Goranka Blagus Bartolec

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

PRIKAZI I OSVRTIUsustavljenost hrvatskoga strukovnog nazivlja – potreba i izazov(Lana Hudeček, Milica Mihaljević /u suradnji s Brunom Nahodom/: Hr-vatski terminološki priručnik, IHJJ / NZZ, Zagreb, 2009.)Hrvatski su terminološki priruč-nik osmislile i napisale autorice Lana Hudeček i Milica Mihaljević u surad-nji s Brunom Nahodom, koji je au-tor poglavlja o terminološkoj bazi. Priručnik je nastao u Institutu za hr-vatski jezik i jezikoslovlje u Zagre-bu u sklopu projekta Hrvatsko stru-kovno nazivlje – projekt koordinaci-je (STRUNA)1 koji financira Naci-onalna zaklada za znanost. Temelj-no načelo od kojega su autorice poš-le pri osmišljavanju terminološkoga priručnika, oslanjajući se na svoj du-gogodišnji leksikografski rad te znan-stveno bavljenje standardnojezičnom, normativnom i terminološkom pro-blematikom, jest povezanost struč-njaka pojedinih struka i jezikoslova-ca. Stoga je Hrvatskomu terminološ-kom priručniku potrebno ponajpri-1 Glavni je cilj projekta uspostava susta-va koordinacije terminoloških djelatnosti, tj. usustavljivanje nazivlja svih struka u Hrvat-skoj, što podrazumijeva povezivanje načela i zahtjeva pojedinih struka s normativnim nače-lima hrvatskoga standardnog jezika te izgrad-nju ujednačenoga nazivlja kao bitno uporište za opstojnošću hrvatskoga jezika koji će pri-stupom Republike Hrvatske Europskoj uniji postati jednim od njezinih službenih jezika.je pristupiti kao knjizi koja će pomo-ći suradnicima na projektu STRUNA, posebno stručnjacima različitih stru-ka kako bi na jednostavan i sustavan način prikupili i predstavili svoje zna-nje. Isto tako, praktična je vrijednost Hrvatskoga terminološkog priručni-ka što se u njemu s jezikoslovnoga, u prvome redu leksikološkoga, leksiko-grafskoga i standardološkoga gledišta raspravlja o najvažnijim problemima koji se tiču sustavne obradbe strukov-noga nazivlja, važnoga dijela standar-dnoga jezika kao cjeline. Knjiga ima 134 stranice i podi-jeljena je u devet glavnih poglavlja. U uvodnome su poglavlju autorice ukratko objasnile nazive nazivlje, na-zivoslovlje, terminologija i naziv te prednost dale hrvatskim nazivima na-ziv (umjesto termin): „riječ ili skupi-na koja se upotrebljava u određenome znanstvenom, tehničkom ili umjetnič-kom području“ (11) te nazivlje (umje-sto terminologija): „1. skup znanstve-nih i stručnih naziva, 2. skup naziva određenoga područja“ (11). Umjesto domaćeg naziva nazivoslovlje pred-nost daju nazivu terminologija zbog uvriježenosti i mogućnosti tvorbe izvedenica (terminolog, terminološ-ki itd.). Poglavlja koja slijede nakon uvodnoga deskriptivnoga su i savjet-ničkoga sadržaja. U drugome poglav-lju – Osnovni terminološki pojmovi i nazivi – objašnjeni su opći i najvažniji leksikološki i leksikografski pojmovi koji vrijede za sve jedinice jezika kao sustava znakova, a autorice su na pri-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504mjerima hijerarhijskih i rodnih odnosa s područja glazbe (glazbala), medicine (bolesti: tumori i leukemija) i geome-trije (likovi) objasnile njihovu ulogu u razumijevanju i oblikovanju termi-nološkoga podsustava unutar jezično-ga sustava (definicija, jednoznačnost, višeznačnost, homonimija, sinonimi-ja, antonimija). U trećemu i četvrtomu poglavlju knjige raspravlja se o od-nosu znanstvenoga nazivlja i funkci-onalnih stilova standardnoga jezika te načinu nastanka novih naziva. Naziv-lje primarno pripada znanstvenomu funkcionalnom stilu, ali, budući da oni nisu mononimni, postoji više označi-laca jednoga pojma koji se susreću i u ostalim funkcionalnim stilovima, a posebnu vrijednost imaju znanstveni žargoni koji ne pripadaju standardno-mu jeziku. U petome se i šestome poglavlju pregledno i jasno donose osnovna ter-minološka načela u oblikovanju na-ziva standardnoga jezika koji mora-ju biti u skladu s najnovijim postignu-ćima znanosti i tehnike te u skladu s normom hrvatskoga standardnog je-zika. Navodi se sedam osnovnih ter-minoloških načela na osnovi kojih bi trebalo normirati nazivlje i koja „omogućuju da se ne normira napa-met, prema osobnomu intuitivnom je-zičnom osjećaju“ (70): domaće rije-či imaju prednost pred stranim; nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim ih engleskoga, francuskoga, njemačko-ga itd.; prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim; naziv mora biti usklađen sa standardnojezičnim sustavom; kraći nazivi imaju prednost pred duljim; prednost imaju nazivi od kojih se lakše tvore tvorenice; treba izbjeći nazive koji unutar jednoga ter-minološkog sustava imaju više zna-čenja. Međutim, autorice su istodob-no svjesne da nije moguće uvijek pri-državati se svih načela te da se, oso-bito u praksi, sukobljuju prvo načelo o prednosti domaćih riječi nad strani-ma, treće načelo o prednosti prošire-nijih naziva – upravo zbog činjenice da su nazivi stranoga podrijetla često prošireniji od domaćih – te peto na-čelo da kraći naziv ima prednost pred dužim. Autorice napominju da je prvo načelo krovno načelo temeljem koje-ga se u pravilu u takvim slučajevima prednost daje domaćemu nazivu. U sedmome su poglavlju, što mu daje posebnu vrijednost, možda i prvi put sustavno u domaćoj literatu-ri ukratko i pregledno definirane sve vrste leksikografskih priručnika (rječ-nik, enciklopedija, leksikon) te uspo-stavljena razlika između leksikogra-fije kao jezikoslovne grane koja po-pisuje i tumači riječi kojega jezika i terminografije kao jezikoslovne gra-ne koja popisuje i tumači nazive koje struke, a sustavno su popisane i opisa-ne sve sastavnice koje mora sadržava-ti rječnički članak kao skup obavijesti o leksičkoj jedinici, tj. natuknici.S obzirom na to da Hrvatski ter-minološki priručnik primarno slije-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504di izradu terminološke baze, osmo poglavlje koje je sastavio Bruno Na-hod ukratko opisuje relacijski model baze podataka te “unutarnja” obilježja baze podataka (upravljanje podatcima u bazi, SQL – uobičajeni jezik baze, TEI P52 i TBX3 – smjernice za obi-lježivanje teksta u digitalnome rječ-niku) na osnovi kojih nastaju “vanj-ski”, tj. vidljivi elementi baze potreb-ni korisniku za unos podataka. Baza projekta Hrvatsko strukovno naziv-lje – STRUNA sadržava sljedeće po-datke: naziv, gramatički blok, oznaku strukovnoga područja i potpodručja, oznaku statusa natuknice, istoznačni-ce, suprotnice, istovrijednice, defini-ciju, podnatuknice, kraticu, primjer, izvor, napomene.U knjizi se u završnome poglav-lju donose tipične jezične pogrješke na svim jezičnim razinama (pravopi-snoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintak-tičkoj) na koje projektni suradnici tre-baju paziti te sve podatke u bazi obli-kovati u skladu s praksom hrvatskoga standardnog jezika. Premda je jedna od ključnih zada-ća projekta Hrvatsko strukovno na-zivlje – projekt koordinacije ususta-viti nazivlje svih struka prema pra-vilima hrvatskoga jezika pa je i Hr-vatski terminološki priručnik koncipi-ran u tome smjeru, s obzirom na ši-rinu zastupljenoga gradiva Hrvatski terminološki priručnik otvara brojne 2 Text Encoding Initiative3 Term Base eXchangeaspekte (logičke, rodne, pojmovne) proučavanja i leksikografske obradbe nazivlja, što, zapravo, dobro pokazu-je da uloga jezikoslovne prakse i jezi-koslovaca koji surađuju sa stručnjaci-ma pojedinih struka nije samo lektor-sko-savjetodavna, temeljena na nače-lu kako valja, a kako ne valja pisati, nego mnogo složenija. Konačno, Hrvatski terminološki priručnik ponajprije je potrebno pro-matrati iz perspektive stručnjaka ra-zličitih područja koji svoje znanje o pojmovima iz struke kojom se bave trebaju svesti u leksikografske okvi-re. U priručniku, pisanome jasnim znanstvenim funkcionalnim stilom, na pregledan su način povezane leksi-kografska i terminografska praksa te on usmjerava sve koji se bave termi-nografijom prema sustavnim rješenji-ma, a upravo je sustavnost obilježje koje često nedostaje strukovnim rječ-nicima. Stoga, iako je Hrvatski termino-loški priručnik namijenjen suradnici-ma STRUNE koji nazivlje upisuju u terminološku bazu, sadržajem nadila-zi projektne zahtjeve te može slobod-no dobiti epitet općega leksikograf-skog i terminografskog priručnika.Goranka Blagus Bartolec

Croatian

Usustavljenost hrvatskoga strukovnog nazivlja – potreba i izazov (Lana Hudeček, Milica Mihaljević (u suradnji s Brunom Nahodom): Hrvatski terminološki priručnik, IHJJ / NZZ, Zagreb, 2009.)

Usustavljenost hrvatskoga strukovnog nazivlja – potreba i izazov (Lana Hudeček, Milica Mihaljević (u suradnji s Brunom Nahodom): Hrvatski terminološki priručnik, IHJJ / NZZ, Zagreb, 2009.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia