Salona, glavni grad rimske provincije Dalmacije, i njezini spomenici-kako oni monumentalnoga - javnog karaktera tako i oni vezani uz svakodnevni život - odavno su u fokusu znanstvenih istraživanjima, ali su većinom poznati samo u glavnim obrisima. Uočene su dileme o vremenu njihova nastanka i razvojnim promjenama uvjetovanim urbanističkim zahvatima ili svakodnevnim potrebama. Saloni nedostaju sustavna istraživanja ne samo terenskoga karaktera već i ona na stvaranju osnovne baze podataka o svim dosad poznatim arheološkim nalazima, spomenicima i urbanističkim elementima razvoja antičkoga grada, osobito za najranije povijesti. Stoga su u ovom radu obuhvaćeni podatci o poznatim javnim građevinama najstarijega dijela grada, Urbs vetus, koji će se nadopunjavati ostalim arheološkim nalazima upotpunjujući povijesno-topografsku sliku antičke Salone. Na taj način dostupna baza podataka bit će dragocjena podloga za planiranje zaštite i prezentacije arheoloških lokaliteta Salone, a posebna vrijednost je u mogućnosti njezine primjene u izradi detaljnih planova pojedinih zona grada Solina
