Ovogodišnji mraz, pa suša, a djelimično i tuča nanijele su našoj poljoprivredi ogromne štete, jer su smanjile prinos ratarskih kultura (pšenice, ječma, raži, zobi, kukuruza, krumpira, graha itd.) i krmnog bilja na oranicama i travnjacima

Dinko Kaštelan

Kaštelan, Dinko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

\ Ing. Dinko Kaštelan KAKO'ĆEMO SE POBRINUTI • ZA P R E H R A N U STOKE U OVOJ SUŠNOJ GODINI : . , Ovogodišnji mraz, pa suša, a djelimično i tuča nanijele _su našoj poljopri­vredi ogromne štete, jer su smanjile prinos ratarskih kultura (pšenice,, ječma, raži,, zobi, kukuruza, krumpira, graha i t. đ.) i krmnog'bilja na oranicama i travnjacima. Kako se prinos krmnog bilja smanjio, bit će teško prehraniti stoku preko zime. Radi toga se u radnje vrijeme opaža veći dogon stoke na sajmove, i već špekulanti'- prekupci iskorišćuju proizvođače kupujući stoku po nižoj cijeni, a prodavajući je po višoj. „ Nema sumnje, da će neki proizvođači biti prisiljeni smanjiti, broj stoke, kako bi onu preostalu mogli prehraniti preko zime. Ako su zato opravdani razlozi, treba u prvom redu smanjiti broj sitne Локе: peradi i svinja, koje se mogu brzo obnoviti. Zatim valja izlučiti boležljivu i slabo produktivnu stoku. Bit će slučajeva, da za pojedino grlo posumnjamo nije li bolesno; jer iako nema vidljivih znakova oboljenja, a hranimo ga prilično dobro ipak nije u ispravnom ishranbenom stanju. U tom slučaju neka veterinar pregleda to grlo i ako ga nemože izliječiti, prodat ćemo za klanje. Nastojat ćemo dakle, da u zimu uđe samo zdrava stoka, koja će lakše podnijeti oskudicu krme. Prije nego proizvođač odluči da proda za klanje stanoviti broj stoke, treba da napravi bilans o potrebi stočne krme do paše, odnosno do zelene krme u proljeće prema sadašnjem broju stoke i raspoloživoj krmi iskoristivši sve moguće izvore krme. Napomenut ćemo uglavnom izvore krme, koju treba iskoristiti, pa kako treba pripremiti prije krmljerrja i kako treba doskočiti nestašici krme. Iskoristimo jesensku pašu! Zadnje kiše u mnogim krajevima pomogle su travnjacima, tako da su zazelenili. Vjerojatno je, da će još biti kiše, te će po­rasti trava, pa bude li jesen blaga, protegnuti će se paša do u zimu. Iskoristimo razne otpatke! Za prehranu stoke u jeseni dobro će nam po- ф služiti razni otpaci; lišće i glave od šećerne repe, lišće od krmne repe, krumpi­rova cima, suncokretove glave, vriježi od bundeva, otpaci od povrća, zaperci i mladice vinove loze, razni korovi i t. d. Ne mogu li se ti otpaci upotrebiti u zelenom stanju treba ih osušiti ili pak silirati (kiseliti). Silirati možemo i nad­zemno (trapovi) bez naročitih jama za siliranje (betonskih) i silo-tornjeva. Manje količine.spomenutih otpadaka možemo silirati u staroj buradi i kacama. Tako siliranu krmu možemo upotrebiti za krmu stoci u zimi i rano u proljeće. Spremimo sijeno pod krov! Ove godine moramo veću pažnju obratiti sijenu, jer ga ima malo. Njega treba dobro spremiti, a po mogućnosti pod krov. U stogovima, naime gornji slojevi sijena gube hranjive sastavine, jer ih ispire kiša i snijeg. Stare zalihe sijena treba najprije.pohraniti, nove sortirati, a bolje vrsti sijena sačuvati za prehranu podmlatka, radne i muzne stoke. Fosiječimo pravodobno kukuruzovinu i dobro je spremimo! Budući da je oskudica u sijenu, trebat će ove zime hraniti- više kukuruzovine. Kod nas je dosad propadao veći dio kukuruzovine, a to se ove godine ne smije dogoditi. Nju treba, pravodobno posjeći (odmah poslije berbe) i dobro je spremiti, kako bi se sačitvale njezine hranjive sastavine. -Kukuruzovina pravodobno posječena, pravilno osušena i dobro spremljena imat će od prilike dvaput veću hranjivu vrijednost od one, koju kasno skidamo <u studenom), kad je posve suha i bez lišća.. Ove godine zbog suše u mnogim krajevima ima velikih površina kukuruza, gdje su se klipovi slabo zametali. Kukuruz s takovih površina treba skidati prije nego se stabljike osuše, pa ga sušiti ili silirati. Kukuruzovinu također možemo vrlo dobro upotrebiti ža hranu, ako je čehamo u mlinovima čekićarima. U p o t r e b i m o sve vrsti slame za prehranu s t o k e ! Sve vrsti slame (zobena, ječmena, pšenična i pljeva) treba što više i pravilno upotrebiti za prehranu stoke, a za stelju uzeti zalihe od slame ili slabog sijena iz prošle godine, pa tražiti zato i druge izvore (piljevinu, paprat, bujad i t. d.). Slama i kukuruzovina bolje se iskoriste, ako ih sjeckamo i prelijemo vre­lom vodom. Tako pripremljena slama neka odleži nekoliko sati. Obično je dajemo za hranu, dok je još topla. Dobro je dodavati takovoj slami posija, krmnog brašna ili sačme. Jednostavnije je isjeckanu slamu poškropiti slanom .vodom ili posuti je krepkom krmom, kako je naprijed navedeno. Najbolje je sjeckanu slamu zapariti. Para pod pritiskom od 5 do 6 atmosfera. povećava probavljivost za dvostruko. Posijmo pravodobno ožimo krmno bilje i pognojimo naše travnjake! U članku »Proizvođači mlijeka organizirajte pašu i sijte ozimo krmno bilje« па^ -vedeno je, da u jesen treba pravodobno zasijati ozimo krmno' bilje, kako bismo što ranije dobili potrebnu zelenu krmu, i da treba u jesen pognojiti livade i pašnjake, kako bi razvoj trava krenuo ove jeseni i tako omogućio pašu sve do kasno u jesen. Na mlada djetelišta ne smijemo puštati krupnu stoku, jer će je iz korijena iščupati. Isto tako ni tamo, gdje su u djetelinu zasijane trave, jer.se trave u istoj godini slabo razbusaju. Svakako, prije negoli izgo­nimo stoku na pašu kasno u jesen, treba je pothraniti s nešto sijena, slame ili pljeve. Kod ispaše djeteline u jesen valja paziti, da je stoka ne popase do kraja, kako bi se brže mogla rano u proljeće obnoviti. Pobrinimo se za lisnik i dobro ga spremimo za zimu! Spremati lisnik za naše kraške krajeve vrlo je važno. Tome ljudi ne obraćaju dovoljno pažnje, t. j . ne krešu pravodobno, nego prekasno i bez reda, pa dobiju lisnik slabe kvalitete i oštećuju stabla. Uglavnom moramo se držati ovih uputa: 1. kresati od polovice kolovoza do konca rujna; 2. kresati sva stabla, koja su namijenjena sječi; 3. sjeći u prvom redu kržljava stabla, koja će se i onako prije ili kasnije morati sjeći; 4. s jednog stabla, koje se redovito kreše, smijemo kresati najviše, % dvo­godišnjih mladica, a sa stabla u šumi najviše ½ dvogodišnjih mladica; 5. posječene" grane s lišćem i mladice treba posušiti na suncu, pa kad lišće povene, treba ga spremiti pod krov da ga zaštitimo^d kiše, ali na mjestu, gdje je propuh/tako da se polagano susi; 6. najbolji je lisnik, koji dobijemo kresanjem jasena, hrasta, bagrema, graba, brijesta, javora, lijeska i kanadske topole. Iskoristite zimsku pašu! Seljak to s pravpm i Čini. Na zimsku ispašu obično se .izgone ovce i goveda, a manje konji. U južnim krajevima naše re­publike može zimska paša malne posve podmiriti potrebe za prehranu stoke. Zimi treba pasti za lijepa vremena i to ondje, gdje ima travnpg pokrova. Cesto, tjeraju, ljudi zimi na pašu tamo, gdje ja stoka već u jeseni sve popasla, tako da popašen u zimi pašnjak ogoli u tolikoj mjeri, da se ц proljeće ne može više oporaviti. Ovca može pasti i pod snijegom, ali prije izgona moramo joj dati ne|to sijena ili slame. Na zimsku pašu osim u južnim krajevima ne шо,-žemo se osloniti, jer nije sigurna, a na jesensku ćemo djelomično računati,. "U proljeće ne puštajmo stoku na mokre travnjake! Na taj način moći će se travnjaci jednoliko isušiti, a trava pravilno porasti. Iskorišćujmo otpatke od prehranbeHe industrije! Gospodari, koji ste u bli­zini tvornica prehranbene industrije, hranite stoku industrijskim otpacima, koje je teže prevoziti: džibrom, komom, svježim repinim rezancima; i t. d., inače osigurajte za stoku i krepke krme: posija, uljenih pogača, sačme, suhih repnih rezanaca i t., d. Dopunimo manjak voluminozne i krepke krme! Kad izračunamo koliko imamo krme, a koliko nam je još nedostaje, moramo se pobrinuti, na koji ćemo način, taj manjak podmiriti. Nemamo li dovoljno voluminozne, a ni krepke hrane, prodat ćemo jedan dio stoke. Pritom ćemo postupati, kako je naprijed navedeno. Gospodari, koji oskudijevaju voluminoznom krmom, mogu je nabaviti u kotarima, koji je imaju u suvišku, na pr. sijena ima u Novskoj, Kutini, Daru­varu i Našicama, a dolazi ga na tržište u dovoljnim količinama u Zagrebu i Velikoj Gorici. Najveća nestašica voluminozne krme bit će u kotarima: Đa­kovo, Vukovar, Vinkovci, pa Čazma, Varaždin, Zagreb, Jastrebarsko, Samobor, Velika Gorica, Sisak, pa u velikom dijelu Banije i Korduna. "Kupovanje i prebacivanje voluminozne krme iz krajeva, gdje je ima na pretek, u krajeve, koji njome oskudijevaju, najbolje je da organiziraju opće poljoprivredne zadruge. Time će isključiti posrednike, koji bi od toga vukli korist. Za stoku osigurajmo potrebne rudne (mineralne) tvari i kuhinjsku so! Ne smijemo zaboraviti, da ćemo ove zime stoku hraniti pretežno slamom, a ni u krmnom bilju ne će zbog suše biti dovoljno rudnih, tvari, koje su potrebne za normalan razvoj i rast organizma. Zbog toga bi se lako, desilo, da stoka oboli od omekšanja kostiju, smanjene plodnosti, živčanih poremećaja i t. d. i đa joj se smanji produktivnost. Uglavnom falit će vapno, a moguće i fosfor. Stoga ćemo u obrok dodavati mljevenog vapnenca ili muljene krede. Ako u hrani nema dosta fosfora, dodat ćemo koštanog brašna i to otprilike na 100 kg žive* vage 10 g. Osim toga treba dodati hrani i kuhinjske soli, jer sol pospješuje probavu kod životinja, a popravlja i okus krmiva, koja stoka nerado uzimlje (slama, sijeno loše kvalitete, pljeva i t. d.)., Krupnim govedima daje se na glavu i dan 40—50 g,. konjima 20^30 g, ovcama i svinjama 10—20g? a peradi do 1 g. Hoće li biti potrebno dodavati, i vitamina,, posavjetovat ćemo se s veterinarom. Sto je odredila Narodna vlast, da ublaži posljedice suše. Da postojeće zalihe voluminozne krme i koncentrata posluže za prehranu stoke u zemlji, zabranjeno je izvoziti spomenuta krmiva, a da se olakša prijevoz iz krajeva, gdje ima krme na pretek, u oiie, koji njome oskudijevaju,, snižene su prevozne tarife za nekp, 50%. Zadružnom sektoru, koji ne oskudijeva stočnom voluminoznom krmom, odobren je. kredit od Din. 1,00,000.000.— za nabavu rasplodne stoke,, kako bi se spriječilo klanje te stoke. Osim toga spomenutom sektoru odobren je kredit od Din '30,000.000.— za nabavu krepke krme. Da se donekle ublaži oskudica koncentrata kod svinja, šumska gospodar­stva davat će dozvole za žirenje po nižoj cijeni nego prije, kako bi se iskoristio dobar urod žira u övöj godini., Osim toga dozvolit će se šumska ispaša brsta ,i kreševima ža spremanje lisnika. Franc Svare — Maribor P A S T E R I F I R M E APV Naša je zemlja kao pomoć od Međunarodnog dječjeg fonda »Unicef« do­bila šest konzumnih mljekara i dvije tvornice mliječnog praška, između ostale opreme i pločaste pastere, koje je izradila tvornica APV. (Aluminium plant and vessel) u Londonu. Za ove pastere možemo kazati, da su posljednji i najsavr-šeniji strojevi ove vrste. Čitavi pasteri izrađeni su od herđavog čelika, pa Čak i samo postolje. Mlijeko, koje prolazi kroz ove strojeve, na čitavom svom putu mgdje ne dolazi u dodir š ikakvim drugim rnetaloin. Konstruktivno su izrađeni takö da sü irh svi dijelovi pristupačni, pa se mogu vrlo brzo i lako rastaviti i sastaviti. Zbog ove osobine lako ih je i čistiti. Pojedinačne ploče ovih strojeva potpuno su jediiake po obliku i po dimenziji -kod svih tipova t. j . köd pastera š različitim kapacitetom. Kapacitet tih strojeva zavisi samo o broju ploča-. Na osnovu togä hiogu se ovi pasteri udesiti za veći kapacitet tako, da se promijeni samo nekoliko dijelova i doda potrebni broj ploča. Pored samog pastera-, a. u sklopu njegova rada, nalazi se i i. zv. balansni tank s crpaljkom za mlijeko, izrađen isto tako od nerđavog čelika, dolje auto­matski kontrolnik za temperaturu pasteriziranog- mlijeka s pisaćim (registri-rajućim) toplomjerom, pa kotlić za pripremu vruće vode, sa centrifugalnom crpaljkom i s čitavom aparaturom za automatsko reguliranje jednolike tempe­rature vruće vode. U sklopu ove aparature nalazi se redueirni ventil za parni pritisak, ventil s menbranom za pravilno propuštanje pare, injektor za grijanje vruće vode s parom, mali kompresor za zrak s elektromotorom, filtar za zrak i automatski regulator za zračni pritisak, koji djeluj© na membranu ventila, da pravilno propušta vodu. Ovaj regulator je opremljen kapilarnom cijevlju, koja je Opet u vezi s mahometafškom oprugom. ' v Käö sredstvo ža grijanje mlijeka služi kod ovih pastera vruća voda. Pred­nost upotrebe vruće vode kod pasterizirani a mlijeka mjesto pare jest ta, da se mlijeko kod pasteriziranje ili dögrijävänjä vrućom vodom u mnogo manjoj mjeri pripeče na štijeiie pantera na köjimä se zagrijava, negoli kod pasterizi­ran] a direktno parom. To pak zato, što ]e razlika između temperature mlijeka i vruće vođe prilično manja od rkžiike između temperature, mlijeka i pare. Da bi še i upötrebötn vruće vode postigla što manja razlika u temperaturi, ovaj paster Je uđešen täkö, da se upotrebljava vruća voda, koja je toplija ü svemu za 3 stupnja C od mlijeka. Dakle, äkö se mlijeko pasterizira nä 74°C upotre­bljava se vruća Voda š temperaturom Od 77°C. Da s tako malom razlikom u temperaturi postignemo dovoljan efekat ü zagrijavanju mlijeka potrebna je zato veća količina vruće vode, köjä iznosi otprilike 1:5; to znači, da ža svaku 

Kako ćemo se pobrinuti za prehranu stoke u ovoj sušnoj godini

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia