Besprijekorno mlijeko praktički je bez mirisa. Okus mlijeka, koje se dobije na higijenski besprijekoran način, potječe od glavnih sastavina mlijeka. Takovo mlijeko nema nikakva stranog prikusa, a ni naknadnog neugodnog okusa. Rijetko mlijeko ima prazan ili bljutav okus. Ova rijetka pojava je ondividualne prirode, a i u vezi je s laktacijom

Matej Markeš

Markeš, Matej

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

mleka u kval i te tan i skupocen sir omogućila je . razvoj vr lo rentabi lnog ovčar­s tva sa pravcem odgoja prvenstveno, za proizvodnju mleka . Organizovani odga-j ivač u ovome kra ju unovčava ovčije mleko po 80—95 f ranaka po litru, a to mu omogućava unovčavan je s i ra rokfora na licu mesta po 800 f ranaka za ki lo­gram. O P R I J E N O S U M I R I S A K R M E N A MLIJEKO Bespri jekorno mli jeko prak t ičk i je bez mirisa. Okus mlijeka, koje se dobije na higi jenski bespr i jekoran način, potječe od glavnih sas tavina mlijeka. Takovo mlijeko nema n ikakva s t ranog pr ikusa , a n i naknadnog neugodnog okusa. R i ­jetko mlijeko i m a p razan ili b l ju tav okus. Ova r i je tka pojava j e mdividualne-prirode, a i u vezi j e s laktaci jom. _ K a k o m l i j e k o d o b i v a , m i r i s i o k u s p o k r m i ? Miris i okus k r m e pre laz i u mlijeko za vr i jeme mužnje i nakon toga. Uglavnom mir isne t va r i k r m e prelaze u mlijeko: a) dodirom izmuzenog mli jeka sa stajskim mirisom ili s mir isom drugih prostorija, u koj ima se čuva; b) d je lovanjem mir i sa k r m e na dišne putove, a ev. i na kožu životinja; • c) pr i je lazom mir i sn ih tva r i k r m e preko probavnih organa u krv, a potom u mlijeko; Ad a) Budući*da j e mli ječna mas t (mliječne masne kuglice) fino razdijel jena u mlijeku, t. j . ona ima vel iku površinu, pa mlijeko lako popr imi svaki miris . Osobito to vri jedi za t v a r i topl j ive u mast i , među koje pr ipada ju m n o g e tvar i , koje prenose mir i se (eterična ulja, terpeni i sl.). P r e m a Al tovim is t raživanj ima kod. 35° C mlijeko upi je na jv iše mir isne k r m n e tvar i i isparivanja od razn ih tjelesnih tekućina i balega. Koliko će mlijeko upiti t ih mirisa, zavisi više o t e m ­pera tu r i nego o vremenu, u k o m j e mlijeko izvrgnuto dod i ru s mirisom. R a d i t o g a j e v r l o v a ž n o , d a t o p l o m l i j e k o o d m a h n a ­k o n m u ž n j e u k l o n i m o i z s t a j e . Ad b) Pokus ima paren ja (inhalacije) dokazano je, da mir i sne k r m n e tvar i prelaze u k r v p reko d išnih organa, a odavle u mlijeko. Pogreške mli jeka u mi r i su i okusu, koje nas ta ju na taj način, n isu tako- izrazite kao> one, koje nas ta ju ako k r a v u k r m i m o k rmom, koja sadrž i iste mir isne tvari . Oda t le možemo zaključiti , da stajski z rak može nepovoljno uticati na mir is i okus mlijeka. Z r a č n a , s v i j e t l a p r o s t r a n a i č i s t a s t a j a n a r o č i t o j e v a ž n a n e s a m o z a z d r a v l j e ž i v o t i n j a , n e g o i z a k v a l i t e t n u p r o i z v o d n j u m l i j e k a . Ad c) Mnogobrojni pokus i pokazuju, da mirisne k r m n e tva r i na jv i še p r e ­laze u mlijeko p reko p robavn ih organa. K o l i k o u t j e č e k r m a n a m i r i s i o k u s m l i j e k a , z a v i s i u g l a v n o m o o v i m f a k t o r i m a : 1. o vrs t i i količini hlaplj ivih tvar i , koje se nalaze u k rmi ; 2. o količini takove k rme; 3. o r a z m a k u vremena između h ran idbe i mužnje ; 4. u stanovitoj mjeri utječe sadržina mli ječne mast i i mliječnost životinja ;{ako mlijeko sadrž i više masti , a k r ava je slabo mliječna, općenito će k r m a više utjecati na mir is i okus mlijeka). Mirisne k r m n e tvar i pre laze u mlijeko pona j ­više p rva dva sa ta nakon hranidbe . Muzemo li u to doba, pri jet i vel ika opasnost, da će mir is i okus mlijeka bit i loš. Naprot iv , mir i sne k r m n e tvar i n ikako ili vrlo malo pre laze u mlijeko, ako h ran imo k r a v u neposredno iza mužnje ili n a j ­manje pe t sa t i pr i je iduće mužnje. Č u d n o j e , d a m i r i s n e t v a r i v e ć 10, 20 i l i 30 m i n u t a n a k o n k r m l j e n j a o b i č n o p r e l a z e u m l i j e k o , iako k r m a ostaje nekoliko sat i u buragu, p r i j e nego pr i j eđe u ostale dijelove probavnih organa, u kojima se h ran j ive tva r i upijaju. Novija is t raživanja djelo­mično s radioakt ivno mark i r an im element ima pokazala su začudo da se hlaplj ive masne kisel ine odmah nakon pr imi tka upi ju već -u b u r a g u i u kapur i . Može se pretpostavit i , da to vrijedi i za miris i okus k r m e , koji se pojavljuju u mli jeku zbog njenih hlaplj ivih spojeva. Naprot iv, n e da se objasniti , iz kojih se razloga :ne mogu u mli jeku dokazati mir i sne tva r i k r m e , kad je r azmak između k rml je ­nja i mužnje veći. U t j e c a j r a z n i h k r m i v a n a m i r i s i o k u s m l i j e k a . Pojedina k r m i v a različito djeluju n a mi r i s i okus mli jeka, a to zavisi o spo­menu t im faktorima, osobito o specifičnosti i r azn im količinama mir isnih tvari , k o j e se u n j ima nalaze. Osim toga zavisi to i o uvjet ima, pod koj ima se k rma daje. 3pomenu t ćemo sad biljke, odnosno k rmiva , koja ut ječu na mir i s i okus mlijeka: a) C r v e n i i b i j e l i l u k , j a k o a r o m a t i z i r a n e m i n e r a l n e . s m j e s e , p r e p a r a t i , k o j i s a d r ž e r i b l j e u l j e , p a n e č i s t a i p o ­k v a r e n a k r m a . b) R e p e , koje pr ipadaju u obitelj k r s t a r i ca : pos t rna repa, k ran jska repa, r ep ica i gorušica vrlo nepovoljno djeluje na mir i s i okus mlijeka, a to je već o d a v n a poznato. Sve ove biljke sadržavaju gorušično ulje u vezanom obliku, a kad se ono oslobodi, daje oštar miris i gorak oštar okus, poput povrtnice. Zato r e p e valja dava t i oko 10 kg po glavi na dan, i to s t r avama , s djetelinom ili sije­nom. Osim toga općenito t reba hran i t i r epom iza mužnje . c) O s t a l o k o r j e n a s t o i g o m o l j a s t o b i l j e , k rmna , pa poluše--ćerna repa, šećerna repa i nj ihovo lišće i rezanci n e daju t ako izraziti mir is i okus mli jeku kao repe navedene pod b) . I pak valja paziti , da k r a v e ne h ran imo ve l ik im količinama repina lišća i da t o lišće b u d e čisto. Prol jev i p romjenu u okusu mli jeka spriječit ćemo tako, da k r a v a m a dajemo usto t rave, djeteline ili sijena. Šećernu, polušećernu i k r m n u r epu val ja davat i čistu i najviše. 15 kg po krav i na dan. Ako hran imo većim količinama, onda to valja učinit i iza mužnje. K o d krml jenja k rumpi rom nije se opazilo, da li se osobito pogoršao okus i mir is ml i j eka . d) S i 1 a ž a. Silažom valja h ran i t i iza mužnje . Si lažu ne valja čuvati u staji ili valovu, a t r eba je davati u manj im kol ič inama i bespr i jekornu. e) Z e 1 e si a k r m a . I s t raž ivanja pokazuju, da mlijeko popr ima izraziti mir is i okus po k rmi , ako k r a v u p r i j e mužnje h r an imo većim količinama leguniinoza: lucerne , djeteline, graška , g rahor ice i t . d. Na konzumnu sposobnost mli jeka ut ječu i r azne t r ave : zelena raž , zob, divlji ječam i l ivadni lisičji rep . Da se ne p o k v a r i okus mli jeka, spriječit ćemo tako, d a ne dajemo u obroku prevel ike kol ičine t rava , a k r a v e da h r a n i m o nj ima tek iza mužnje. Zelenu raž , zob k u k u ­ruz i smjesu grahor ice valja davat i s t r avama; s djetelinom i l i ' s i jenom. f) V o l u m i n o z n a k r m a . Sa •stanovitim oprezom valja h ran i t i k r a v e si jenom od leguminoze. N e k e vrs t i leguminoza sadrže više ili m a n j e tvar i , koje daju mli jeku gorak okus. U tom, slučaju valja smanjiti obrok leguminoza i da­vati ih iza mužnje . Razumije se, da i pogrešno gnojenje t la izaziva promjene u bil jnom sastavu {na pr . ras l ine gnojene jednos t rano gnojnicom), pa p r e h r a n a t akov im bil jem može imat i za posljedicu*nepovoljan mir i s i okus mlijeka. g) O t p a c i o d v o ć a , v o ć n e k o m i n e , o t p a c i p o v r ć a i v l a ž a n s l a d , davani u već im kol ič inama izazivlju neugodan mi r i s i okus mlijeka. Zato Ih valja davat i u m a n j i m kol ič inama i iza mužnje. h) K r e p k o k r m i v o općenito ne utječe nepovoljno' na okus i mi r i s ml i j e ­ka. Osobito val ja paziti,, da u k r m n i m smjesama ne b u d e prev iše repičinih pogača. i) K r m i v a o n e č i š ć e n a k e m i j s k i m p r e p a r a t i m a z a s u z b i -j a n j e š t e t o č i n a (insekticidima). Nipošto n e valja h ran i t i k r rmvima, š to su onečišćena s p o m e n u t i m p repa ra t ima . Takova k rmiva imaju oš tar mir is , a sadrže o t rovne tvar i . Iz gore navedenog lako j e zaključiti , da mir isne t va r i u ml i jeku nepovol jno •djeluju n a po t rošn ju mlijeka, a t ime i n a tržište. Proizvođači t r eba da se obaz i ru i n a zaht jeve potrošača s obzi rom na mir i s i okus mlijeka, pa neka imaju n a u m u ovo: - . 1. Krmiva , koja ut ječu n a mir i s i okus mlijeka, val ja davat i iza mužnje ili na jmanje 5 sa t i p r i j e mužnje. 2. Staja, u kojoj se drže i m u z u krave, valja da bude cista, zračna, svi jet la i pros t rana . 3. Kan te za prijevoz mli jeka valja d rža t i izvan staje, a mlijeko iza mužn je odmah ukloni t i iz staje. H lad imo li mlijeko, očuvat ćemo ga n e s a m o od k v a ­renja, nego će to i povoljno ut jecat i n a njegov mir i s i okus. 4. I s tanovi te v r s t i bakter i ja m o g u uzrokovat i pogrešan mi r i s i okus mli jeka. Z a t o valja pažl j ivo čistiti ml j eka r sko suđe i paziti, da n e dospiju u mli jeko ostaci s reds tava za čišćenje i l i r a skužbu suđa. (Die Uefoertragung von Geruchsstoffen des F u t t e r s auf die Milch — dr. E. Flückiger — Schw. Zent ra lb la t t für Milchwirtschaft 44/7-1955). K 

O prijenosu mirisa krme na mlijeko

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia