Aleksandra Muraj

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

prikazi i kritikejima. Folkloristika takoder objas-njava inovaaiju i kreativnost, sto jeizv,anj,ezicno svojstvo (npr. priklad-nost novih recenica u nekoj situaciji,ili starih reoenica u novoj situaciji).Folkloristi bi, smatra Hymes, tre-bali pridonositi znanju lingvista 0sv,im obrascima govora, a ne samoo stiliziranom, jer prakticki nemagovora koji ne pripada nekom zan-ru. Svem govorenju mora se pri-s,tupiti kao da ima stilisticka, eks-presivna svojstva. Naravno, estet-ska i ekspresivna svojstva izraza-vaju se u razlicitim zanrovima uraz1icitoj mj,eri i normalno j,e da sefolkloristi najvise zanimaju za onekoji su estetski visoko organizirani.Medutim, njihova saznanja mogupridonijeti proucavanju svih obra-zaca govora.Hymesova knjiga znacajna je ka-ko za lingviste, tako i za etnologei za folkloriste. Stoga se njen pnije-vod na srpskohrvatski jezik mozesamo pozdraviti. Stet a je, medutim,da taj prijevod nisu zajednicki re-cenzirali lingvis<t i etnolog (sto bi,uostalom, bilo u skladu s Hymeso-"im idejama), nego su prevodilac irecenzent jedna te ista osoba. Zbogtoga je prev,edeni tekst pun pogre-saka, a i sml mu je uglavnom ne-ugladen i zvuci »anglofono«. Na pri-mier, nedopustivo je da se »capa-bility« prevodi kao »moguenost« ane »sposobnost« i s tim u vezi is-krivi Tylorova definiaija kulture(str. 47); iIi da se »purposes-outco-mes« pI1evodi sa »namere-polazista«umjesto »namere-rezuItati« (Ui »-po-sljedice«) i tako ucini nej,asnomjedna vazna teorijska postavka(str, 104); ili, mozda se s malo hu-mora moze uzeti pr.ijevod imena je-dne skupine p1emena juznoameric-kih Indijanaca koji su prozvani»Erokejnianci« umjesto »Araukan-ci« (str. 200). Pr,ijev,odi antropoloskeliterature su u nas, nazalost, jos u-vijek dosta rijetki, pa je steta dase kvaliteti ovih postojeeih ne po-sveeuje nesto vise paznje.Olga Supek-ZupanSlovensko ljudsko izrocilo. Pregled etno-logjj,e Slovencev, Uredil Angelos Bas,CankarjevH zalozba, Ljubljiana 1980, 284str.Pri1azi iz ave knjige nastali suna poticaj Sovjetske akademij,e zna-nosti, koja pripremaenciklopedij-sko izdanje 0 etnologiji Slavena(na ruskom i engleskom jeziku).UI1edniStvo za Sloveniju odluoilo jeda rukopise svojih autora obj,avi iu izvornom obliku, pa je tako -pad naslovom SLovenska narodnapredaja - nastala ova reprezenta-tivna publikacija.Kaa sto i podnaslov govori, knji-ga doista predstavlja pregled sa-znanja i sadasnji trenutak sloven-ske etnologije i folklol1istike. Sa-stavljena je tako da sadrzaj tride-setak priloga sedamnaestero autoraobuhvaea gotovo sve pojave iz tzv.materij,alne, socijalne i duhovnekulture. Iznesena grada pokazujeda prilozi predstavljaju sintezu do-sadasnjih istrazivanja u Sloveniji,napose onih izvrsenih u posljednjad"a desetljeea, kada se ,i posao, uokviru tih nastojanja, obavljao or-ganiziranije. Razabire se da se unu-tar obradenih tema stvaraju i nekinovi okViiri i neke nove tipologije.»Izrocilo« u cjelini odr,azava i sa-dasnju teorijskometodolosku orijen-taciju slovenske etnologije. Pribliz-no do polovice 50-tih godina etno-lozi u Sloveniji bavili su se prou-cavanjem seoske kultuI1e predindus-trijskoga doba, ali od tog vremenaveeina njih prosil1ila j.e istrazivanjei na stanovnike industrijskih nas·e-Ija i gradova, pa se danasnja slo-venska etnolo,gija bav,i proucava-njem naCina zivota i kulture svihskupina stanovnistva. Zbog takveusmjerenosti vremenski okvir u ko-jem se pojedine pojave u ovoj knji-zi promatra;u obuhvaca, gdie je tobilo moguee. nairaniia povijesnaI1azdoblja i seze do danasnjeg vre-mena.Nakon predgovora ur,ednika izda-nia uvodni prilog SLavka. Kremen-seka - Znanost' (Razvoj etnoloskemisli) - govori 0 povijesti i suvre-narodna umjetnost 19 (1982)menim tendencijama u slovenskojetnologiji. Slijede tekstovi 0 gospo-darstvu: Poljodjelstvo AngelosaBasa, Stocarstvo Vilka Novaka, Vrt-Zarstvo, Vinogradarstvo, Vocarstvo,Sumsko gospodarstvo, Sabilranje,Lov i ribolov Angelosa Basa, Pce-larstvo Majde Ceh, Obrt LjudmileBras i Trgovina Sergija Vilfana.Janez Bogataj pise 0 prometu, tran-sportu i komunikacijskim sredstvi-ma, Tone Cevc 0 zgradama, Ange-los Bas 0 hrani, a Marija Makaro-vic i Angelos Bas 0 nosnji. Pojavesocijalne kulture razmatraju MojcaRavnik (Druiitveni zivot) ,i SergijVilfan (pravni zivot), a 0 obic,ajimapisu Helena Lozar-Podlogar (Obica-ji zivotnog ciklusa) ,i Niko Kuret(Godisnji iIi kalendarski obicaji).Niko Kuret autor je jos tri priloga:VjeroVanje, Znanje ,i Kazaliiste. Us-menu knjizevnost obradila je Ma-rija Stanonik, glazbu Zmaga Ku-mer, pies Mirko Ramovs, a likovnuumetnost Emilijan Cevc. Posljednjitekstovi prikazuju masovno stvara-lastvo u Nardnooslobodilackoj bor-bi. 0 pjesmama toga vremena piSeMarija Stanonik, 0 glazb~ FrancKriznar i Marija Stanonik, 0 likov-noj umjetnosti Ivan Sedej, a 0 mi-tinZlima Marija Stanonik.Svi su Cianci pisani u obliku sa-zetih pregleda, namijenjenih sirojcitalaclmj javnosti, ali je svaki odnjih dopunjen popisom strucne li-terature. Na kraju knjige nalazi sei predmetni indeks. U tehnickom igrafickom pogledu knjiga je na vrlovisokoj razini, lijepog izgleda i op-remljena nizom dobnih fotografijai drugih ilustracija.Aleksandra MurajPoglavja iz metodike etnoloskega razis-kovanja, 1, UTedila Slavko Kremensekin Janez Bogataj, Fi1ozofska fakulteta,Ljubljana 1980, 151 str.lako raznovrsna sadrZaja, desetCIanaka prvog sveska Poglavja ..povezuje suvremeni pr:istup proble··matici i zajednicki cilj istrazivanja,u cijem se srediStu nalazi covjek inacin njegova zivota, covjek kaostvara1ac i nosilac kulture, nj,egovodnos prema pojedinim aspektimaprirodne, drustvene i kulturne sre-dine u Imjoj zivi. Takvo proucava-nje uzajamnog odnosa covjeka i sre-dine u kojoj Zivi podrazumijeva is-traZivanje svih drustvenih slojeva igrupa, kako u proslosti, tako i uodnosu prema suvremenim drust-veno-kulturnim pojavama.Cjelovit pr,istup ovako si'roko po-stavljenom predmetu istrazivanja,koji nadiLazi okvire uzeg etnoloskog,interesa i preklapa se s predmeti-rna istrazivanja drugih znanosti,naglasava potrebu interdisciplinar-nog r,ada etnologa i strucnjaka izdrugiih grana znanosti. Stoga se uovom zborniku, pored priloga kojise odnose na metodologiju istrazi-v,anja specificno etnoloskih tema,nalaze i clanai 0 predmetu i meto-dama istrazivanja etnologiji bliskihznanosti (primjerice, etnomuzikolo-gije i etnokoreologij.e), s osobitimobzirom na relevantnost rezultatanjihov,ih istrazivanja za prethodnopostavljen predmet suvremene et-nologije.U prva tri clanka u pristupu te-mama koje obraduju vidljive supromjene u koncepciji, pa i samornpredmetu istrazivanja, u odnosuprema tradicionalnoj etnologiji. Ta-ko je u clanku Fanci Sarf 0 istrazi-vanju kulture stanovanja izrazenrelativno nov pristup, koji osim is-traZivanja znacajki samih nastam-bi (sto je do 60-ih godina bio gotovoiskljuciv predrnet ovog istrazivanja)pr,oucava stanovanje u njegovoj so-. aij,alnoj funkciji, naglasavajuei po-trebu za uzimanj·em u obzir svihpojava koje utjecu na kulturu sta-novanja. Prilog Tone Cevca Stavbena planinah - predmet etnoloskvhraziskav pokazuje kako je u naslo-vu navedeni predmet istraZivanjavazan za etnolosku znanost, ,iako jedonedavno bio zanemaren. lstrazi-vanje planinskih nastambi odvija seu okviru projekta lnstituta za slo-vensko narodopisje SAZUo povre-meno naseljenim obit.avalistima isklonistima, koja su materijalni do-

Slovensko ljudsko izročilo. Pregled etnologije Slovencev, Uredil Angelos Baš, Cankarjeva založba, Ljubljana 1980, 284 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals