Zarazno presušenje vimena ili, kako ga naš narod jednostavno zove »presušivanje«, je najčešća bolest vimena muznih krava, a otkrivena je prvi put u Švicarskoj god. 1846. Uzročnik ove bolesti je mikrob, kojega stručnjaci nazivaju streptokokus agalakcije. Ovaj mikrob vrlo je sličan streptokokima koje nalazimo u svakom mlijeku i mliječnim proizvodima, a uzrokuju kiseljenje mlijeka ili ih dodajemo u čistim kulturama vrhnju pri proizvodhji kvalitetnog maslaca

Matija Kovačević

Kovačević, Matija

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

3. Treba omogućiti, da se sav raspoloživi višak mlijeka racionalno iskoristi. To znači, višak treba preraditi uproiz-vode, koji u određenim prilikama najbolje odgovaraju, proizvode treba pravilno uskladištiti, čuvati i stavljati ih prema po­trebi na tržište. Objekt: Prerađivački pogon (stanica za obiranje,. sirana, planinska sirana i si.), da se uzmogne prerađivati mlijeko u onu vrst proizvoda, za koju smo se odlučili prema raspoloživoj količini mlijeka i uređaja. Zahvaljujući pomoći UNICEF-a zadnjih godina mnogo je,u našoj državi in­vestirano na području mljekarstva. Razumije se, da time još ni izdaleka nije udovoljeno našim potrebama, pa će. trebati i dalje investirati, t. j . i onda, kada više ne bude pomoći od UNICEF-a. Zato'valja što prije temeljito proučiti, gdje' treba graditi i kakve objekte, kako bi odgovarali tim uvjetima, kojima mora.in-vesticija u mljekarstvu zadovoljiti. Za, svaki mljekarski objekt, bez obzira na vrstu i veličinu, trebalo bi izraditi temeljitu studiju, koja bi sadržavala ove po­datke: 1. Područje, s kojeg će se mlijeko sabirati, i kako će se na tom području u perspektivi razvijati gospodarske grane, a u prvom redu stočarstvo. 2. Na,temelju rezultata pod 1. ocijeniti godišnju, mjesečnu i dnevnu količinu , mlijeka,' pa kolik će biti predvidljivi dnevni maksimum. 3. Ustanoviti, koji je način iskorištenja mlijeka najbolji u tom mjestu, uzi­majući pritom u obzir: a) kvalitetu mlij eka> • b) položaj i udaljenost objekta prema potrošačkim centrima, zahtjevima tog centra i prometnim vezama. 4. Na temelju rezultata pod 2. j 3. treba odrediti: tip i opseg (mogućnost) gradnje, tip i opseg opreme strojeva i dr. Ako studij te vrste bude dovoljno temeljit i sistematičan, dobit ćemo sasvim točnu sliku o potrebama investicija, a i kojim redom i brzinom treba graditi po­jedine objekte., Dr. K o v a č e v i ć M a t i j a — Zagreb U T J E C A J ZARAZNOG P R E S U Š E N J A V I M E N A KOD K R A V A N A KOLIČINU I KAKVOĆU M L I J E K A Zarazno presušenje vimena ili, kako ga naš narod jednostavno zove, »presu­šivanje« je najčešća bolest vimena muznih krava, a otkrivena je prvi put u Svaj­carskoj god. 1846. Uzročnik ove bolesti je mikrob, kojega stručnjaci nazivaju streptokokus agalakcije. Ovaj mikrob vrlo je sličan streptokokima, koje nala­zimo u svakom mlijeku i mliječnim proizvodima, a uzrokuju kiseljenje mlijeka, ili ah dodajemo u čistim kulturama vrhnju pri proizvodhji-^valitetnog maslaca. Kako se bolest razvija i znaci bolesti Pošto se vime zarazi uzročnikom presušivanja, često prođe mnogo vremena, dok se pojave uočljiviji znaci bolesti, t. j . bolest počinje gotovo nezamjetljivo^ La­gana upala vimena i prolazna potištenost muzare s neznatnim povećanjem tje­lesne temperature obično potraju 1—2 dana i iščezavaju tako, da im neupućeni vlasnik oboljele životinje ne pridaje nikakve važnosti. Oboljele krave mogu se nekolikq, tjedana činiti kao da su potpuno zdrave, a i mlijeko nam se čini ne­promijenjeno. U stvari je takovo mlijeko promijenjeno u svom sastavu. Ove pro­mjene ne možemo zamijetiti prostim okom, nego ih utvrđujemo u laboratoriju s pomoću mikroskopske i fizikalno kemijske analize mlijeka. Kad se bolest razvije i zahvati veći dio oboljele četvrti vimena, tada su i promjene na vimenu i u mlijeku izraziüje. Opipamo li vime, zamijetit ćemo, da su pojedini režnjevi oboljelog dijela vimena nešto tvrđi od zdravih. Zbog sma­njene količine mliječnog šećera чi? zbög povećane količine soli mlijeko iz takova vimena je slankastog okusa. Nadalje je takovo mlijeko vodenasto, a količina mu se nešto smanjila. Pomnije promatrajući zapažamo, dl s prvim mlazovima mli­jeka izlaze iz sise oboljele četvrti vimena mali ugrušci mlijeka s gnojem u obliku malih čepova. Stoga, da otkrijemo presušivanje, može nam korisno poslužiti t. zv. pokus prije mužnje. P o k u s p r i j e m u ž n j e vršimo tako, da prva dva do tri mlaza mlijeka iz svake sise izmuzemo na crnu podlogu.. U tu su svrhu konstruirane različite naprave. Tako neki muzu mlijeko preko cjedila od crne tkanine, a drugi prepo­ručuju, da se mlijeko izmuzava na crno obojenu stijenu posude, u koju skuplja­mo prve mlazove mlijeka prije početka mužnje. To je u stvari obična vedrica, koja je na jednom dijelu obojena iznutra odozgo prema dolje crnim lakom za željezo u širini od 15—20 cm. Zaostanu li na crnoj tkanini ili na crno obojenoj vedrici ugrušci mlijeka, sluz ili bilo kakove mrvičaste odnosno pahuljičaste tvorbe, tada takav nalaz pobuđuje sumnju na oboljenje vimena. U tom slučaju takovu kravu odVojimo od zdravih i pozovemo Veterinara, koji će stručno uzeti uzorke mlijeka i poslati ih na analizu u laboratorij. Takovu kravu smatramo kao zaraženu, dok veterinar, koji je uzeo uzorke mlijeka, ne donese svoje stručno mišljenje, o bolesti vimena. Kad bolest zahvati cijelu četvrt vimena, tada su i promjene u mlijeku i na vimenu još izrazitije. Mlijeko iz takova vimena je vodenasto s pahuljicama i sve sličnije je sirutki, sivo-bijelo, žuto zbbig primjesa gnoja ili crvenkasto od primi­ješane krvi. Izmuzemo li takovo mlijeko u staklenu čašu ili u stakleni cilindar, tada nakon duljeg stajanja zamjećujemo, da je mlijeko u čaši vodenasto, a na dnu se stvorio obilan talog žućkastog gnoja, iznad kojeg se katkada nalazi tanki crveni sloj od krvi. Bolesno vime i sisa znatno su manji od zdravog vimena. Ko­ličina mlijeka znatno je smanjena i postepeno se sve više smanjuje, dok bolesna četvrt vimena posve ne presuši. Odatle i potječe naziv bolesti — zarazno sušenje vimena ili presušivanje. Kako se bolest širi Bolest se prenosi s bolesnog vimena na zdravo uglavnom mužnjom. Izmuzi-vajući prve mlazove mlijeka iz bolesnog vimena na pod i stelju muzač okuži svoje ruke, pod i stelj.u u staji uzročnicima presušivanja. Muze li muzač nakon, toga neopranim rukama kravu sa zdravim vimenom, tada je vrlo vjerojatno, da će joj okužiti vime. Za vrijeme mužnje muzač svojim neopranim rukama okuži kapljice mlijeka, koje zaostanu na vrhu sise. Nakon svakog istiskivanja mlijeka iz sise za vrijeme mužnje usišorse tako okužene kapljice mlijeka u vime, a za­jedrio s njima i uzročnici presušivanja. Nadalje, ako zdrava krava legne na oku-ženi pod i stelju, tada će uzročnici presušivanja ući kroz sisu i okužiti vime. Isto tako bolest se prenosi upotrebom okuženih ručnika za vime, pa čašica strojeva za mužnju. • .. : Pokusima je nadalje ustanovljeno, da ppjavu i širenje presušivanja pospje­šuju različiti faktori, kao što su ozljede površine1 i vrha sise, prehlada vimena zbog hladnog i vlažnog poda i stelje, nepotpund izmuzivanje vimena, nepravilna mužnja s podvinutim palcem ili s dva prsta. Muzu li se krave s'podvinutim pal­cem ili s dva prsta, tada se sise prekomjerno gnječe ili suviše jako natežu, pa se stoga ozlijedi sluznica u sisi. . ' Mnogi su vjerovali, da širenju presušivanja pogoduje upotreba strojeva za mužnju. I doista stari modeli'strojeva za mužnju zbog prejakog isisavanja mli­jeka često su izazvali'krvarenja u vimenu i na taj način pogodovali, da se5 pre­sušivanje širilo, Danas znamo, da pravilna upotreba suvremenih strojeva za mužnju, nadopunjena temeljitim izmuzivanjem vimena rukama, nema nikakve uloge u širenju presušivanja. Ekonomske štete zbog presušivanja u inostranstvu i kod nas Ü zemljama s razvijenim mljekarstvom presušivanje muzara nanosi svake godine ogromne gospodarske štete. Tako je u Njemačkoj utvrđeno, da je godišnja šteta; zbog smanjene količine mlijeka tolika, koliko bi koristi dalo 300.000 muzara. U Mađarskoj je zaraženo uzročnicima presušivanja 34,96% krava, pa stoga je godišnja proizvodnja mli­jeka smanjena za 45,5 milijuna litara. U Holandiji boluje od presušivanja 18% krava, a šteta od toga iznosi oko 60 milijuna florina. U Poljskoj boluje od pre­sušivanja 39,99%, a u Engleskoj oko 15% muznih: krava. Po najnovijem prora­čunu stručnjaka godišnji gubitak mlijeka u Evropi zbog bolesti vimena cijeni se -na oko 5 milijuna tona. ' Sistematske pretrage muzara na presušivanje započele su kod nas god. 1951., i to na Institutu za veterinarsko-medicinska istraživanja u Zagrebu. Iako je broj pretraženih krava prilično malen za konačnu procjenu štete zbog presušivanja, to će nam niže navedene brojke pokazati, da i kod nas presušivanje nanosi našoj privredi ogromne gubitke. Mi smo dosad pretražili svega 1394 muzare s držav­nog i zadružnog sektora i ustanovili, da 261 krava boluje od presušivanja, a to je 19,5%^ od broja pretraženih muzara. Uzmemo li na um, da je prosječna muz­nost ovih krava 2000 litara u laktaciji, a mliječnost smanjena zbog presušivanja za 10%, tada vidimo, da godišnji, gubitak mlijeka kod 261 bolesne krave iznosi oko 132.000 litara mlijeka, a to predstavlja Vrijednost od blizu dva milijuna dinara. ' , ' ' Procjena mlijeka kao živežne namirnice i sirovine S higijenskog gledišta mlijeko od muzara, koje boluju od presušivanja, nije opasno za ljudsko zdravlje. Ali kada bi potrošač znao, da u mlijeku, koje pije ili od kojeg je izrađen sir ili maslac, ima primjesa gnoja, tada bi mu se takovo mli­jeko odnosno mliječna prerađevina zgadila. Stoga naši, a i inostrani propisi za­branjuju upotrebu takova mlijeka bilo kao živežne namirnice, bilo pak kao siro­vine za izradbu mliječnih proizvoda. ; Utjecaj presušivanja na valjanost prerade mlijeka u sir i maslac Pored toga, što presušivanje znatno smanjuje/ količinu mlijeka i mliječne masti, ono nepovoljno utječe i na valjanost takova mlijeka za preradu u sir. Pokusima je utvrđeno, da se mlijeko od muzara, koje boluju od presušiva­nja, vrlo loše siri nakon dodatka sirila, a dobivena gruda teško se obrađuje. Zbog promijenjenog sastava takovo mlijeko ima niski stupanj kiselosti i smanjenu ko­ličinu vapnenih i fosfornih soli. Stoga takovom mlijeku treba dodati znatno više sirila i otopinu kalcijeva klorida. Rendement sira od takova mlijeka je slab, jer se sa sirutkom izluče znatne količine nezgrušanog kazeina i mliječna mast. Ta­kav sir je lošeg okusa, manje je mastan i sadrži mnogo vode, koja mu znatno umanjuje održljivost za vrijeme zrenja. Obično se takav sir pokvari već za vri­jeme zrenja. Što se pak tiče proizvodnje maslaca, utvrđeno je, da maslac proizveden od vrhnja krava, oboljelih od presušivanja, ne zaostaje po svojim organoleptičkim i fizikalno kemijskim osobinama od maslaca, koji je proizveden od vrhnja zdra­vih krava. Jedino je zamijećen jači specifičan miris i okus po svježem maslacu zbog pojačanog stvaranja arome (diacetila), koju stvaraju i uzročnici presušiva­nja. Obiremo li separatorom mlijeko iz gvimena bolesnog od presušivanja, tada će većina uzročnika presušivanja ostati s talogom na tanjurićima separatora,• a manji broj tih mikroba izlučit će se s vrhnjem. Proizvedemo li maslac od takova vrhnja, tada će u maslacu ostati neka količina uzročnika presušivanja, a jedan dio bit će uklonjen iz maslaca, dok ga ispiremo. Kako se liječi presušivanje kod krava Danas se presušivanje uspješno liječi tako, da se ubrizga penicilin u vime. Pored penicilina u nekim zemljama upotrebljava se za liječenje presušivanja streptomicin, aureomiein i njima slični lijekovi. Kod nas se zasad upotrebljava sämo penicilin, jer su streptomicin i njemu slični lijekovi preskupi za naše prilike. Mlijeko krava liječenih penicilinom nije za preradu u sir i maslac najmanje kroz.4—5 dana nakon posljednjeg ubrizgavanja penicilina u vime. Penicilin spre­čava rast uzročnika kiselog mliječnog vrenja, a ne djeluje na koli bakterije. Stoga, proizvodimo li sir ili maslac od mlijeka, koje u sebi ima penicilina, takav će se sir napuhnuti, a proces zrenja vrhnja prije bućkanja bit će nepravilan. Zato, liječimo li vime krava penicilinom, ne smijemo predavati mlijeko u mljekaru za preradu u sir i maslac najmanje 4—5 dana nakon posljednjeg dava­nja penicilina. Kako sprečavamo, da se ne širi presušivanje Svako liječenje presušivanja vimena bit će samo privremeno, ako istodobno ne izvršujemo i higijenske mjere, jer, uz loše higijenske prilike izliječene krave vrlo brzo ponovno obole. Stoga zamijetimo li pokusom prije mužnje ili opipom vimena promjene u mlijeku i vimenu, tada moramo sve zaražene muzare odvo­jiti od zdravih na zasebno mjesto u staji ili u posebnu staju, ako je to ikako mo­guće. Nakon toga pozovemo veterinara, a staju, posuđe, pribor, odjeću i obuću muzača, koji su muzli bolesne krave, temeljito raskužimo. U tu svrhu temeljito očistimo staju, u kojoj su boravile bolesne krave, a stelju iz staje složimo na gno-jište tako, da toplina, koja še stvara dok gnoj dozrijeva, ubije sve uzročnike pre­sušivanja. Potom pod, jasle i zidove u staji polijemo kipućom lukšijom ili otop­ljenim klornim vapnom, t. j . 0,5 do 1 kg klornog vapna otopimo u 100 litara vode. Sutrldan staju okrečimo. Muzlice i ostali metalni pribor raskužimo tako, da,ih stavimo u kipuću lukšiju kroz par minuta, a potom ih dobro isperemo či-stoni hladnom vodom. Ručnike za vime i odjeću muzača operemo i raskužimo kuhajući ih u lukšiji. . . Odvojene zaražene krave muzu posebni muzači, a ako se to ne može udesiti, onda te krave treba musti na kraju mužnje. Poslije mužnje svake pojedine krave ' treba ruke oprati i raskužiti. Muzemo li krave strojem za mužnju, tada krave s bolesnim vimenom treba musti na kraju mužnje. Poslije "svake-mužnje strojem moramo vime temeljito izmusti rukama. Nadalje moramo posve iskorijeniti loši običaj muzača, da prije mužnje nakvase sise mlijekom. Ovo se može zamijeniti upotrebom masti, kao što je bor vazelin, osmaron i t. d. Ove masti Čine kožu sise elastičnom i gipkom. Prve mlazove mlijeka treba hvatati u posudu, u kojoj vrši­mo pokus prije mužnje, a nikako ih ne-smijemo izmuzivati na pod i stelju u staji Konačno* čistoća staje i muzare, njega vimena, pravilan način mužnje cijelom šakom, a ne podvinutim palcem ili sa dva prsta, pa pravilno zasušivanje muzara potkraj bređosti daljnje sü higijenske mjere, kojih, se moramo držati u suzbija­nju štetne i opasne bolesti — zaraznog presušenja vimena. . * Ing. Š a b e c S r e ć k o — Kran j TOLMINSKI SIR Nema sumnje, da među najizrazitija sirarska područja Slovenije pripada tol-minski kotar; on leži u skrajnjem sjeverozapadnom kutu naše domovine, u gor­njem Posoeju sa središtem u Tolminu na Soči. Cijelo područje.izrazito je alpsko, s dobrim travnjacima u dolinama i s odličnim planinskim pašnjacima, koji osi­guravaju tamošnjoj stoci solidnu krmnu bazu kroz čitavu godinu. U tolminskom Sir u podrumu za zrenje mljekare u Tolminu kotaru je udomaćena pincgavska pasmina goveda mliječnoga tipa. Najbolje^ krave daju preko 2.500 kg mlijeka na godinu s više od 3.5% masti. Mlijeko u prvome redu usiruju u tolminski sir, i pored domaće uporabe nešto ga također izvoze u Jesenice za opskrbu tamošnjih potrošača. U tolminskom kotaru zasire 

Utjecaj zaraznog presušenja vimena kod krava na količinu i kakvoću mlijeka

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia