S obzirom na pravac i kapacitet proizvodnje, na tehničku opremu mljekare, organizaciju rada, organizaciju sabiranja mlijeka i na druge uvjete, mljekarska poduzeća trebaju svestrano izvježbane stručne radnike. Iz razloga da bi se u školi odgajali takvi radnici, potrebna je uska suradnja između škole i svih mljekarskih poduzeća koja davaju stipendije učenicima mljekarske škole

Anton Lašič

Lašič, Anton

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

;a dok se roba n e uvede, t ek neš to niža od kajmaka, koji j e doduše masnij i , ali mi je tako u k u s a n kao napr i j ed opisana brinza. Smat ram, da j e proizvodnja br inze aktuelna i za vel ike moderne ml je­ka re , koje b i mogle otkupl j ivat i polufabr ikat od p lan inskih ili vojvođanskih . s i rana i ml je t i ga n a ml inovima za topljeni sir. Izvozom ovog mli ječnog p r o ­izvoda došlo bi se do deviza, koje su im pot rebne za n a b a v u razne apa ra tu re . 43 organizaci jom proizvodnje po lufabr ika ta trebalo- b i započeti u mjesecu ožujku i t ravn ju . . .Na kra ju spominjemo, da bi se br inza mogla ekspor t i ra t i , je r se pr i je r a t a inozemstvo in teres i ra lo za nju. , Ing. Lasič An ton — K r a n j ' O S N O V A N J E Š K O L S K I O D B O R M L J E K A R S K E .', Š K O L E K R A N J ч . S obzirom n a p r avac i kapaci tet proizvodnje, n a t ehničku op remu mlje^ kare , organizaci ju rada , organizaciju sabiranja ml i jeka i na d r u g e uvjete, •mljekarska poduzeća t r eba ju svestrano izvježbane s t ručne radnike . Iz razlogaj, da bi se u školi odgajali t akv i radnici , pot rebna je , uska suradnja između škole i svih ml jeka r sk ih poduzeća, koja davaju s t ipendi je učenicima ml je ­ka r ske škole. , U tü svrhu, p a da se upozna r a d i život učenika ml jekarske škole u Kran ju , u p r a v a škole pozvala j e n a sas tanak u Kran j p reds tavn ike svih poduzeća, za koje odgaja s t ručn i kadar , i p reds tavnike ml jekarskih zavoda i organizacija.. Sa s t anku n i su s e odazval i svi pozvani, a neki iz op ravdan ih razloga. Na t o m ^sastanku u s redini mjeseca siječnja ove godine osnovan je po u p u t a m a u r e d b e 0 s t ručnim školama školski odbor, u koji su ušli preds tavnic i svih poduzeća, koja školuju učenike u Kran ju , p reds tavn ik Ins t i tu ta zä mljekars tvo, Udruže- ' т ј а ml jekarsk ih poduzeća Hrva tske , Glavnog zadružnog saveza u Ljubl jani , p a ravna te l j i p reds tavn ic i učitel jskog savjeta ml jekarske Škole u K r a n j u . ' Kod p r i p r e m e ml jekarskog k a d r a ima školski odbor važne_ zadaće : P rosv je tn im o rgan ima daje 'pr i jedloge , koji se odnose na r ad i n a p r e d a k škole i i n t e rna t a učen ika škole, pri jedloge za promjenu p rav i ln ika i nas t avnog plana, b r ine se za n a p r e d a k škole u mater i ja lnom pogledu, daje uč i te l j skom savje tu škole pr i jedloge ža p r i p r e m u izložbi, pr i redbi , ekskurzija, t akmičenja 1 d ruge pr i jedloge,-s luša izvještaj ravna te l ja škole, a u vezi s t ime p r i m a za­k l jučke i t. d. • v Na p r v o m sas t anku odbor je- izabrao z a preds jednika d ruga Staničić T r ipu , ravnate l ja G r a d s k e ml j eka re Zagreb, za zamjenika ing. Lašič Antona , r a v n a ­t e l j a ml jekarske škole u Kran ju . U r a sp rav i p važnost i i zadacima školskog odbora svi su se nazočni složili, da "treba osnovat i odbor; koji će bi t i veza između poduzeća i škole; Zadaće odbora su velike,, p o t r e b n o je samo, da ih svi članovi"noVoga odbora s h v a t e i izvrše. Da poduzeća ipak n i su najozbiljnije shvati la važnost i dužnost i odbora , vidi se po t ome , što -većina do kra ja mjeseca veljače n i je i zabra la -svog p r e d ­s tavnika i poruči la imena odboru. Možda neki misle, da odbor n e m a važnih zadataka , j e r • se t i m p i t a n j ima kod odgoja kadrova mora bavi t i > s a m o škola . ' T o je istina, ali odbor može školi dat i kor isnih i po t rebnih savje ta , ,pr i jedloga, te se pobliže upoznat i s r adom škole. Preds tavnic i poduzeća upoznat će potrebu-za veću br igu oko pr ipreme kadrova za školu te za p rav i l an pos tupak s n j ima, poslije završene škole. Is t ina je, da su t roškovi za ; pu tovan je n a s a s t a n a k odbora na t e re t poduzeću, ali ako preds tavnic i poduzeća shva te svoju dužnost , donijet će t i ma l i troškovi poduzeću velike korist i . U refera tu o sadašnjim pi tanj ima školovanja p r ikazana je sv rha škole, organizacija nas tave i prakt ičnog rada, a u vezi s t ime poteškoće u p r ak t i čnom. radu. Jedina ml jekarska škola u staroj Jugoslavi j i osnovana je u Skofjoj Loki god. 1926. Radila j e neprek idno od 1927. do 1941., do početka Drugog svjetskog ra ta . Godine 1927. i 1928. održana su dva petmjesečna tečaja; od god. 1929. do 1935. škola j e radi la kao jednogodišnja, a od god. 1935. da l je kao dvogodišnja. . Za ra ta nije radi la . Poslije oslobođenja p renesena je u Kran j , gdje j e proradi la , kao dvogodišnja 6. svibnja 1946. Otada j e do k ra ja školske god. 1951./52. dala već 121 apsolventa za pot rebe ml jekarskih poduzeća š i rom države. Zbog veli­k ih potreba n a mljekarskim radnicima od jeseni 1948. nas tava se drži u dva. odjeljenja istog razreda tako, da svake godine svrši školu jedan, raz red . Taj povećani broj učenika ide n a š tetu nj ihova p rak t i čnog osposobljavanja. U mljekari , gdje prakt iciraju, nema dovoljan broj mjes ta i dovoljno mlijeka, da : b i mogli svi učenici istodobno radit i . Za to se učenici j ednog razreda, izmjenjuju 4 nedjelje na p raks i dopodne, drugog razreda popodne, i obrnu to . Na taj ц а с т razred, koji rad i popodne, ne može rad i t i p rak t i čk i u s i rani i maslar i , j e r se mli jeko p re rađu je dopodne. Samo u l je tn im mjesecima, kad učenici imadu obveznu praksu , prerađuje se mlijeko dopodne i popodne. U t akv im pr i l ikama: prakt ičkog r ada t rp i kval i te t i ne mogu se bolje, temel j i t i je osposobljavati uče­nici u praksi . Kada bude u našoj državi veći broj ml jekarsk ih škola, i kadu b u d u uvje t i školovanja i mogućnost i zgodnije (praksa pr i je s tupanja u školu, veća naobrazba kandidata , odgovarajuća dob, veselje za s t ruku i t. d.), onda će se moći reorganiz i ra t i nas tava i rad i t i s j edn im r a z r e d o m kroz 2 školske godine ili možda jednogodišnja škola sa specijalizacijom u određenom pravcu, a u m e ­će se* poboljšati i uvjeti za prak t ičk i r a d i za s t ručnu sp remu učenika. Druge -godine nas tavl ja la bi se specijalizacija u školi u d ru g o m pravcu. Škola zasad nema vlast i te radionice, man je ml jekare , u kojoj b i mogla , izvršit i p lan za prakt ički r a d i uskladi t i ga s teore tskom nastavom. Škola ima svoj dobro u ređen i laborator i j , gdje učenici uče sve najvažni je načine, kako-se ispitiva mli jeko i mliječni proizvodi. Ima dva vlas t i ta ins t ruktora , jednog u laboratori ju, drugog za s i rars tvo i mas la r s tvo . U Domu učenika ml jekarske škole s tanuju svi učenici. Dom je u istoj zgradi , u kojoj j e i škola. Za u p r a v u doma odgovorna je školska uprava,, kojai n e m a za odgoj pi tomaca odgovarajućeg odgojitelja, i a k o j e taj po t reban zbog-različite dobi i spola učenika, zbog različi t ih t e m p e r a m e n a t a , na r av i i odgoja p red s tupan jem u školu. Uza sve t e poteškoće kod odgoja učenika disciplina je dobra , je r j e dosad omladinska organizacija pomaga la u p r a v u doma. Već od god. 1946. omladinska organizacija j e m e đ u najbol j im organizaci jama u Kränju , a to svjedoče bro jne diplome, pohva le i nag rade . S v a k i se učenik može u s l o ­bodno vr i jeme bavi t i ku l tu rno-prosv je tn im radom, f iskul turom, narodnotti-t ehn ikom i d rug im g ranama po volji. Svi učenici n e pr imaju st ipendije, pa zato nek i teže podmiru ju troškove-oko uzdržavanja u domu. Uprava doma nastoj i , da b u d u t roškovi što manj i , . p a zato neke radove vrše učenici sami. U s t ipendiranju pojedinih učenika b i l o j e veće razl ike, p a su sada donekle izjednačene. Budući da je školski p ro račun min imalan , škola n e može više sama iz vlast i t ih s reds tava nabavl ja t i po t r ebne op reme za p rak t i čk i r a d učenika, a nije to n i dužna. Da bi se ipak mogle n a ­bav i t i gumene čizme, r adno odijelo i pregače (pretpasnik), mora t će poduzeća sama opremit i s t ipendiste , ili pak dat i doprinos, kako bi se izjednačila.oprema, svih učenika. S t ime se složio školski odbor. U r a sp rav i poslije re fe ra ta sudjelovali su svi p reds tavnic i poduzeća i orga­nizacija. Svi se slažu u tome, da j e školski odbor organ, koji može kao uža-veza između poduzeća i škole bit i vrlo koristan, ako članovi ozbiljno shva t e svoje dužnosti . Odbor može i mora raspravl ja t i o. sv im pi tanj ima, koja se tiču školskog odgoja ml jekarsk ih radnika, upoznavat i poduzeća sa s tanjem i r adom žkole, za in teres i ra t i ih, kako će p r ip remat i k a d a r za školu t e razumijevati važnost školovanog kadra . Odbor mogao bi kor is t i t i i nap re tku ml jekars tva uopće. Mnoga pi tanja ml jekars tva danas su još neri ješena. Tako se ne zna, da li je ml jekars tvo obr t i l i industr i ja . Doduše, kadš to se čita, da pr ipada u p r e h r a m b e n u industr i ju , k a d š t o u t rgovinu, ali načelno nije određeno njegovo mjesto nigdje. S t ručni ml jekarsk i radnic i mogl i b i osnovati svoju organizaciju, a pr i tom bi odbor kor isno sudjelovao. Na sas t anku doneseni zaključci dostavljeni su svim poduzećima i o rgani ­zaci jama — članovima odbora. . - Briga i dobra volja škole, da u odgoju ml jekarskih radn ika zainteresi ra s v e one, ko j ima je to od d i rek tne koristi , pa i one, koji b i svojim učes tvova­n jem mogli poboljšat i rad, post ignut će svrhu, ako svi svijesno izvrše svoju dužnost . Ing. Sabadoš Dimi t r i j e , POVODOM U P O T R E B E ČISTIH K U L T U R A ' U N A Š E M ÄIASLARSTVÜ Kako je p r imjena čistih ku l tu ra u našem mas la r s tvu novost, n a k o j u osoblje većine naš ih poduzeća n-je pr iv iknuto p raksom u poduzećima, u ko j ima je to svakidašnj i s a s t avn i dio proizvodnje maslaca, iznijet ćemo nekol iko p o ­d a t a k a za i lus t rac i ju pr i l ika i momenata , o koj ima ovisi t empo i pe r spek t iva razvoja našeg mas la r s tva . In te res za iz radu maslaca iz paster iziranog v rhn ja uz upo t rebu čistih ku l tu ra , koji se j e p r i j e ' g o d i n u dana pojavio kod rukovodioca l abora to r i j a ml jekare u Bje lovaru , ni je bio dovoljan da se pr imjena čistih k u l t u r a u v e d e u mas la rsku p r a k s u tamošnjeg poduzeća. Daljnje nas to janje u tom p r a v c u izja­lovilo se ljetos u ml j eka r i Osijek, u koju su bile odnesene čiste k u l t u r e , ali i t amo je to, izgleda, bi lo preuranjeno . Zagrebačka s t a ra ml jekara n i j e u t u sv rhu uopće odgovara la , a nova je tek nedavno osposobljena inici jat ivom t e h ­ničkog rukovods tva ml jekare , koje je problem paster izaci je v rhn ja riješilo-time, što j e ma l i A P V hladionik pregradi lo u pas te r za vrhnje . Rješenjem toga prob lema omogućeno je da se u Zagrebu p rv i put. izuzev n a vježbama iz m l j e ­ka r s tva sa s t u d e n t i m a poljoprivrede, izvede pasterizacija pokusne ko l ič ine vrhnja , ko je j e za t im cijepljeno čistom ku l tu rom i n a k o n zrenja izmeteno n a d a n 21. II . o. g. P r i p r e m e za pr imjenu čistih ku l tu ra u zagrebačkoj ml j eka r i 

Osnovan je školski odbor Mljekarske škole Kranj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia