U službenom listu FNRJ od 2. oktobra 1952. godine odštampana je obavijest da Jugoslavenski standardi za mlijeko i maslac, koje je donijela Savezna komisija za standardizaciju, stupaju na snagu 1. januara god. 1953. Tim povodom želimo naše čitaoce malo pobliže upoznati sa značenjem i zadacima naših prvih standarda za prehrambene proizvode

Mirko Francetić

Francetić, Mirko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

i zagrijati masu barem jačim nabijanjem, da postignemo najpovoljniju tempe­raturu zä .mliječno-kiselo vrenje od 20—40° C, a dodajemo li u silažu toplu Cetinu obrađenu na prednji način, zagrijat ćemo masu najlakše i u hladno jesenje vrijeme.. Dr Francetić M. JUGOSLAVENSKI STAHBARBI ZA M L I J E K O I MASLAC U službenom listu FNRJ od 2. oktobra o v e godine odštampana je obavi­jest, da Jugoslavenski standardi za mlijeko i maslac, koje je donijela Savezna komisija za standardizaciju, stupaju na snagu 1. januara god. 1953. Tim povo­dom želimo naše čitaoce malo' pobliže upoznati sa značenjem i zadacima naših prvih standarda za prehrambene proizvode. Riječ »standard« uzeta je iz engleskog jezika, a označuje u prvom redu tipični oblik nekog proizvoda. Pod »standardizacijom« pak razumijevamo 1 nastojanje, da mnogobrojne obl ike nekog proizvoda svedemo na manji broj t ipičnih oblika određene kvalitete. »Standardno« je ono, š to odgovara uvjetima standarda. Prema tomu kad govorimo' o standardizaciji i standardima prehrambenih proizvoda, mis l imo na pro­pise, koji određuju kakva svojstva mora imati neki proizvod s obzirom na boju, miris, okus i konzistenciju, na kemijski sastav, oblik, težinu, vel ičinu i t. d-, pa da ga smatramo kval i tetnim. Standardnim propisima mogu se rješavati i najrazli-čitija druga komercijalna i tehnološka pitanja, kad se želi, da se ta pitanja riješe najbolje i najprikladnije sa stajališta svih zainteresiranih faktora (proizvođača, po­trošača i nadzornih organa). U svijetu se na standardizaciji radi već dugi niz godina. Tako u Holandij i po­stoj i organizacija za standardizaciju od god. 1916., u Njemačkoj od god. 1917., u S A D od god. 1918., u SSSR -u od god. 1925., a britanska institucija za standardizaciju pro­slavi la je prošle godine 50-godišnjicu svog djelovanja. U Jugoslaviji prvi pokušaji rada na organizaciji standardizacije datiraju još od god. 1938., a nastavljeni su odmah nakon Oslobođenja. Rad na izradi standarda vrlo je složen i kod nas je danas skoncentriran u Saveznoj komisiji za standardizaciju. Naš osnovni prijedlog standarda za mlijeko izradila je stru­čna komisija pri bivšoj republičkoj Komisiji za standardizaciju NR Slovenije još jula mjeseca god. 1947. Taj prijedlog, pošto je prodiskutiran u stručnim komisijama republičkih ureda za unapređenje proizvodnje i zainteresiranih privrednih organizacija, znatno je bio izmijenjen i nakon toga odštampan u časopisu »Standardizacija« br. 8—9 god. 1951. radi najšire diskusije, stavljanja napomena i prigovora. Na taj način možemo s pravom smatrati, da su objav­ljeni standardi za mlijeko i maslac rezultat rada svih faktora, koji su zainte­resirani za što- bolju kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda. Njihovo donoše­nje ima veliko- značenje za podizanje kvalitete mlijeka i maslaca u našoj zem­lji, jer su svi oni, o kojima ovisi stvarno podizanje kvalitete ovih proizvoda moralno obvezani, da svim snagama porade oko ostvarenja propisa, koje su za­jednički donijeli. Propisi standarda mogu biti obvezni ili samo fakultativni, 1 j . uvjetni. Naši, jugoslavenski standardi, su obvezni propisi, koje na osnovu ovlaštenja Vlade FNRJ donosi Savezna komisija za standardizaciju pri Privrednom savjetu Vlade FNRJ. (Uredba o jugoslavenskim standardima, saveznim propisima kvali­tete proizvoda i proizvođačkim specifikacijama Službeni list FNRJ. br. 17/1951.) Obaveznost standarda odnosi se u duhu spomenute Uredbe na sve proizvođače, a to s e o č i t u j e i u t e k s t u j u g o s l a v e n s k o g s t a n d a r d a za mlijeko.- M e đ u t i m p r o p i s i s t a n d a r d a za m a s l a c o d n o s e s e s a m o n a m a s l a c d o b i v e n o d k r a v l j e g mlijeka, , k o j i j e n a m i j e n j e n »prodaj i p r e k o t r g o v a č k e m r e ž e « , a to p o n a š e m m i š l j e n j u znač i , da j e o v a j s t a n d a r d u v j e t a n , jer s e n j e g o v i p r o p i s i n e o d n o s e n a m a ­s l a c s e l j a č k e p r o i z v o d n j e . # Osvrnut ćemo se samo n a bitnije odredbe jednog i drugog standarda. Standard za mlijeko ođnosil se samo n a kravlje mli jeko. Mlijeko drugih životinja mora se na tržištu označiti, k a o na pr. ovčje ili kozje mli jeko. Vrste ml i jeka Prema standardu imat ćemo na tržištu 3 vrs te mli jeka: 1. mlijeko, pod koj im se nazivom može prodavati samo sirovo mlijeko, 2. pasterizirano mlijeko, smije se prodavati pod t i m .imenom, samo ako je pasterizacija izvršena n a način odobren od nadležnih sanitetskih vlasti, i 3. mlijeko za djecu, za ko je vrijede isti tehnički propisi kao. i za ostale vrs te mlijeka, a os im toga i da m u kiselost ne bude v i še od 7,5° S. H. pri neposrednoj, prodaji potrošačima.. Među vrs tama mlijeka nije navedeno obrano i kuhano mlijeko, iako se k a ­snije kod pakovanja i isporuke spominju. U tom pogledu trebat ć e standard dopuniti i l i ispraviti. Tehnički propisi Osim prirodnih organoleptičkih svojstava ml i jeka (bijela do žućkasto-bijela boja, karakterist ičan okus i miris, neprozirnost), standard propisuje, da s e specifična težina mli jeka kod 15°C kreće u granicama od 1,028 d o 1,034, točka smrzavanja od minus 0,55 do minus 0,56°C, postotak mast i da bude na jmanje 3,2 i d a stupanj' k i s e ­losti ne bude veći od 9° S H pri neposrednoj prodaji potrošaču. Nač in pakovanja. Mlijeko^ se smije pakovati i isporučivati samo u cisternama, kantama i bocama za mlijeko, i to u cisternama samo sirovo, i pasterizirano mlijeko, u kantama samo sirovo, pasterizirano 1, kuhano, i obrano mlijeko a u s taklen im bocama (od 0,5 i l i 1 lit.) ili u bocama o d drugog zgodnog materijala sve standardom određene vrste mlijeka. Mlijeko, za djecu može se isporučivati u kantama samo za potrebe dječjih domova, obdaništa, bolnica, staračkih domova i si., i to. neposredno od proizvođača; u prodaji n a malo. nije dopuštena isporuka ovog ml i jeka u kantama. Standard određuje, da se boce moraju zatvarati na higijenski način zatvaračima od aluminija ili parafiniranim kartonskim zatvaračima. Iskustvo stečeno* u Gradskoj mljekari u Zagrebu pokazalo je, da su parafinirani kartonski zatvarači vrlo. nepri ­kladni za higijenski, način zatvaranja, jer se ne dadu sterilizirati. Kao. zaptivni m a ­terijal za zatvarače na kantama za mlijeko, smije se upotrebljavat i samo. guma, koja ne smije sadržati n ikakve sastavine štetne po zdravlje, niti smije utjecat i na miris i okus mlijeka. Oznake Na cisternama za mlijeko mora na v id l j ivom mjes tu bit i označena vrst mlijeka, zapremnina cisterne, pa naziv i sjedište mljekare. Novost za našu praksu je odredba standarda, da se kante za pojedine vrste mlijeka moraju označiti bojadisanjem grla, i to. za mlijeko, za djecu bijelom bojom, a za pasterizirano, mlijeko^crvenom bojom. S a m o sirovo mlijeko, m o ž e se dostavljati u neobojenim kantama. " \ N a bocama s mli jekom za djecu pored o v e oznake mora biti označen i d a n i sat mužnje, a n a bocama odnosno kantama s pasteriz iranim ml i jekom mora biti označen još i datum i sat izvršene pasterizacije. Smještanje i čuvanje Od proizvodnje pa do. potrošnje moraju se s v e vrs te mlijeka, čuvati u č i s t im posudama i prostorijama tako., da temperatura ml i jeka n e prijeđe 15°C. Mlijeko za djecu i pasterizirano ne smije se prodavati, ako je starije od 24 sata. U prostorijama,. gdje se drži mlijeko,, n e smije bi t i nikakvih namirnica n i robe, o d kojih bi mlijeko moglo poprimiti strani miris i okus. Ostali propisi standarda z a mlijeko odnose s e na uz imanje uzoraka mlijeka za pretragu i na postupke, k a k o se provjerava kvalitet ml i jeka; namijenjeni su dakle kontrolnim organima. Higijenske uv je t e "za proizvodnju i promet pojedinim vrs tama mli jeka posebno ć e propisati nadležni organi narodne vlasti, pa ih standard uopće n e spominje. Standard za maslac, k a k o je već rečeno, odnosi s e samo n a maslac dobiven od kravljeg mlijeka, namijenjen prodaji preko trgovačke mreže . Higijenske uvjete i za proizvodnju i z a promet mas laca treba da posebno propišu nadležni, organi narodne vlasti . No jedan propis, koj i zapravo ima higijensko značenje, ušao je ipak i u stan­dard, a taj je, da s e k a o sirovina za proizvodnju maslaca smije upotrebiti slatka ili Tdfiela nepokvarena, pasterizirana pavlaka. To znači, d a s e s v e mljekare, koje žele u idućoj godini proizvoditi maslac za trgovačku mrežu, moraju pobrinuti, da urede pasterizatore za vrhnje . O v a odredba standarda,, iako je s higijenskog stajališta pot­p u n o opravdana, teško, pogađa naše primitivne mljekare. Zanimljivo' je, da se u k la ­sifikaciji II. kval i tete mas laca n e spominje pasterizacija, p a s e odredba o sirovina­m a može različito tumačiti . Stoga će biti potrebno zatražiti autentične tumačenje S a v e z n e komis i je za standardizaciju. Klasifikacija (vrste maslaca) Ü trgovačkoj mreži smjet će s e od 1. I. 1953. nalaziti samo mas lac s označenom kval i tetom. Standard propisuje proizvodnju maslaca u dv i j e kvalitete , i to: Maslac kval i tete I., koj i treba da se proizvodi satno o d slatkog 1 (svježeg) paste­riziranog vrhnja, za čije j e zrenje u/potrebljena čista kultura odgovarajućih bakterija. Maslac kval i tete II. proizvodi s e od slatkog (svježeg) i l i v e ć kiselog vrhnja. Tehnički propisi Za I. i II. kva l i te tu mas laca propisuje standard svoj s tven ugodan okus i miris, nadalje da se na presjeku mas laca n e v i d e kapljice v o d e i l i s tepke ni t i bi lo kakve grudice. B o j a mas laca mora biti prirodna i jednolično, žuto-bi je la ili bijela sa s v o j ­s t v e n i m sjajem. Maslac s e mora lako razmazivati. Nadalje propisuje standard, da mas lac kval i tete I. mora sadržavati najmanje 84% mli ječne mast i i smije sadržavati najv iše 15% vode, a mas lac II. kval i tete mora sadržavati najmanje 82% mast i i smi je sadržavati najv i še 16% vode. Osim prirodnih sastavina mlijeka, maslac ne smije sadržavati n ikakvih drugih sastavina. To znači, da s e mas lac namijenjen prodaji u trgovačkoj mreži ne smije bojadisati nit i soliti. Pakovanje , oznaka i isporuka Maslac se u k o m a d i m a o d 0,125, 0,250, 0,500, 3, 5 i 10 k g tež ine pakuje u perga-mentn i papir. N a omotu mora bit i označen naziv i kval i tet proizvoda, naz iv i sjedište mljekare, p a ne t to težina. Oznaka n a omotu za maslac I. kva l i t e te m o r a biti štampana s lovima crvene boje, a za mas lac II. kval i tete s lovima p lave boje. Osim toga može s e mas lac pakovati i "u drvene sanduke i burad obložene per-gamentnim papirom. Sanduci i burad moraju biti jednako* označeni, k a o i perga-mentn i omoti , a uzato m o r a biti još označena brutto i tara težina. Pri l ikom transporta mas laca moraju mljekare, u s v o m vlas t i tom interesu, izvršiti •sve potrebne mjere , d a se očuvaju kval i tetna svojstva maslaca, jer se maslac , koji n e odgovara tehničk im propis ima standarda, ne smije prodavati u trgovačkoj' mreži .za široku potrošnju. Maslac se mora čuvat i u tamnim, hladnim i zračnim prostorijama, u koj ima n e ^mije biti namirnica ili1 robe, ko ja bi mogla štetno utjecati n a okus i mir is maslaca. Ostali propisi standarda odnose s e na uzimanje uzoraka, p o koj ima s e utvrđuje ^kvaliteta, pa- ih pobliže n e ć e m o navoditi . U k o l i k o j ć e m j e r i p r o p i s i s t a n d a r d a o m l i j e k u i m a s l a c u b i t i o s t v a r e n i u p r a k t i č n o m ž i v o t u , o v i s i t ć e m n o g o o t o m e , k a k o će s e o r g a n i z i r a t i i k o n t r o l i ­r a t i k v a l i t e t a o v i h p r o i z v o d a n a trž i š tu . P r e m a U p u t s t v u o o r g a n i z a c i j i a d ­m i n i s t r a c i j e s r e s k i h i o p ć i n s k i h n a r o d n i h odbora , k o j e j e 15. IV . t. g. d o n i o S a v j e t za z a k o n o d a v s t v o i i z g r a d n j u n a r o d n e v l a s t i V l a d e F N R J , n a d l e ž n o s t za vršenje inspekcije nad kvalitetom robe u trgovini imaju privredne inspek­cije u kotarskirn ili privredni inspektori u općinskim narodnim odborima. Nadalje u smislu odredaba Osnovnog zakona o Sanitarnoj inspekciji i Uredbe o zdravstvenom nadzoru nad živežnim namirnicama nadležni su za nadzor nad živežnim namirnicama organi sanitarne inspekcije. Za stanovite poslove nadzora nad živežnim namirnicama animalnog porijekla, dakle i mlijeka i maslaca, nad­ležni su i organi veterinarske službe u vezi s odredbama Uredbe, o suzbijanju i sprečavanju stočnih zaraza (Službeni list br. 48/1948.), pa Uputstva za izvršenje Uredbe o zdravstvenom nadzoru nad živežnim namirnicama (Službeni list broj 32/1952.). Sad je na rukovodstvima navedenih nadleštava, da posao kontrole među­sobno tako organiziraju, da kontrola bude efikasna, a to će biti samo onda, bude li realna i brza, pa spojena s mogućnostima vršenja sankcija, kad se utvrdi, da roba na tržištu ne odgovara standardu. Najefikasnija sankcija je neodložno uklanjanje (zapljena) nestandardne robe s tržišta. 

Jugoslavenski standardi za mlijeko i maslac

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia