Mljekarstvo ubrajamo u one gospodarske grane, kod kojih igraju investicije vrlo važnu ulogu, i to bez obzira na pitanje da li se radi o planskom gospodarstvu socijalističke države ili o stihijskom gospodarstvu kapitalističkih država. Ponajprije udara u oči velika potreba za investicijama, kao možda ni u jednoj drugoj grani poljoprivrede i njoj srodne industrije

Ivan Benko

Benko, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

M L J E K A R S T V O MJESEČNIK UDRUŽENJA MLJEKARSKIH PODUZEĆA HRVATSKE God. BL ZAGREB, SRPANJ 1952. Broj 7. B e n k o I v a n — Ljubljana, P I T A N J E INVESTICIJA U NAŠEM MLJEKARSTVU M l j e k a r s t v o ubrajamo u one gospodarske grane, kod kojih igraju investicije vrlo važnu u l o g u , i to b e z obz ira n a p i tanje , da li se radi o planskom gospodar­stvu socijalističke države ili o stihijskom gospodarstvu kapitalističkih država. Ponajprije udara" u oči velika potreba za investicijama, kao možda ni u jednoj drugoj grani poljoprivrede i njoj srodne Industrije. Maketa nove mljekare u Ljubljani: 1. mljekara, 2, laborttorij , 3. upravna zgrada, 4. kotlovnica, 5. garaže, meh. radionica Z a š t o - s u k a p i t a l n e i n v e s t i c i j e .u m l j e k a r s t v u to l iko v a ž n e , i l i d r u g a č i j e r e ­čeno , zaš to j e p o t r e b a za i n v e s t i c i j a m a u o m j e r u s v r i j e d n o š ć u p r o i z v o d a i p r e d ­v i đ e n e m o g u ć n o s t i p r o m e t a t a k o v e l i k a ? P o g l e d a j m o u k r a t k o č i n j e n i c e , ' k o j e t o n a l a ž u : a) Narav proizvoda, t, j . mlijeka i mliječnih proizvoda. M l i j e k o j e n a pr . p o d v r g n u t o k v a r e n j u i k o d n o r m a l n e t e m p e r a t u r e . I k o d v r l o n i s k i h t e m p e r a -tura u zimsko doba mogu nastati štete. Za obradu ;mli jeka (na pr. za pasterizi­ranje) upotrebljavamo strojeve i aparate, koji su uistinu dosegli* veliko tehničko savršenstvo, ali su razmjerno skupi. Da sabiremo i distribuiramo mlijeko, tre­bamo za prijevoz relativno malih vrijednosti mnogo ambalaže i prevozna sred­stva. Za mliječne proizvode odgovarajuće kvalitete potrebne su nani takove pro­storije, u kojima- možemo udovoljiti propisanim uvjetima s obzirom na vlagu, temperaturu, ventilaciju i t. d. b) Fluktuacija u proizvodnji mlijeka. Proizvodnja mlijeka nije j-ednolika kroz cijelu godinu. Također ni potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima gotovo nikada ne ide uporedo s proizvodnjom. Jedno i drugo je razlog, zašto je pitanje investicija u mljekarstvu prilično komplicirano i zašto su za investicije potrebna znatna sredstva. c) Zdravstveni zahtjevi. Danas je općenito poznato, koliko je važna opskrba mlijekom i mliječnim proizvodima u okviru današnje zdravstvene politike. Mli­jeko nije samo prijeko potrebna hrana za dojenčad i djecu-j za bolesnike i rekon­valescente, nego treba, da mlijeko i mliječni proizvodi budu svagdašnja hrana svih radnih ljudi. Cijena tih proizvoda mora biti primjerena, kako bi svi radni ljudi — zahvaljujući ovoj jedinstvenoj hrani — bili zaštićeni od bolesti i od neishranjenosti. Zdravlje širokih narodnih slojeva je dragocjeno, pa i najstrožiji zahtjevi, koje stavljamo na makar koji mljekarski pogon, nisu dovoljno strogi. Odatle iz­lazi, da su te investicije ipak vrlo korisne i onda, ako'ih je' teško braniti samim računom rentabiliteta. d) U socijalističkoj državi treba kod investicija u prvom redu nastojati 0 boljim radnim uvjetima zaposlenih radnika u mljekarama. Općenito je poznato, da je rad u mljekarama škodljiv radi velike vlage, čestih promjena temperature 1 si. Ove su negativne pojave to veće, što se kod gradnje mljekara manje pazilo na higijenu rada. Razumije se samo po sebi, da moramo staviti što veći zahtjev, na ličnu higijenu zaposlenog osoblja u mljekarama. Zfito svaki mljekarski po­gon treba što savršenije sanitarne uređaje,, a za njih same hoće se i toliko inve­sticija. Nadovežimo sada na tu teoretsku činjenicu i posve praktičnu. Zapitajmo se: Što želimo i moramo postići s investicijama u našem mljekarstvu? 1. Intenzivirati otkup mlijeka, t. j . obuhvatiti i iskoristiti i najmanje koli­čine mlijeka, također i one na udaljenim područjima, i njih privesti potrošnji ili preradi. Jasno je, da će svaki proizvođač voditi više brige o stočarstvu i proiz­vodnji mlijeka, bude li siguran, da će moći mlijeko i unovčiti. Objekt: Sabiralište. < 2. Želimo omogućiti, da se mlijeko, namijenjeno direktnoj potrošnji, obradi na najprikladniji način, koji će odgovarati najstrožim stručnim, zdravstvenim i napose zahtjevima prehrambeno-fiziološkim. S tim u skladu mora biti također i distribucija mlijeka. Objekt: Mljekara industrijskih razmjera, dobro opremljena s obzirom na, prostorije, pa na strojeve i uređaj. Naročito tamo, gdje su područja mliječne pro­izvodnje udaljena od potrošačkih centara, potrebno je provesti shodnu politiku investicija, чкако bi mljekarski pogoni mogli staviti na tržište mlijeko odlične kvalitete unatoč dalekom transportu. 3. Treba omogućiti, da se sav raspoloživi višak mlijeka racionalno iskoristi. To znači, višak treba preraditi uproiz-vode, koji u određenim prilikama najbolje odgovaraju, proizvode treba pravilno uskladištiti, čuvati i stavljati ih prema po­trebi na tržište. Objekt: Prerađivački pogon (stanica za obiranje,. sirana, planinska sirana i si.), da se uzmogne prerađivati mlijeko u onu vrst proizvoda, za koju smo se odlučili prema raspoloživoj količini mlijeka i uređaja. Zahvaljujući pomoći UNICEF-a zadnjih godina mnogo je,u našoj državi in­vestirano na području mljekarstva. Razumije se, da time još ni izdaleka nije udovoljeno našim potrebama, pa će. trebati i dalje investirati, t. j . i onda, kada više ne bude pomoći od UNICEF-a. Zato'valja što prije temeljito proučiti, gdje' treba graditi i kakve objekte, kako bi odgovarali tim uvjetima, kojima mora.in-vesticija u mljekarstvu zadovoljiti. Za, svaki mljekarski objekt, bez obzira na vrstu i veličinu, trebalo bi izraditi temeljitu studiju, koja bi sadržavala ove po­datke: 1. Područje, s kojeg će se mlijeko sabirati, i kako će se na tom području u perspektivi razvijati gospodarske grane, a u prvom redu stočarstvo. 2. Na,temelju rezultata pod 1. ocijeniti godišnju, mjesečnu i dnevnu količinu , mlijeka,' pa kolik će biti predvidljivi dnevni maksimum. 3. Ustanoviti, koji je način iskorištenja mlijeka najbolji u tom mjestu, uzi­majući pritom u obzir: a) kvalitetu mlij eka> • b) položaj i udaljenost objekta prema potrošačkim centrima, zahtjevima tog centra i prometnim vezama. 4. Na temelju rezultata pod 2. j 3. treba odrediti: tip i opseg (mogućnost) gradnje, tip i opseg opreme strojeva i dr. Ako studij te vrste bude dovoljno temeljit i sistematičan, dobit ćemo sasvim točnu sliku o potrebama investicija, a i kojim redom i brzinom treba graditi po­jedine objekte., Dr. K o v a č e v i ć M a t i j a — Zagreb U T J E C A J ZARAZNOG P R E S U Š E N J A V I M E N A KOD K R A V A N A KOLIČINU I KAKVOĆU M L I J E K A Zarazno presušenje vimena ili, kako ga naš narod jednostavno zove, »presu­šivanje« je najčešća bolest vimena muznih krava, a otkrivena je prvi put u Svaj­carskoj god. 1846. Uzročnik ove bolesti je mikrob, kojega stručnjaci nazivaju streptokokus agalakcije. Ovaj mikrob vrlo je sličan streptokokima, koje nala­zimo u svakom mlijeku i mliječnim proizvodima, a uzrokuju kiseljenje mlijeka, ili ah dodajemo u čistim kulturama vrhnju pri proizvodhji-^valitetnog maslaca. Kako se bolest razvija i znaci bolesti Pošto se vime zarazi uzročnikom presušivanja, često prođe mnogo vremena, dok se pojave uočljiviji znaci bolesti, t. j . bolest počinje gotovo nezamjetljivo^ La­gana upala vimena i prolazna potištenost muzare s neznatnim povećanjem tje­lesne temperature obično potraju 1—2 dana i iščezavaju tako, da im neupućeni 

Pitanje investicija u našem mljekarstvu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia