Nives Ritig-Beljak

Ritig-Beljak, Nives

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

350Narodna umjetnost XVIIIvlastitim estetskim kriterijima iknjigu je, sto je narocito pohvalno,namijenio odraslim citaocima. U po-govoru je obrazlozio kako postojidugogodisnja zabluda da price u-glavnom dobre bake pricaju okup-Ijenim unucima. Ta se slika mozdaponegdje i moze vidjeti, ali priceuglavnom kazuju odrasli odraslima iza odrasle, a djeca ih slusaju ako setamo slucajno zateknu. KoUko od-rasli slusatelji sudjeluju u definitiv-nom oblikovanju kazivanoga teksta,vidljivo je iz njihovih komentara,koji se nalaze u suvremenim zapisi-ma i koji nerijetko izazivaju i pro-mjene u kazivanju. Autor navodi irezultate istrazivanja, iz kojega sevidi da je mnogo veCi broj muskihod zenskih kazivaca: u Portugalu77% ,u retoromanskom dijelu Svi-carske 86°/~.Uz svaku se pricu nalaze iscrpnebiljeske, izvor iz kojega je pricapreuzeta, a ako price nekoga dubljezaintrigiraju, naci ce tamo i osnovnustrucnu literaturu.Ljiljana MarksPovijest hrvatske knjiievnosti, knjiga 1,Usmena i pucka knjiievnost, Liber -Mladost, Zagreb 1978, 662 str. (DivnaZecevic, Pucki knjiievni fenomen, str.356-638 i 653-657).U prvoj knjizi edicije Povijest hr-vatsi{e knjiievnosti s naslovom Us-mena i pucka knjiievnost drugi dioknjige ima naslov Pucki knjiievnifenomen. On pokazuj e posve odre-den pristup koji izlazi iz prirodepredmeta istrazivanja i gledista su-vremene knjizevne i lingvistickeznanosti, kako ih prihvaca i obraz-laze Divna ZeceviC.Postavlja se pitanje, prije svega,u kojoj je mjeri uopce moguce pisa-nje - povijesti pucke knjizevnosti,i to ne sarno zbog toga sto je dobardio grade »potrosen«, nestao, ili jejos uvijek nepristupacan, nego ta-koder i iz metodoloskih razloga.»Pisati povijest pucke knjizevno-sti znacilo bi pisati 0 jednom knji-zevnom procesu u vremenu. Oteza-nost istrazivanja naglasena je veepomicanjem u blisku proslost. Tajproces ne razvija i ne poznaje knji-zevne pravce, ali poznaje knjizevnerodove« (str. 372).Pristup Divne Zecevie puckimknjizevnim tvorevinama razlikuje trivida postojanj.a puckog knjizevnogfenomena: vid vj ecne, bezvremenekategortje, zatim knjizevno-povijes-nu kategoriju, u kojoj je mogucepromatrati tragove i karakteristikeknjizevnih razdoblja u kojima supucke knjizevne tvorevine nastajalei trece - moguce je pratiti i istra-zivati postojanje puckog knjizevnogfen omena u povijesti razvojnog pro-cesa hrvatske umjetnicke knjizev-nosti.Paznja Divne Zecevic usmjerenaje uvijek na analizu tekstova kojeje morala prvo traziti i otkrivati,iako je dobar dio zanimljive gradepuckih knj izevnih tvorevina priop-cen u znacajnoj ediciji Grada za po-vijest knjiievnosti hrvatske vecinomkao kulturno-historijska ilustracijapojedinih razdoblja.Upravo tu cinjenicu i naglasavaDivna Zecevic, nairne, da bi bezznacajnih hrvatskih knjizevnih po-slenika i znanstvenika bilo nezami-sliv,o pisanj e knjige Pucki knjiievnifenomen.Kad je u pitanju metodoloski pri-stup puckoj knjizevnoj gradi, DivnaZecevic je u svojim studijama kojesu prethodile ovoj knjizi sarna tra-zila i nalazila putove naglasavajucida joj je teziSte istrazivanja bilo iostalo u nastojanju da se pokazeknjizevni karakter grade koj a nij epazena i cuvana kao raritet, kad suu pitanju tiskani tekstovi, niti ondakad grada potj ece iz starij ih raz-doblja, pa. tako npr. kalendarskisvesci s kraj.a 18. i pocetka 19. sto-ljeca cesto nisu usli ni u .inventarneknjige pojedinih biblioteka. Pokazu-je se, na primjer, da je dobro sacu-vana ona pucka knjizevna gradaciji su autori bili katkad tuzeni su-du, pa je tako pucka knjizevna tvo-revina znala biti sacuvana - sIu-cajnom arhivskom srecom.351Prikazi i kritikeAutori puckih knjizevnih teksto-va, istice autorica, mogu biti samo-nikli pucki pisci, ali isto tako ,i vi-soko obrazovani pojedinci koji suse s prosvjetiteljskim namjeramaobracali puku iii su stranacki reagi-rali u trzavicama hrvatskog povijes-nog zivota.Pjesme poznatih hrvatskih knji-zevnika postajale su katkad u toli-koj mjeri omiljene i popularne dase cesto zaboravljalo ime autora, pasu tiskane u pjesmaricama ka,o »naj-omiljenije« pjesme, pa se neke odnjih izvode i u nase dane na radiju,festivalima gradskih pjesama i gra-mofonskim plocama.U svjetlu puckog knjizevnog fe-nomena" u knjizi je prikazana sud-bina hrvatskog puckog pjesnika Fi-lipa Grabovca na novi nacin upravostoga sto je sagledana u kontekstusvojstava puck'og knjizevnog obli-kovanja i reagiranja na drustvenedogadaje kao ,i zbog pucke knjizev-ne idealizaeije, koju Divna ZeceviCdovodi u odnos s verifieiranom po-vijesnom istinom vremena u kojemje zivio Filip Grabovac.Ukazujuci na arhaicne osobitostipuckog knjizevnog postupka u knji-zevnoj organizaciji dogadaja 0 koji-ma se piSe, Divna ZeceviC upravo naprimjerima puckih knjizevnih tvore-vina, stihovanih kao i onih u pr.ozi,potvrduje problematicnost podjelena knjizevnost »svjetovnog« i »na-boznog« karaktera, 0 cemu je pisa.oHans Robert Jauss. Analiza puckogknjizevnog postupka, kako se to oci-tuje u mnogobrojnim primjerima,opovrgava umjetnu podjelu na»svjetovno« i »nabozno«.Funkciju puckih knjizevnih tvore-vina u znacajnim ,i prijelomnim po-vijesnim razdobljima Divna Zecevicje obradila na tekstovima koji sutiskani u »Daniei ilirskoj«; u kon-tekstu stiva sto ga je objavljivala»Danica« postavlj.a se pitanje »bo-Ijeg ukusa« iii, preciznije receno, pi-tanje postojanja »drugog« i druga-cijeg ukusa onog s10ja citateljstvakojemu nije bilo dostupno stivo nalatinskom i njemackom jeziku.Istaknuta je, zatim, uloga pJesa-ma ispjevanih puckim desetercemkoje su nastale u vr,ijeme narodno-oslobodilackog rata, a opisivale sustravicna stradanja neduznog sta-novnistva i na taj nacin pridonosilebudenju otpora.Cinjenica da Povijest hrvatskeknjizevnosti po prvi put pruza opse-zan uvid u postojanje i djelovanjepuckih knjizevnih tekstova, znacajnaje vee sama po sebi. (0 prvoj knjiziove povijesti, tj. 0 knjizi Usmena ipuck a knjizevnost, sustavno je i ne-zaobilazno izrekao svoje misljenjedr Ivo Franges u casopisu: »eroa-tica. Prinosi proucavanju hrvatskeknjizevnosti«, br, 11-12).Potrebno je takoder istaCi da po-vijest hrvatske knjizevnosti upravou djelu Pucki knjizevni fenomen _registrira i zacetke novinstva u puc-koj knjizevnoj organizaciji raznih»izvjestaja« .a ratnim ,ili drugim izu-zetnim dogadajima.U djelu Pucki knjizevni fenomenDivna Zecevic je analizirala u ok-virima pucke knjizevne poetike po-jave letka, kalendara, pjesmarica(rukopisnih i tiskanih), listova zapuk, provela je usporedbu izmedupuckog spjeva i spjeva umjetnickeknjizevnosti na kontrastnim i izra-zitim primjerima, analizirala je for-mule tradicijske usmene poezije upuckim stihovima i formule puckihpjesama, a istakla je i odnos usme-ne knjizevne tradieije i pucke knji-zevne obrade usmenih prica i pre-daja,Osnovno pitanje na koje DivnaZecev,ic odgovara na temelju razli-citih primjera puckih knjizevnihtvorevina jest pitanje granica izme-du onoga sto se smatra knjizevnimodnosno neknjizevnim, dakle, rijecje 0 pitanju 0 mogucnosti 'razliko-vanja knjizevnih i neknjizevnih tek_stova u odredenim knjizevnim i po-vijesnim razdobljima.Ovim osvrtom, dakako, nast.oj anj ai njihova realizaeija u djelu DivneZecevic Pucki knjizevni fen omen _nisu ,iserpljena, pa ovom prikazu na-mjenjujem prije svega informativnufunkciju.352Narodna umjetnost XVIIIOno 8to na kraju valja j08 spome-nuti - to je cinjenica da su u sirokfokus istrazivanja Divne Zecevie us-Ie i pucke knjizevne tvorevine gra-discanskih Hrvata.Nilves Ritig·BeljakEthnologia Scandinavica, A Journal forNordic Ethnology, sv. 9, 1979, EditorNils-Arvid Bringeus, Berlings, Lund1979, 223 str.Ovaj broj godiSnjaka skandinav-skih etnologa, koji izlazi na engles-kom jeziku, posvecen je odnosu ko-munikacijske teorije i etnologije irezultat je jednog znanstvenog sa-stanka 0 toj temi. Stoga se uz os-novne tekstove obj avljuju i 'kritickikomentari.Skandinavska etnologija oduvijekj e imala ugled u evropskoj etnolo-giji. Taj ugled kao da u posljednjevrijeme raste, sudeCi po sve cescemcitiranju skandinavskih autora unjemackoj etn01ogiji. U nas je ipaknedovoljno poznata; pogotovu sunam nepoznati suvremeni razvoji teznanosti. Upravo zbog toga svaki biod objavljenih elanaka i komentarazasluzivao detaljan osvrt, sto, na-rayno, nije moguce.Podrobnije eu prikazati uvodniclanak N. Bringeusa, a ovdje navo-dim sve teme i autore: Nils-ArvidBringeus: Komunikacijski aspekt uetnologiji i folkloru; Carsten Bre-genhoj: Simbolieki jezik i masovnekomunikacije; Reimund Kvideland:Usmena transmisija u procesu en-kulturacije; Jonas Frykman: Ritualkao komunikacija; Anne LouiseGjesdal Christensen: Zgrade kaokomunikacija; Bo Liinnquist: Sim-bolicke vrednote u odijevanju; Ma-tyas Szabo: Upotreba i potrosnjastvari; Ake Daun: Drustvena i kul-turna integracija u gradskim nase-ljima; Wigdis J. Espeland: Pojamidentiteta u vezi s grupama izopce-nih i manjinama.Sve te teme upucuju na etnoloskipristup koji jos jednom i na novnacin definira kulturu kao procespriopeavanja znakova i simbola.Kultura je zajednica kodova: kul-turna zajednica odredena je zajed-nicam kodova tvrdi Ake Daun. Sim-boLi, za razliku od znakova, specific-no su kulturna ekspresij a. Studijkomunikacija uci nas da neka stvarnije sarno stvar nego da ona nestopredstavlja. Kola nisu sarno pro-metno sredstvo; ona su artefakt kojinesto govori a svojem vremenu i 0onima koji se njima sluze« (Brin-geus, str. 8).Radi se zapravo 0 slijedecem: akaodnose medu ljudima promatramokao isprepletenost razmjene infor-macija, medu ostalim i kao razlicitesustave priopcavanja obavijesti 0simbolima, onda cemo i tradicional-ne etnoloske teme, iIi gradu, takomoei protumaciti. Ljudi naime nepriopcavaju obavijesti samo J isklju-eivo jezikom. Postoji mnogo never-balnih nacina implicitnih i ekspli-citnih komunikacija. Svako komuni-ciranje ima svoja pravila. Aka u-ljudno skinem sesir pred nekom sta-rijom osobom, nisam je samo po-zdravio nego sam joj iskazao po-stovanje. Uvazio sam naime drust-veno prav,ilo da starije treba posto-v,ati. Ako medutim pri sus,retu uz-viknem })zdravo«, iskazao sam dru-gaciji odnos i postovao drugo pra-vilo, kaze Br,ingeus.Sarna tradicij a kao drustveni pro-ces nije nista drugo nego komuni-kacija, smatra Bringeus u svojemuv,odnom Clanku. Kako se etnologijabavi dijakronom i sinkronom razi-nom kulture, term inom tradicijamogli bismo obuhvatiti dijakronerazine i procese a komunikacijomsinkronu, suvremenu razinu tog pro-cesa. To viSe sto se metode komu-nikacij a, sredstva i brzina sirenj aprocesa razlikuju u proslosti i danas.Buduci da je komunikacijski procesipak uvijek sinkron i dijakron, nemozemo ga zamisliti ni kao vertikal-nu ni kao horizontalnu liniju. Naj-bolje ga simboUzira spiral a koja sje-dinjuje proslost, sadasnjost pa eak ibuducnost i ilustrira cirkularnu in-terakciju medu ljudima u komuni-kacijskom kontekstu. Ovaj komuni-

Povijest hrvatske književnosti, knjiga 1, Usmena i pučka knjževnost, Liber - Mladost, Zagreb 1978, 662 str. (Divna Zečević, Pučki knjževni fenomen, str. 356-638 i 653-657).

Povijest hrvatske književnosti, knjiga 1, Usmena i pučka knjževnost, Liber - Mladost, Zagreb 1978, 662 str. (Divna Zečević, Pučki knjževni fenomen, str. 356-638 i 653-657).

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia