Ljiljana Marks

Marks, Ljiljana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

253reprodukcija pripovijetke cak i pri-znala kao svojevrstan _umjetnickiproizvod konkretnog pripovjedaca,i u tom se slucaju umjetnickim dje-lorn moze smatrati sarno zivo pri-povijedanje, a nikako ne folklornizapis« (str. 54).U tom zavrsnom poglavlju dajuse tumacenja fascinantno obilnihkartografskih, tabelarnih, statistic-kih i ostalih priloga knjizi kao po-moe za njihovu prHicno komplici-ranu upotrebu. Prilozi su razvrstanidijelom prije a dijelom poslije tek-stova prica, sto donekle smeta pre-glednosti knjige. Nabrojit eemo ih:Signature tekstova, Opea karta sred-nje Azije, Teritorij zapisa tekstova,Shema istrazenosti teritorija, Indeksmjesta zapisa tekstova, Opci krono-sociogram zapisa tekstova, Popisobjavljenih tekstova, Popi's zapisi-vaca objavljenih tekstova, Popis pri-povjedaea objavljenih tekstova,Kronosociogrami (pojedinih tipova),Kodifikator stilistike, Indeks stilis-tike, Katalog ti>pova pried, Indeksmotiva. Bez citateljeva uvida u sa-mu knj,igu tesko je u ovom prikazupredociti onaj golemi rad ulozen usve te priloge, koH svojim veeimdijelom nisu bili uobicajeni a djelo-mice ni poznati u dosadasnjim srod-nim ,izdanjima. U kolikoj ee mjerioni biti korisni za znanost, pokazatee buduea upotreba knjige.Maja Boskovie-8tulliInteretnicke vdahy vo folklore karpat-.skej oblasti, Na vydanie pripravila VieraGasparikovli, VEDA, Vydavatel'stvo 810-venskej akademie vied, Bratislava 1980,352 str.Kao sto u uvodu kaze urednicaViera Gasparikova, tri su osnovnekomponente sto se poput crvene nitiproviace kroz sve studije ovog zbor-nika: meduetnicki odnosi - Karpati_ folklor. Pritom napose valja is-tad da je veliki prostor Karpata,sjeciste brojnih etnickih skupina,prvi. put u ovom zborniku prom at-ran sarno s folkloristickog aspekta.prikazi i kritikeMedutim, knjiga pred nama isto-vremeno je i mnogo viSe od suhogdokumentiranja Hi prezentiranjasarolike grade; ona ujedno pokazujei danasnje teorijske trendove u fol-klOl'istici istocnoevropskih zemalja.Najrazlicitiji interesi brojnih au-tora na kraju ipak daju cjelovitusliku koja proizlazi i iz povijesnihistrazivanja i iz registriranja danas-njeg stanja. Brojne politicke ilikulturne veze iz proslosti izmedudvaju susjednih naroda neminovnosu se odrazile i u folklornoj gradikoju mozemo skupiti jos danas.Osim toga evidentni su utjecaji su-sjednih - uvj<etno nazvanih - ne-karpatskih naroda, pa se pronalazebrojne korespondencije s madzar-skim, cak njemackim, a nesto ma-nje hrvatskim i slovensldm folklo-rom. Karel Horalek (Bajke orijen-talnog podrijetla u karpatskom pod-rueju) pretpostavlja da suoorijental-ni motivi u pricama naroda kar-patskog podrucja preuzeti izravnoiz susjednih madzarskih prica, atamo su integrirani u onaj dio pri-povjedackog repertoara sto su gaMadzari donij.eli u Evropu iz svojeazijske pradomovine. 8licni se pri-mjeri nalaze i u prilozima Vere K.8okolove (Karpatsko-ukrajinske pre-daje 0 razbojnicima) i Viere Gaspa-rikove (Kontakti: i diskontakti u us-menoj prozi - pokazani na prim-jeru slovaekih priea 0 razbojnici-ma). Viera Gasparikova navodi pri-mjere kako su slovacke price 0 raz-bojnicima odigrale vaznu ulogu uoblikovanju tih istih prica susjed-nih naroda iobratno - prioe 0razbojnicima susjednih naroda naj-izrav,nije su djelovale na slovackeprice. Vera K. Sokolova spominjeslicnost izmedu ukrajinskih predajao razbojnicima i slicnih predaja os-talih karpatskih naroda kao i po-datak da su posvuda poznati junaciOle~a Dovbus i Janosik.Urednica je dvadeset studija uknjiz.i razvrsta1a tematski: studijeopeeg karaktera, prilozi 0 usmenojprozi, zatim 0 baladama i lirskimpjesmama (0 njihovoj knjizevnojali i glazbenoj komponenti), prilozi254narodna umjetnost 19 (1982)o pastirskoj kulturi, 0 pastirskiminstrumentima i na kraju prilozi 0koledanju i maslmma.Kiril V. Cistov (VarijabiLnost kaoproblem teorije folklora) govori usvom prilogu 0 varijahilnosti fol-klornih tekstova kao 0 jednoj odosnovnih odrednica folklora. Pri-tom postoje pravila u izvodenjutekstova, koja zavise od zanra us-mene knjizevnosti i medusobno suvrio razlicita. T,ako se neki ele-menti mogu prenositi doslovno (for-mulni oblici, poslovice .iIi citave stro-fe) iIi se prenosi sarno vrlo slobod-na kompozicijska shema iIi sadrZaj(znaeajno za prozu). Izmedu ta dvaekstrema nalazi se sirok spektarnacina pamcenj.a i reproduciranja.Autor u studiji promatra razlicitegrupe stabi1izatora teksta kao i me-hanizam variranja u najvaznijimdijelovima komunikacijskog sustava,sto jamci funkcioniranje usmeneknj izevnosti.V.iera Gasparikova (Kontakt~diskontakti u usmenoj prozi - po-kazani na primjeru slovaekih prieao razbojnicima) iznosi na primjeri-rna slovackih prica 0 razbojnicimaprobleme kontakta i diskontakta uusmenoj prozi. Izmedu dviju etnic-kih (ili nekih drugih) grupa mozedoCi do izravnog kontakta (zbogzajednickog zivota, politickih ilitrgovackih veza), pa se i motivi,odnosno citave price mogu preno-siti iz jedne tradicije u drugu. Tadagovorimo 0 kontaktu. Medutim, dopodudarnosti moze doei i izmedumedusobno vrIo udaijenih grupa,gdje nikako nije moglo doei do iz-ravnih veza (slicnosti u pricama naBalkanu, u Sibiru i na Kavkazu),pa tada govorimo 0 tipoloskim ana-logijama iIi slicnostima, odnosno 0tzv. oblicima nekontakta. Pritom idiskontakt (ako je doslo do prekidau kontinuitetu komunicir,anja iz-medu dviju grupa) pripada u okvirenekontakta. Taj proces kontakt -diskontakt - rekontakt (ponovijeneveze), mozemo promatrati i u po-vijesnoj (vertikalnoj) i u suvreme-noj (horizontalnoj) razini. Autoricasmatra da se kontakt i diskontakt,te eventualnoobnovljene veze iIirekontakt provlace kroz cjelokupnipovijesm razvoj folklora. Svoje tezeilustrira na primjerima slovackihprica 0 razbojnicima, pri cemu uno-si i brojne nijanse u svoju shemu:latentni kontakt, vjerojatni diskon-takt, intenuvnost iIi ekstenzivnostkontakta i sl.Napose isticemo i dva clank a 0dvojezicnim kazivlacima prica, 0njihovu znacenju za daIje prenose-nje prica i njihovu stilisticku inter-pretaoiju (Jozsef Farago: Dvojezicnipripovjedaci priea u istoenoj Evro-pi; Agnes Kovacs: Bilingvizam 'Ustilistiekoj junkciji). J. Farag6 jeutvrdio da postoje pripovjedaci kojigotovo jednako dobro pricaju pricena oba jezika, materinjskom i jezi-kom kraju u kojemu zive, bez ob-zira na kojem su ih jeziku prviput culi; razlike izmedu tih dvijuinterpretacija najcesce su zanema-niveo Medutim, interesantna je gru-pa koju autor naziv·a »mijesaneprice«. Radi se naime 0 onim slu-cajevima kada kazivac prevodi dioteksta dok neka specificna mjestaostavija na onom drugom jeziku.Takva parcijalna rjesenja mogu biti108a i prica moze biti nerazumljiva,narocito u slucajevima kada kazivacne poznaje dobro jezik na koji pre~vodi pricu. Medutim, kazivac mozepojedina neprevedena mjestau pri-ci iskoristiti za iisticanje njihovestilisticke vrijednosti: upotreba dru-gog jezika bolje odreduje likovekoji pripadaju drugom narodu, nji ...hoy govor djeluje zivIje, pridonosi.individualizaciji i karakterizaciji, aprica postaje realisticnijom.A. Kovacs navodi devet stilistickihpostupaka kada kazivac mijesanjemdvaju jezika postize bolji, nijansira-niji ~zraz price, kada cuva auten-ticnost dogadaja, lokalni kolorit iIipostize komicne efekte.U dvama prilozima 0 baladama(Marta Sramkova - Oldtich Siro-vatka: Moravske i §leske narodnebalade 0 razbojnicima; Orest Zi-lynskyj: Interetnieki odnosi 'U na-rodnim baladama zapadnih Karpa-ta) govori se uglavnom 0 rasprost-255prikazi i kritikeranjenosti pojedinih tipova balada urazlicitih karpatskih naroda, a OrestZilynskyj pise i 0 sirim kontaktimai slicnostima balada tog podrud:iasa susjednima hrvatskim, sioven-skim, madzarskim, njemackim.Tri su priloga 0 pjesmama i na-cinu njihova ~zvodenja: Sona Bur-Iasova: Viseglasno pjevanje u pod-rucju Horehrona; Alica Eischekova:Vremenska asimetrija u slovackimnarodnim pjesmama; Juliana Kova-cova: Livadne zenske pjesme. Uztekstove pjesarna autori navode inotne primjere. U dva se prilogagovori 0 pastirskoj kulturj u okvi-rima etnologije i etnomuzikologije(Albrecht Schneider: Pastirske kul-ture kao istrazivacki problem et-nologije i etnomuzikologije; OskarElschek: Repertoarna i glazbeno-st~listicka razlika menu pastirskimflautama bez rupica za sviranje uEvropi).Andrej Sulitka prati koledanja naslovacko-poljskom granicnom pod-rucju SpiS u okviru ciklusa godiS-njih obicaja, pri cemu izdvaja dvijerazine pojava: lokaine i regionalnoizolirane, te pojave u kojima se vi-de sire kulturne i meduetnicke ve-ze. 0 maskama pise Zoltan Vjvary.Brojnost, raznolikost i ()zbiljnostpriloga, najrazlicitija teorijska imetodoloska pitanja koja su se na-metnula i na koje se pokusalo od-govoriti dostatan su pokazatelj dase radi 0 vrlo vrij,ednom zborniku.Ljiljana MarksTradicionnyj fol'klor Novgorodskoj ob-lasti, Izdanie podgotovili V. I. Zekulina,V. V. Korguzalov, M. A. Lobanov, V. V.Mitrofanova, Izd. »Nauka«, Leningrad-skoe otdelenie, Leningrad 1979, 351 str.U zborniku Tradicijski folk lorNovgorodske oblasti tiskano je 500lirskih narodnih pjesama.U predgovoru su dani potrebnipodaci () intenzitetu zapisivanja izivotu folklora Novgorodske obla-sti. Navedeni su i podaci 0 naNnui vremenu skupljanja i objavijiva-nja tekstova, a govori se i 0 vrsta-rna, formama, osobitostima govora,glazbenim odlikama i ostalom.Glavna je zadaea bila da se sa-beru i objave vrste tradicijskog fol-klora koje se jos mogu cuti u seli-mq te oblasti. Sakupljene grade jemnogo, pa je u ovoj knjizi abjav-ljen samo izbor pjesama (u komen-tarima au tori upueuju na varijantei daju pregled rasprostranjenostisvake pjesme). U drugoj knjizi sa-stavljaci ee objaviti ostale tekstove:poskocice (»castui'ike«), price, zago-netke i poslovice.Pjesme su razvrstane u deset gru-pa: 1. pjesme apsurdnih sadrZaja,balade, pjesme baladicnog karakte-ra i romance (29), 2. lirske pjesme(28), 3. vojnicke pjesme (12), 4. pje-sme uz rad (1), 5. pjesme uz igru,u kolu, uz pIes i popijevke (164), 6.saljive pjesme i parodije (17), 7. us-pavanke i tapsalice (29), 8. pjesmeuz kialendarske praznike i obrede(18), 9. svadbene pjesme (148) i 10.svadbene tuzbalice (54). Dakle, naj-rasprostranije su i najbolje sacuva-ne pjesme uz igru i svadbu, kojesu podijeljene i u podgrupe, npr.uz prosnju; uz oprostaj djevojke imladi6a od dj,evojackog, odnosnomomaokog zivota; na dan svadbe;poslije vjencanja itd. Autori tvrdeda je narodno stvaralastvo ove ob-lasti slozeno i u knjizevnom, i upjevnom, i u- muzickom pogiedu, ida se i na ovom, kao i na drugimterenima, isprepleeu stare tradicij-ske i novonastale pjesme. Isticu i toda zivot pjesama Novgorodske ob-lasti nije svugdje isti. Ispitivanjasu pokazala da su najbogatiji sje-verni krajevi i sela koja granice sPskovskom oblaseu i da tu jos imadosta Ijudi koji pamte starinskepjesme, obrede i obicaje. Tu dakle,tradicijski folklor zivi punim zivo-tom. Ipak i u ostalim selima imaostataka tradicijskog foikiora, da-pace, nijedan praznik ne pro de bezpjesme. MeduUm, sacuvanost i zi-vot vrsta unogome se izmijenio.Npr. veeina je kalendarskih obredazaboravlj,ena. Obredi su zivjeli udoba kada su seljaci vjeravali da im

Interetnicke vztahy vo folklore karpatskej oblasti, Na vydanie pripravila Viera Gašparikovla, VEDA, Vydavatel'stvo Slovenskej akademie vied, Bratislava 1980, 352 str.

Interetnicke vztahy vo folklore karpatskej oblasti, Na vydanie pripravila Viera Gašparikovla, VEDA, Vydavatel\u27stvo Slovenskej akademie vied, Bratislava 1980, 352 str.

Interetnicke vztahy vo folklore karpatskej oblasti, Na vydanie pripravila Viera Gašparikovla, VEDA, Vydavatel\u27stvo Slovenskej akademie vied, Bratislava 1980, 352 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia