Sanja Čule

Directory of Open Access Journals

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu

Steven Greer: The european convention on human rights – achievements, problems and prospects, Cambridge University Press, Cambridge 2006, p. 365

Čule, Sanja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

225Sonja Čule, studentica V. godine Pravnog fakulteta Sveučilišta u SplituSteven Greer: THE EUROPEAN CONVENTION ON HUMAN RIGHTS – ACHIEVEMENTS, PROBLEMS AND PROSPECTS,Cambridge University Press, Cambridge 2006, p. 365Europska konvencije o ljudskim pravima donesena je 4.11. 1950. godine s mislima na zločine i neslogu s kojima je Europa živjela veliki dio dvadesetog stoljeća, ali i na urgentnu životnu potrebu kako konačno efi kasnije zaštititi ljudska prava, i učiniti sve da se ne dogodi Treći svjetski rat. Knjiga Stevena Greera THE EUROPEAN CONVENTION ON HUMAN RIGHTS – ACHIEVEMENTS, PROBLEMS AND PROSPECTS, profesora s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Bristolu posvećena je svekolikoj analizi kompleksne prirode i života Konvencije od njenih prvih dana do danas. Knjiga ima šest poglavlja, zaključak, te korisnu bibliografi ju i indeks.U prvom poglavlju pod naslovom “The First half Century” (p. 1-59) autor izlaže osnovnu problematiku Europske konvencije o ljudskim  pravima (Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) kao međunarodnog ugovora  kojim se štitite fundamentalne građanske i političke slobode.  Ovo se poglavlje uglavnom bavi kronološkim nastankom same konvencije, razlozima iste te njenim ciljevima, uvodeći čitatelja u sistem funkcioniranja ne samo konvencije već i institucija te sporova vezanih uz nju. Autor ističe da se Konvencijom htjelo postupno formirati zajedničku platformu zaštite ljudskih prava (rule of law), ali i razriješiti elementarne probleme na koje nailazi svaki međunartodni ugovor posvećen problematici ljudskih prava.U drugom poglavlju pod naslovom “Convention Compliance” (p. 60-135) autor iznosi problematiku pojedinih pojmova i koncepata Konvencije koji su dugo bili predmet nesuglasja njene teorije i prakse. To su npr. pitanja  suglasnosti sa pravilima Europske konvencije o ljudskim pravila, vrednovanja ljudska prava, pitanja povezane s tzv. francuskim paradoksom, specifi čnostima američkog i austrijskog modela, turskog problema, talijanskog  problema sudskih zaostataka, itd.  U ovom se poglavlju detaljno opservira problematika ljudskih prava u zemljama centralne i istočne Europe, te uloga više nego respektabilna uloga Venecijanske komisije. U trećem poglavlju “The Application and Enforcement of Judgment Process” (p. 136-192) autor analizira Protokol 14, donesen da bi se omogućila veća efi kasnost Europskog suda za ljudska prava, koja je s vremenom znatno opala prije svega usljed priliva velikog broja predmeta na ECtHR. Kao drugi razlog se navodi i strateško podizanje  nivoa usklađivanja sa konvencijom diljem Europe. Posebno se detaljno opisuje procedura koja prati zahtjev individualnih osoba koja je još jedna od važnih inovacija unesenih u rad Suda putem Protokola 14. U ovom Sonja Čule: Steven Greer: The European convention on human rights- achievements, problems ...Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 47, 1/2010., str. 225.-227.226se poglavlju raspravlja i o sve istaknutijem problemu  smjera razvoja i djelovanja Europskog suda za ljudska prava s obzirom na mišljenja da bi se sud postupno trebao preobraziti u neku vrstu Ustavnog suda za Europu. Na kraju poglavlja uspoređuju se Europski sud za ljudska prava, Europski sud pravde, Vrhovni sud Ujedinjenih Američkih država i njemački Savezni Ustavni sud, s naglaskom na sličnosti i razlike i s ocjenama koja bi zapravo iskustva i praksu ECtHR mogao preuzeti od navedenih sudova.Četvrto poglavlje pod naslovom “Method of Application” (p. 193-230) bavi se analizom i razlikovanjem primarnih i sekundarnih ustavnih načela Konvencije. Prema autoru načela, posebno primarna, imaju za cilj zaštitu određenih individualnih prava od zlouporabe i kršenja od zemalja ugovornica. Cilj je konvencije da ta prava budu efi kasna i praktična, a ne samo teoretska. U primarna načela spadaju:  načelo prava; demokracije; legaliteta, proceduralne jednakosti i vladavine prava. U sekundarna načela svrstavaju se pozitivne obveze, nediskriminacija,  subsidijarnost i revizija, zajednički interes, autonomnost te evolucijsko/dinamično tumačenje. Peto poglavlje “The Jurisprudence” (p. 231-277) posvećeno je najvažnijim člancima Europske konvencije za ljudska prava, i kratkom opisu predmeta koji dolaze do suda zbog kršenja pravila navedenih u tim člancima. Riječ je o člancima 3., 4., i 7. (1), jer imaju istu prohibitivnu formu, a štite osnovne vrijednosti. Tako se čl. 3 odnosi na zabranu mučenja, čl. 4. na zabranu ropstva i prisilnog rada dok se čl..7. odnosi na zabranu kazne bez zakona. Ta prava uživaju i poseban status jer ih se ne može suspendirati ni u slučaju rata niti opće opasnosti za život nacije. Posebno se raspravlja pitanje derogacije prava po čl. 15., presumpciju da javni interes za očuvanje života nacije treba imati prednost nad svim ne-derogirajućim pravima u slučaju rata ili druge javne opasnosti. Posebno se raspravlja pitanje suprotnih prava, tj. situacije kada Sud mora odlučiti kojem od dva suprostavljena prava Konvencije mora dati prednost u određenoj situaciji. Naime, Konvencija ni formalno ni hijerarhijski ne propisuje prava pa sud mora balansirati prava jedno o drugo, uzimajući u obzir kontest parnice. Najčešće se u sukobu nalaze prava slobode izražavanja, navedena u čl. 10., te ostala konvencijska prava o privatnosti, obitelji i religiji, navedena u čl. 8 , te ona navedena u čl. 9 , sloboda mišljenja, savjesti te religije. U šestom poglavlju knjige pod naslovom “ Improving Compliance” (p. 278-315) Steven Greer se opet vraća problemu suglasnosti naglašavajući različite radnje i postupke koji mogu biti od pomoći za dobijanje  suglasnosti država.  Autor navodi i ideju vodilju kako cijele knjige, tako i Europskog suda za ljudska prava te Europske konvencije o ljudskim pravima, a to je da je za povećanje jedinstvene primjene Konvencije potrebno da sve države potpisnice sudsku praksu vezanu uz nju počnu smatrati obvezujućom za nacionalne sudove. Posljednje sedmo poglavlje govori o ulozi ljudskih prava kao institucije suvremenog međunarodnog i nacionalnog prava. Dok se prije Drugog svijetskog rata smatralo da je zaštita ljudskih prava problem nacionalnih vlada, sudstva, Sonja Čule: Steven Greer: The European convention on human rights- achievements, problems ...Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 47, 1/2010., str. 225.-227.227općenito državnih i internacionalnih pravnih sustava, ili evenutalno nezavisnih vladinih udruga, danas se ističu i neke druge  institucije prije svega institucija pravobranitelja unutar nacionalnih država. Autor posebno ističe djelovanje i ulogu prve takve institucije koja je osnovana  u Francuskoj 1946., kao i značaj tzv.  Pariških pravila za njihovo djelovanje. Prije više od pola stoljeća Europska Konvencija o ljudskim pravima je usvojena s jednim jasnim ciljem – pokušati s njome spriječiti početak novog svijetskog rata. Naravno, današnja Konvencija ima pomalo drugačiji cilj, ali originarna intencija još se naslućuje u nekim njenim člancima. Danas je prioritetni cilj Konvencije – zaključuje S. Greer ostvarivanje suglasnosti i  jedinstva ustavne razine na europskom prostoru. Ta se suglasnost i jedinstvo nužno trebaju refl ektirati u djelovanju Suda u Strasbourgu. Imajući u vidu ambiciju i poziciju svojevrsnog sustava pan-europskih normi Konvencija i njen Sud moraju se u budućnosti što rezolutnije obračunati sa svojim aktualnim nedostatcima, jer se to sve više shvaća i pokazuje kao conditio sine qua non još efi kasnije zaštite ljudskih prava i drugih interesa europskog zajedništva.Sonja Čule: Steven Greer: The European convention on human rights- achievements, problems ...Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 47, 1/2010., str. 225.-227.

Steven Greer: The european convention on human rights – achievements, problems and prospects, Cambridge University Press, Cambridge 2006, p. 365

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Directory of Open Access Journals