokad?, Doba poslije hiperpotrosnje, E-lektriciznm sreee) zapocinje raspravom 0krizi materijaIisticke kulture srece u hiper-potrosackom drustvu. Ratovi i unistava-nja ekosustava bude nepovjerenje prematehnici i znanosti, 0 cemu svjedoo rast bro-ja odgovornih potrosaca, novih ekonom-skih ideja, vjerskih pokreta, tehnika samo-pomoCi i light mudrosti, utemeljenih nailuziji da covjek djelovanjem svijesti mozeovladati srecom. Premda kaze da Bruck-nerova teza 0 idealu srece kao sustavu za-strasivanja sadrii dio istine, za Lipovet-skog je ponuda srece u prvom redu kor-pus mitova i snova potrebnih za poticanjepromjena i jacanje ideje 0mogucem boljemzivotu. Takoder, iako svjestan krize duha ikulture, odbacuje tvrdnje 0 dekadentnom,barbariziranom, nihiIistickom svijetu. Mo-raIne i esteticke vrijednosti ne nestaju, ne-go se individuaIiziraju, a zelje za ucenjem,stvaranjem, transcendiranjem i dalje zive,potrebne hiperpotrosackom drustvu kaosnage otpora i uvjet njegova razvoja. Li-povetsky se pita hoce Ii granice prirodedovesti do nestanka hiperpotrosaCkogadru-stva te zakljucuje kako fenomeni industrij-ske ekologije, tercijarizacije ekonomije idematerijalizacije potrosnje prije negoIi ne-stanku vode njegovu odriivom razvoju isirenju na citav planet. Drustvo treba u-smjeriti prema manjoj nejednakosti i ve-coj odgovornosti, ali i upamtiti da akopotrosnja i nije istoznacnica srece, ipak ce-sto donosi stvarna zadovoljstva. Autor nakraju zakljucuje kako ce hiperpotrosackodrustvo sIijediti svoj tijek sve dok se nepojavi druga vrsta kulture s novim vrijed-nostima i shvacanjem srece.Tihana StojsDanielaAngelina Jelincic (ed.)CULTURAL TOURISMGOES VIRTUAL:AUDIENCE DEVELOPMENTIN SOUTHEASTEUROPEAN COUNTRIESInstitute for International Relations, IMO, Za-greb, 2009., pp. 211.KnjigaCultllral Tourism Goes Virtunl: AudienceDevelopment in Southeast European Countriestemelji se na istrazivanju Virtualna klliturai rnzvoj publike: interkulturalna kOnlunikacijau ]ugoistocnoj Europi, koje je dio sirega pro-jekta Kulturna raznolikost, interkulturalna ko-munikacija i digitalna kultura, a proveli suga Institut za medunarodne odnose (IMO)i Mreza Culturelink. Ova knjiga donosipodatke 0 e-poslovanju u kulturnom sek-toru devet zemalja Jugoistocne Europe, ko-je su obuhvacene spomenutim istraziva-njem, a to su: Albanija, Bosna i Hercego-vina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Ma-kedonija, Rumunjska, Slovenija i Srbija. Tisu podaci temelj za smjernice razvoja poli-tika digitalne kulture koje se rabe i u tu-rizmu, odnosno utjecaja virtualne kulturena kulturni turizam.Istrazivanje se temeljilo na znan-stvenim metodama, a metodologija je bilajednaka za sve zemlje. Prvi dio istrazivanjaobuhvacao je opcenite podatke 0 stanjudigitalne kulture u pojedinoj zernlji (npr.pregled digitizacije u zemlji opcenito, brojkorisnika interneta, digitizacija u kultur-nom sektoru, identifikacija najboljih web--stranica u kulturnom sektoru). Drugi dioistrazivanja bio je podijeljen u dva istrazi-vacka dijela: prvi za zemlje koje se koristeon-line prodajom kulturnih programa (sciljem prikupljanja konkretnih i mjerljivihpodataka 0 on-line prodaji), a drugi za zem-lje koje se ne koriste on-lille prodajom (pri-kupljali su se podaci 0 broju posjeta web--stranicama, podrijetlu korisnika, razlozimanekoristenja on-line prodaje i ostalo).DRUS. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 19 (2010),BR. 1-2 (105-106),STR.307-327Knjiga se sastoji od tri cjeline: u-voda, priloga (rezultataistraiivanja) pOzem-Ijama i zavrsnog teksta, koji usporedujeprilike u svim zemljama i daje zajedniekepreporuke za razvoj virtualne kulture ko-ja utjeee na razvoj publike.Istrazivanje se bavi jednom od vaz-nih i nedovoljno istrazenih tema nasegavremena: ulogom virtualne kulture u su-vremenom drustvu i moguenostima njezi-ne primjene u poslovanju kulturnoga turi-zma. Uspjesnost web-stranice neke kulturneustanove, u smislu privlaeenja turista, mo-ze semjerition-line poslovanjem (prodajom)koju ustanova nudi.Uvodni dio knjige daje informacijeo cilju,zadacima imetodologiji istrazivanja.Uvodni dio donosi i opee podatke 0 e-po-slovanju u Europskoj uniji i tumaCiosnov-nu terminologiju upotrijebljenu u istrazi-vanju. Jezgra istrazivanja predstavljena jepo zemljama, dok zavrsni tekst donosikomparativnu analizu zemalja, uspored-bu 5 e-poslovanjem u zemljama Europskeunije, odnosno SAD-u, i smjernice mogu-eega razvoja virtualne politike kulturnogaturizma.Rezultati istrazivanja pokazali su ve-liku raznolikost stanja virtualne kulture uistrazivanim zemljama. Opeenito, mozese zakljueiti da ni jedna od istrazivanih ze-malja, osim do odredene mjere Slovenija,nema jasnu viziju razvoja toga sektora upodrueju kulture, odnosno turizma. Pre-ma veCinipokazatelja, najrazvijenija je Slo-venija, a najmanje su razvijene Bosna iHer-cegovina, Crna Gora, Albanija i Makedo-nija. Kada je rijee 0 Hrvatskoj, prema veCi-ni pokazatelja, u usporedbi s ostalim zem-Ijama, ona pokazuje prosjeene vrijednosti.U mnogim zemljama nedostaju zakoni napodrueju digitizacije, niska je razina obra-zovanja korisnika idavatelja usluga, posto-je jezicne zapreke, kao i one koje se tieutehnickih preduvjeta, primjerice nesprem-nost banaka na podrsku on-line usluga, ne-spremnost kulturnih ustanova na on-lineponudu i druge. Medutim, dobri primjeriprakse u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunj-skoj, Sloveniji i Srbiji pokazuju da je mo-guee slijeditisvjetske trendove i da se u tompodrueju tehnologije razvijaju brZe od dr-zavnih politika. Istrazivanje je pokazalo, azakljucno razmatranje to i predlaze, da jemoguee odredeno djelovanje na razini po-litika, za sto su dane i preporuke.Hrvatska jos mora poraditi na po-drucju komunikacija u digitalnoj sferi. Di-gitizacija u kulturi uglavnom je prisutna uknjiznicama i muzejima, ali internet se josnedovoljno shvaea kao razvojno sredstvoi rijetko se 0 njemu razmislja kao 0 sred-stvu za privlacenje turista. U kulturnomsektoru, poslovanjem na internetu najvisese prodaju popularni programi: koncerti,programi za djecu i smjestaj. VeCinaweb--stranica kulturnih ustanova uglavnom jestaticna, prezentacijskoga tipa i rijetko serabi za poslovanje. Premda Hrvati jos za-ziru od kupovine internetom, medu ostali-ma i zbog straha od krade identiteta, po-stoje dobri primjeri prakse i oni se pove-eavaju, a to su, kako je pokazalo istrazi-vanje, npr., Koncertna dvorana VatroslavaLisinskog, Dubrovacke ljetne igre i Nacio-nalni park PlitviCkajezera. ElektroniCkopo-slovanje nije jednostavno, ono zahtijevaodredene tehnicke i financijske pretpo-stavke, pa institucije manje platne modmogu poslovati preko zajedniekih portala.Istrazivanja su, takoder, pokazala da senajvise prodaju rock-koncerti, a takvu mo-guenost internetske prodaje poglavito ra-be okolne zemlje. No u Hrvatskoj se josrelativno malo kupuje na internetu, a dabi se situacija popravila, potrebne su mje-re edukacije, pokretanje marketinskih sluz-bi u kulturi i ukljucivanje tzv. rubnih kul-turnih industrija (primjerice mode, dizaj-na i arhitekture), koje imaju veeu snagu pri-vlaeenja sirega trZista.Predmetno istrazivanje na podrue-ju kulturnoga turizma u Jugoistocnoj Eu-ropi trebalo bi poticati kulturne organiza-cije na unapredivanje svoje dosadasnjeposlovne prakse. Na taj naCin poveeala biDRU5. ISTRAl. ZAGREBGOD. 19 (2010),BR. 1-2 (105-106),STR. 307-327se dobit od kulturnoga turizma i percepci-ja virtualne kulture u javnim politikama.Knjiga Cultural Tourism Goes Virtual:Audience Development in Southeast EuropeanCountries, temeljenana kombiniranimznan-stvenim istrazivanjima s podrucja kultur-noga turizma, dobrodosla je ne sarno kaoilustracija stanja kulturnoga turizma u is-trazivanim zemljama nego od koristi mo-ze biti strucnjacima koji se bave obradiva-nim podrucjem, ali i pojedincima, odnos-no ustanovamalorganizacijama ukljuceni-ma u osmisljavanje kulturnih i iruorma-cijskih politika. Ovom knjigom dobili smokorisne, zanimljive i znanstveno uteme-Ijene podatke, koji mogu posluziti kaosmjernice za planiranje brojnih strateskihpolitika, pa tako i kulturnoga turizma. Tipodaci omogucuju i razumijevanje razlo-ga, nuznosti i mogucnosti sto ih pruza vir-tualna kultura za dobrobit svakoga razvi-jenog drustva.Nevio SelicISTRA ZATALIJANSKE UPRAVEo islarskoi emigraciiii nienom IIsku uZagrebu 1918.-1941."IstriaUnder the Italian Rule - Istrian Emi-gration and Publishingin Zagreb 1918-1941"(Istra za talijanske uprave, a istarskoj emigra-ciji i njenom tisku u Zagrebu 1918.-1941.),waswritten by the author on 296 pages andpublished by Biblioteka Povjesnica, Dom isvijet, in Zagreb 2008.The book consists ofa foreword and introduction, and threechapters which methodologically, histori-cally and scientifically through research,follow consequently the idea of the Cro-atian national integration process with theunderlined theme addressed in the title.In addition to the concluding remarks, thesupplement and bibliography, this bookalso entails summaries in Slovenian, Ita-lian, German and English language, aswellas a table of contents: personal names andgeographical terms.This work represents a continua-tion and addition to the historical researchconducted and initiated in the author'sprevious book Nasa sloga on Istria's Con-nection to Other Croatian Lands (1870-1915)published in 2005(which was based on thejournal Nasa sloga published 1870-1915).Since all scientific research and new find-ings open up numerous additional ques-tions and issues to be further explored, Ne-vio Setic is compelled in this book to pro-vide answers to some of his own questionsraised by his inquisitive mind and basedon his research of the Istrian emigrationpublications in Zagreb between the twoWorldWars.Through his monographic ap-proach, the author explores and conductshis research based on the emigration press(newspapers: Istra, Mali lstranin, Istranin, ls-tarski glas; calendars: Emigrant, Soca, Jadran-ski kalendar) produced by the Istrian emi-grants in Zagreb (sociallybest organized)which enables him to provide a compre-hensive chronological overview of the so-cio-political and cultural conditions of theIstrian societybetween the twoWWswhen"Croats were undergoing unprecedentedlife drama." (Setic, pg 9) Namely, underthe Italian rule, Istria is presented throughthree mutually interconnected and com-plex sections and historiography frame-work model. The author provides threecomprehensive chapters of social condi-tions in Istria: (1)before and after the Au-stro-Hungarian Monarchy disintegration;(2) the period 1918-1941of Istrian emigra-tion; and (3) finally, the publication of the

Daniela Angelina Jelinčić (ed.) CULTURAL TOURISM GOES VIRTUAL: AUDIENCE DEVELOPMENT IN SOUTHEAST EUROPEAN COUNTRIES

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia