Dne 15. IV. 1955- godine održana je IV. godišnja skupština Stručnog udruženja mljekarskih privrednih organizacija Hrvatske. Skupštinu je otvorio predsjednik upravnog odbora Udruženja drug Drago Vilner, direktor TMP Osijek, a izvještaj o poslovanju mljekara i o radu Udruženja podnio je drug Franjo Gabler, tajnik Udruženja

Dinko Kaštelan

Kaštelan, Dinko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

M L J E K A R S T V O Mjesečnik Stručnog udruženja mljekarskih privrednih organizacija Hrvatske GOD. V. ZAGREB, TRAVANJ 1955. BROJ 4. I n g . D i n k o K a š t e l a n , Z a g r e b IV. G O D I Š N J A S K U P Š T I N A STRUČNOG U D R U Ž E N J A M L J E K A R S K I H P R I V R E D N I H ORGANIZACIJA H R V A T S K E Dne 15. IV. o. g. održana je IV. godišnja skupšt ina S t ručnog udruženja mljekarskih p r iv redn ih organizacija Hrva tske . Skupšt inu je otvorio preds jednik upravnog odbora Udruženja d r u g Drago Vilner, d i rektor TMP', Osijek, a izvještaj o poslovanju ml jekara i o r a d u Udru ­ženja podnio je d r u g Fran jo Gabler, tajnik Udruženja. -U izvještaju j e na jpr i je obuhvat io p romet mli jekom i mliječnim proizvo­dima, što su ga ima le ml j eka re u NR Hrvatskoj . P r e m a podac ima Udruženja otkupile su mljekare, god. 1954. u N R H 57,129.250 l i t ml i jeka i oko 180 tona maslaca. Od spomenute količine 3,000.000 a t potječe iz NR Slovenije i Srbi je . 7,500.000 lit isporučila s u pol jopr ivredna dobra. Donji pregled p r ikazu je o tkupl jene količine mlijeka i n jegovu namjenu: God. o tkupl j . l i t ind. p re rađ . lit % obrađ. l i t . % • • • za konzum 1949. 47,401.000 100 18,401.000 39,0 29,000.000 61,0 I960. 38,007.000 80 11,427.000 30,0 ' 26,600.000 70,0 1951. 28,000.000 59 13,440.000 48,0 14,560.000 . 52,0 1952. 34,507.000 73 18,303.000 53,0 16,204.000 47,0 1953. 46,500.000 98 28,000.000 62,0 18,500.000 38,0 1954. 57,129.250 125 38,023.867 66,5 19,105.383 33,5 Brut to-prornet ml j eka ra u prošloj godini iznosio je nešto manje od 2 mi l i ­j a rde dinara. Od toga je isplaćeno proizvođačima nešto p reko 1 mili jarde, t. j . oko 5 3 % . Ostalo "su t roškovi i dobit od nešto više od 3 % od ukupnog p rometa . God. 1954. na jv iše su mli jeka otkupila ova ml jekarska poduzeća: • ukupno u prosječno n a 000 lit d a n l i t GM Zagreb ' 15.722 43,074 T M P Osijek 7.583 20.777 TMP Županja • 4.108 11.282 »Zdenka«, Vel. Zdenci, 5.711 15.646 »Slavonka«, Sl. Požega 2.731 7.482 »Slavija«, zadr. mlj . , St. P . Selo 1.477 4.046 Od ukupne količine konzumnog mli jeka isporučeno je gradovima u 000 l i tara: God. 1951. 1952. 1953. 1954. GM Zagreb 7.635 10.746 11.707 8.686 TMP Osijek 1.415 2.004 1.898 1.77.6 CM Rijeka 2.060 2.604 3.672 3.872 »Porer«, Pu la 760 767 Ш 937 »Hrana«, Split 1.087 820 907 1.062 Promet mlijekom kod Gradske ml jekare , Zagreb , smanjio se, jer se osa­mostali la ml jekara u Bjelovaru, osnovala se ml jekara Pol jopr ivrednog tehn iku-ma u Kr iževc ima i znatno se prošir i la p r e r adba mli jeka u maslac (Podravina, Rovišće i drugdje). . Valja istaći, da je iz mljekara s područ ja N R H isporučeno oko 800.000 lit mli jeka Centralnoj ml jekar i u Sarajevu. God. 1954. prerađeno je oko 36'% više mli jeka nego god. 1963. P r e r a d b a mlij eka,stalno raste, kako se vidi iz donje tabele: Proizvedeno mli ječnih proizvoda, od toga u tonama God. Ukupno tona sira maslaca kaze ina ml. p r aha ostalo 1949. 1.273 724 260 127 24 . 138 1952. 1.703 917 295 82 261 148 1953. 2.220 945 530 135 445 165 1954. 3.707 1.214 1.101 358 748 , 286 Mliječnih p r e r a đ e v i n a proizvele su: TMP Osijek 659 t 1 8 % od ukup . proizv. količina GM Zagreb • 627 t 17% od ukup . proizv. količina »Zdenka«, Vel. Zdenci 555 t 15,% od ukup.-proizv. količina Spomenu ta mljekarska poduzeća proizvela su 50'% od ukupno proizvedenih količina mli ječnih prerađevina . Maslaca je na jv iše proizvela GM Zagreb 223 t, t. j . 20% od ukupne proizvodnje, a na jv iše s i reva »Zdenka« 413 t, t. j . 3 8 % od u k u p n e proizvodnje. Donekle se poboljšala i kva l i t e t a proizvoda i assor t iment . Kval i te ta sira t rapis ta i njegov oblik još j e vr lo raznolik, a to je uglavnom posljedica, što se taj sir proizvodi u više ma l ih pogona. Kval i te ta kazeina po­pravi la se. Konzumne mljekare u gradovima r a d e s manje od polovice kapaci te ta i s gubi tkom. Često se navodi da su razlozi organizacione pr i rode i nesposobnost s tručnog osoblja, a p r i tom se ne uočavaju drugi važni moment i . T M P Osijek izgubila je n a k o n z u m n o m ml i jeku god. 1954. 6,362.335 Din, a GM Zagreb oko 26,000.000 dinara, dok »Hrana« u Spl i tu oko 1,000.000 dinara. U mnogim državama pa i onima, gdje je ml jekars tvo na visokom stupnju država in tervenira , t. j . namiru je s tanovi t i dio t roškova za konzumno mlijeko, a Školskoj djeci i t rudnicama daje se mli jeko badave , jer je to u in teresu od­goja zdravog podmlatka , a inače n a r o d n o g zdravl ja . I kod nas pojedini NO-i subvencioni ra ju konzumno mlijeko. Tako j e do fiedavno G M Beograd dobilo od GNO-a regres od Din 4,50 po litri , a sarajevska mljekara 8,84 Din. Ljubl janska ml jekara proglašena je komuna lnom ustanovom, da bi joj se omogućilo poslovanje. GM Zagreb bori se s poteškoćama (mali p r o ­met, a veliki troškovi), t. j . nije kad ra da na vri jeme isplaćuje mli jeko proizvo­đačima, plaća mli jeko manje nego ostale mljekare, pa je razumlj ivo, da joj se smanjuje promet , a t ime i reži jski troškovi. GNO je n a koncu podmir io gubitke. Time se ne može t ra jno riješiti problem deficita konzumnih mljekara. Koliki su t roškovi •'konzumnih mljekara po litri mli jeka, vidi se iz ovog pr ikaza: GM Zagreb sabirni i pr i jevozni - t roškovi 6,5 Din t roškovi obrade (ugljen, električna energija, boce i t. d.) 4,3 " p laće sa soc. o s igu ran jem ' 2,7 " amort . i k a m a t i na osn. sredstva 5,0 " 18,5 Din Sabirni , pr i jevozni i ostali troškovi u god. 1954. porasl i su prema god. 1953., i to : sab i rn i i pr i jevozni za neko 44%, gorivo i e lektr ična struja za 9 0 % r a amort izaci ja i kama t i n a osnovna sredstva za 800''%. Jed ino su manje plaće sa soc. os iguranjem za 10%-. Valja istaći, da plaće vozara te re te 1 l i tru mli jeka sa 80 pa ra . Amort izaci ja i kama t i n a osnovna sredstva GiM Zagreb i TMP! Osijek i Županja iznose na god inu p reko 100 mili juna dinara na promet od neko 27 mili j . l i tara mli jeka. Kod p re radben ih ml jekara , koje imaju pr imit ivne uređaje, troškovi po l i t r i mlijeka iznose 7—12 d inara . Veliki t roškovi za konzumno mlijeko u novim većim ml jeka rama uzrokuju i veliku raz l iku između o tkupne i prodajne cijene mlijeka, a to ima vrlo loše posljedice (smanjene o tkupne cijene mlijeka — mali p romet ; visoka prodajna cijena — male prođe) i p r igovore sa s t rane proizvođača i potrošača. U vezi s t ime dolazi do osnivanja ma l ih pr imi t ivn ih p re radben ih ml jekara , pa do k o n k u ­rencije, a to opet ima za posljedicu smanjeni p romet mli jekom kod većih nov ih ml jekara ; t ime se pak povećavaju režijski troškovi zbog neiskorištenog k a p a ­citeta. ^ Da se donekle omogući r a d mljekara , predložilo je S t ručno udruženje ml je ­karsk ih p r iv redn ih organizaci ja pred t r i mjeseca Izvršnom vijeću i odboru za p r iv redu Sabora , da se smanje druš tvena podavanja j ednom di je lu ml jekara i da se daje regres za benzin, ugljen i elektr ičnu struju, a us to da se provedu i neke druge mjere. Na taj. b i se nač in smanji l i režijski troškovi, mogle bi se povećat i otkupne cijene i p romet , a smanj i t i prodajne cijene.. Tako bi se tržište s tabi l i ­ziralo. U izvještaju je nada l je r i ječ o povećanju prodajne cijene mli jeku i ml i ječ­nim proizvodima u prošloj godini, kad se cijena konžumnom mlijeku u Zagrebu povećala za 7 Din po l i tr i , a ml i ječnom p r a h u 50 Din po : kg na veliko. Tad su porasle i cijene proizvodima, pogotovo potkra j godine, je r nije bilo zal iha (ma­slac 480—560 Din kg, a s i r 270—360 Din kg). Opskrba - s i rov inama osnovni je problem. Iako je prošle godine p r o m e t mli jekom u ml j eka rama bio velik, ne zadovoljava s obzirom n a kapaci te t samih ml jekara i na po t rebe t rž iš ta . Niska (uglavnom zbog s labe i n e p o t p u n e p r e h r a n e krava) nejednol ika proizvodnja i mal i p ros jek isporučenog mli jeka po doma­ćinstvu (od 2—6 lit) čine ml jekarama dos ta poteškoća. Ml jekare su nastojale da u prošloj godini sadrže pribl ižno podjednaku Otkupnu cijenu mlijeku, prosječno 17 Din p o li t (16 do 20 Din). Konzumne ml je ­k a r e i T M P su plaćale nešto više, i p reko 20 Din po li tr i . Neke su se ml jekare angažira le kod nabave bikova i davanja k r e p k e k r m e (TMP Osijek, Županja) ; davale su proizvođačima predujmove, o tkupl j iva le mli jeko i u najudal jeni j im selima bez obzira na količinu, održavale su p r e d a v a n j a i t. d. Ml jekare će i ubu­duće t r eba t i više surađiva t i s proizvođačima, sa z a d r u g a m a i s os ta l im za in tere­s i ranim us tanovama, kako bi unapr i jedi le s točarstvo, a i s amu proizvodnju mlijeka. U "prošloj godini bilo je ml jekarskih poduzeća, koja su širila svoja n a k u p n a područja n a t e renu susjednih mljekara . Dolazilo je do* nabi janja cijena, a s t ime i do pa tva r an j a mlijeka, pa se postavl ja p i tan je rej.onizaeije. P r e m a podacima Udruženja na zad ruge o tpada oko 20% od ukupnog p ro ­meta. Neke su novoosnovane u Lici i Kordunu . Ima ih, koje su se više angaži ­ra le u sab i ran ju vrhnja i proizvodnji maslaca (Đurđevac, Kal inovac, Kut ina) . One sudjeluju kod otkupa mli jeka za ml j eka r ska poduzeća (TMP Osijek, mlje­k a r e na Rijeci, Split, SI. Brod i dir.). Neka ml jekarska poduzeća imaju još svejednako svoju n a k u p n u mrežu . Sva­kako t r eba t će ubuduće prepust i t i o t k u p mli jeka onim zadrugama, koje budu voljne d a se toga pr ihvate . Otkako su stupil i na snagu novi p rop is i o invest ici jama u pr ivredi , u znat­noj su mjer i smanjene mogućnost i inves t i ran ja . Na p r v o m natječaju u god. 1954. od 4 veće ml jekare dobile su kredi t dvije, Rijeka i St . Pe t rovo Selo, pa nekoliko m a n j i h Vrginmost i Kut ina . Si. Brod uređuje konzumnu ml jekaru iz vlast i t ih s reds tava . Pojedine s tare ml jekare također ne m o g u dobit i kredi t (»Zdenka« 2 godine t raž i k red i t od 45 mil. d inara , Grad . ml j eka ra iz Virovitice i dr.). Indus t r i j a ni je k a d r a proizvest i po t rebnu opremu za ml jekare . Ins t i tu t za ml jekars tvo u zajednici s Indus t r i j skom komo­rom u Beogradu održao je sas tanke s p reds tavn ic ima %iašinogradnje i upozorio na pot rebe ml jekarske industr i je . U prošloj godini bilo je poteškoća i oko nabave pomoćnog mater i ja la , n a pr. omotnog pap i ra , s taniola i laborator i j skog pr ibora . Nestašica deviznih sredstava ograničuje n a b a v u na jnužni j ih doknadnih dijelova strojeva i pomoćnog materi jala . u" re fe ra tu je pr ikazano i s tanje s t ručnog ml jekarskog kad ra . Ukupno j e u p o s l e n o u ml jekarama 1.060 osoba (290 ženskih i 770 muških) ; 16% je u admi ­nistraciji, a 84% u proizvodnji . Na 1 zaposlenog čovjeka u ml jekar i o tpada n a godinu 150 l i t mli jeka. U s a m o m m l j e k a r s k o m pos lu r a d i oko 650 osoba (14 agronoma, 28 visokokvalificiranih, 166 kval i f ic i ranih, 210 polukval if ic iranih i 232 nekval if iciranih) . Kvalif iciranih ima neš to p reko polovice s ispitom i p r izna­tom kvalif ikacijom, a 8 visokokvalif iciranih. Da se omogući sticanje kval i f ika­cija, Udružen je je organiziralo tečajeve u T M P Osijek i Bjelovaru. Kad Za­družni s točarski savez osnuje z a d r u ž n u ml j eka r sku školu u Bjelovaru, omogu­ćit će se u većoj mjer i izobrazba s t ručnog k a d r a . O s tanju i razvoju ml jekarskih pogona u N R H izneseno je ovo: Na područ ju N R H djeluju 180 ml j eka ra . 90% ml jekara nalaz i se između Save i Drave . 15 većih ml jekara obuhvaća ju 801% u k u p n o g p rometa mlijekom. Proš i ru ju se ml jekare na Rijeci, p a z a d r u ž n a ml jeka ra u St. Pe t rovom Selu. Osnovana je ml jekara u Križevcima, a osamostalile su se ml jekare u Bje lovaru i Sisku. U vezi s daljnjim razvojem mljekars tva nameće se potreba, da se sa ­s t av i p rogram za izgradnju mljekara , koji će zastupat i i opće in terese . Udru ­ženje u zajednici sa Zadružn im stočarskim savezom t reba da izradi taj p rogram (pri jedlog d ruga Ćire Bukovica) . Pojedina pitanja iz ml jekars tva mo ra t će se r i ješi t i p r e m a Zakonu o mljekars tvu, što ga izrađuje Ins t i tu t za mlekars tvo . Posebno je govoreno o r a d u samog Udruženja, koje obuhvaća 33 p r iv red­n e organizacije sa 120 pogona. Članovi Udruženja sudjeluju sa 92% u republ ič­kom p rometu mli jekom. J e d a n dio novih zadružnih ml jekara ni je učlanjen. Dje­la tnos t Udruženja išla j e za t im, da preko svojih ins t ruktora pruža pomoć kod sas tava p r o g r a m a i e labora ta za investicije (Sl. Brod, Virovitica, Vel. Zdenci, Vrginmost, Donji Kra l jevec i St. Pe t rovo Selo), kod izrade Prav i la i donošenja nov ih tar ifnih p rav i ln ika . Komisi ja pr i Udruženju dostavila -je ml j eka rama okvirne upute za normi ran je određenih poslova u ml jekarama. Na inicijativu, odnosno u suradnj i sa za in teres i ran im organima i organizacijama, doneseni su određeni propisi ( o s t ručnoj spremi i pr iznavanju kvalifikacija). Udruženje su­rađ iva lo je s r azn im poduzećima za t rgovinu ml jekarsk im po t repš t inama: Agroinvestom, Poljoopskr.bom; organiziralo je tečajeve za proizvodnju kazeina i za kvalif icirane radn ike . Ubuduće t reba t će još više surađ iva t i sa Zadružn im s točarskim savezom, sa Zavodom za mljekarstvo Pol jopr ivredno-šumarskog fa­kulteta, s Ins t i tu tom za mleka r s tvo i s d rug im organizaci jama i ustanovama, ' koje mogu pomoći r ješavat i određene probleme i poslove u ml jekars tvu. U da l jn jem izlaganju govori se o l istu »Mljekarstvo«, što ga izdaje Udruženje. Od polovine prošle godine izdaje se list i n a ćirilici u Beogradu. Lat in icom izlazi u .2.800 pr imjeraka , a ćirilicom u 2.000 pr imjeraka . Mater i ja lnu pomoć pruža ju članovi Udruženja i Ins t i tu t za mlekars tvo, te omogućuju, da list redovno izlazi. 'Treba povećati su radn ju u l istu p rak t iča r ima i s t ručnjacima iz pogona; Izno­seći pojedina pitanjq i izmjenjujući s tečena iskustva moći će oni uspješno r j e ­šavat i zajedničke probleme, koji se pojavl juju u ml jekarama. Po t r ebno je, da stručnjaci u ml j eka rama n a sas tanc ima kolektiva čitaju list i objašnjavaju p o ­jed ine članke, kako bi se za pojedine probleme zainteresiral i i sami radnic i u mljekarama, a ujedno i s tekl i po t rebno znanje. " Nakon refera ta otvorio je diskusi ju drug ing. Duro Dokmanović , d i rek tor •GM Zagreb. U diskusiji su sudjelovali drugovi: ing : Moma Stambolić , d i rek tor Zadružne ml jekare Kran j , Mijo Đogić, tehnički direktor GM Zagreb, Lujo R u ­kav ina , p reds tavnik Ins t i tu ta za mlekars tvo, ing. A. Lašič, d i rektor Ml jekarske , škole Kran j , d i rek tor i ml j eka ra Skoplje, Banja Luka, Mirko Leskovar , d i rektor »Centralne ml jekare« , Rijeka, Jovo Popović, direktor »Zdenka«, Vel. Zdenci, Pajo Teodorović, d i rektor Ml jekarske industr i je , Bjelovar, Franjo Gabler , ta jn ik Udruženja i p reds tavn ic i zadružn ih pogona Вггек, Val. Grđevac, Vra ta , Z e m a l j ­skog odbora s ind ika ta i t. d. Diskutiralo se najviše o opskrbi sirovinom, o vel ikim režijskim t roškov ima k o n z u m n i h ml jekara i o načinu, kako da se sman je .d ruš tvene obveze, kako da :se poveća p romet i t. d.; o regresu za gorivo, o visini o tkupnih cijena, o otkup--rtom području (rejonizaciji), o sudjelovanju zadruga u o tkupu mlijeka, o po t reb i su r adn j e sa z a d r u g a m a - n a t e r e n u i sa Zadružnim stočarskim savezom, o mjes tu ml jekare u pr ivredi , jer se ne jednako .tretiraju kao t rgovačka/ zana tska i i n d u ­s t r i j ska poduzeća (prijedlog Luje Rukavina , da mljekars tvo bude zasebna g r ana -— mljekarska p r iv reda • ili da ga se svrs ta u poljopriv. industr i ju) , o dosa-dašnjem r a d u Inst i tuta za mlekars tvo i proš i renju n jegova up ravnog odbora sv predstavnicima iz proizvodnje, o po t reb i k r e p k e k r m e , njenoj cijeni i ev. r egre ­su, o p reh ran i svinja obranim mlijekom, o s t ručnom kadru , o ne jednakom t r e ­t i ranju ml jekara s obzirom na kredit,_o investici jama, opremi, o pot reb i da se naši viši p r ivredni rukovodioci upoznaju s ml jekarskom problemat ikom, o se r ­visnoj službi, o odvajanju s tanovi tog iznosa iz fonda za unapređen je pol jopr i ­vrede za unapređenje mljekars tva, o po t reb i osnivanja ml jekarskih zadruga, o porezu na vozare, o separa tor ima, o formiran ju inicijativnog: odbora r ad i , dono­šen ja odluke o ev. osnivanju Udruženja p r iv redn ih ml jekarskih organizacija FNRJ i o formiranju komisije za rejonizaciju i t. d. Nakon d i s k u s i j e i dane razrješnice u p r a v n o m i nadzornom odboru i zabran je novi up ravn i i nadzorni odbor. U up ravn i odbor ušli su ovi drugovi : ing. Đuro Dokmanović, Jovo Popović, Mato Ferdebar , Mirko Leskovar, Ivan Peha l , S. Leaković i Pajo Teodorović; u nadzorni odbor: Drago Vilner, Branko Vidan i Milan Orlić, a u sud časti: D r a ­gutin Kauf i Mato Bogdanić. ' Ivan Benko, Ljubl jana Z A D A C I I MOGUĆNOSTI M L J E K A R S T V A K A O I N D U S T R I J E Osnovne razlike između mljekarstva i ostale industrije1) Iako je mljekars tvo doseglo s tupanj industr i je , n e smijemo ga šablonski ispoređivati s ostalom industr i jom, pa ni s p reh rambenom, Mljekarstvo^ k a o industr i ja zauzima posebno mjesto, j e r r ad i pod posebnim uvjet ima i oko lno­stima. Razmot r imo malo potanje te »posebne uvje te i okolnosti«. 1. Odnos p rema sirovinskoj bazi (proizvodnja, o tkup T s a b i r a n j e mlijeka). Svakome je jasno, da opstanak i razvoj s v a k e indus t r i j e zavisi o s i rovinskoj bazi. I pak to nije sve, val ja t akođer uvaži t i , da su vr lo različite mogućnost i pojedinih g rana industri je u pogledu n a b a v e s i rovine. I m a industri ja, koje lako nabavl ja ju pot rebne sirovine bilo gdje i bilo kada , ako je potrebno i na drugim kont inent ima, kao- n a pr. tekst i lna industr i ja . Ipak, za većinu industr i ja vrijedi, da su u to boljem položaju, što su im s i rov ine bl iže na dohvatu . Za većinu i n d u ­stri ja vri jedi , da su obzirom na nakup 1 s i rovine vezane n a određeno godišnje doba (sezonu-kampanju) na pr . šećerana. A l i n i j e d n a g r a n a i n d u ­s t r i j e n i j e u t o l i k o j m j e r i v e z a n a n a č i s t o o d r e đ e n o i r e 1 a-t i v i i o m a 1 o p o d r u č j e z a s a b i r a n j e s i r o v i n e (m 1 i j e k a), k a o m l j e k a r s k a . M l j e k a r s t v o j e i j e d i n a i n d u s t r i j a , k o j a m o r a s a b i r a t i s i r o v i n u s v a k i d a n . Zavisnos t m l j e k a r e o< š to bl ižem i raz ­mjerno malom sabirnom području, p a nužnost , da se s irovina sabire svaki dan, s tva ra onu osnovnu značajku, po kojoj se mljekarstvo ' b i tno raz l ikuje od svake druge industr i je . Većina ljudi, a i oni, koji odlučuju o pi tanj ima ml jekars tva , 1 (-Uvodna napomena: Ovo je poglavlje zapravo drugo po rediu u ovom n z u čla-naika, t e je moralo biti uvršteno u list u veljači- umjesto trećeg poglavlja. Neka nam to cijenjeni čitaoci вдргшсаји). 

IV. godišnja skupština Stručnog udruženja mljekarskih privrednih organizacija Hrvatske

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia