Mate Hraste

Hraste, Mate

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

lazi objekt u ukuzativu, nego se naprotiv objekt aktivne rečenice pretvJra u subjekt pasivne. Aktivna rečenica Ci/aju Senou pretvara se u pasivnu ovako: Cita se Senoa. Tako onda spomenute rečenice trebu da irI ase: :.Kad se tuko tekućini dodala do-voljna količina octa ... Cini se čudno, da se prosječno iz hrvatske književnosti mnogo čita Kolar, Kumičić, Senoa, Novak Simić i Dalski ... c Ovu pogrešnu kon-strukciju osudio je i prof. t.1.:.tretić 1924. u Jezičnom savjetniku (str. XXVII.). Zamr~en i s/o~en ni~u identični pojmovi i ne mogu se jedan drugim zrmjenjivati. Prema tome zaista izdavači knji.Q:'3 grije-~e, ako popravljaju tekstove onako od oka, ne oslanjajući se na gramatičke pravopisne propi~e, Lj. 1. JE LI POSTO UZROCNI ILI VREMENSKI VEZNIK U dnevnoj štampi i.u časopi~jma kadšto se susreću primjeri, u kojima se veznikom f)O!to ne kazuje vrijeme, nego uzrok ' :i razlog, zašto se nešto dogodilo ili zaš!o se ne§to dogada. U :.Glasu radae od l. V. 1952. nalazi se na pr. i OV1 rečenica: :.Polito ste vi bili na godišnjem odmoru (zarez!) vama je pripadala ~Iaćae, gdie je mjesto po~to trebalo da stOJI budući da (BudUĆi da ste bili na godišnjem odmoru. pripadala vam je plaća). Sličnih primjera ima I U :.Narodnom 1istue (14. IX. 1952: Pošto (mj. budući da) tako veliku svotu nije moguće osigurati u budžetu. ne će preostati drugo (zarez!) nego da se isho-di dugoročni zajam), u »Borbie (25. IX. 1952: POŠlO. (mj. budući da) se radi o jednom (nepotrebno!) važnom pitanju, .. 1J1is1im (zarezI) da je o ovome potrebno 91 razviti diskusiju), u :.Vjesnikue (10. XI. 1952: odbornici i odbori, fije (mj. kojih) sc runkcije znatno proširuju (za rez !) po;to (mj. jer) odlučuju o svim bitnim pihnji · ma), i t. d. Svuda je tu, kao !ito toe v~di, poUo trebalo zamijeniti uzročnim vezni· kom, pa bi primjeri biJi i bolji i jasniji. Veznik po~lo ima vremensko značenje te označuje radnju, koja se dogodila pri-je neke druge radnje, koja je izrečena glavnom rečenicom. Tako je poUo upo· trebljeno u :.Borbie od 21. IX. 1952: »Po· što se zaustavio na obali.. g. Idn se" , uputio (k mauzolejU)e, ili 14 IX. 1952: »PMtO je izložen slučaj malog Ivana PI· rečnika , u pismu se dalje kaže ... e, a tako ga upotrebljavaju i dobri hrvatski pisci. na pr. Kolar (u zbirci :.Ili jesmo iH nismoe, sir. 8: ... pošto se na brzu ruku ~premio, on je gord i nepristupačan ... po~ao k jz· lazu; sir. 25: Po~lo je nesigurnim gla· som... zapitao stražara i od njega do· zn::o, gdje je od prilike kuća g. Gumm-haltera, on se zaputi u grad; i sL). I M:t· retić (u Gram. i slil. 2, 4iO, i u Jez. savj., 99) upućuje na to, da u dohnl jeziku pOšto treba upotrebljavati «amo unemenskoj službi. Do uzročne službe mO.l:'lo je doći n:l;!;la· njanjem na uzročno Ua, koje ~e čuje u primjerima :.Ne volim te, što si z l očeste ili :.Bog nije kriv, što ]judi zlo činec, koj! je Maretić uzeo iz Karadžićevih narodnih poslo\'ica. No Vuk Karadžić je u početku pisao i zaUo II uzročnoj službi, te je od toga poslije odustao, pa bi lako i svi, koji danas veznik f)Ošlo uzimaju u uzroč­nO'j svezi, trebali d:! se povedu 7a nji ra i da se vrate na bolje (i određenije, jasni-je) budući da ili jer. loslo Vončina OSVRTI RJECNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKO· GA JEZIKA, 53. i 54. svezak, Zagreb 1952. (Izdanje Jugoslavenske akademije znano· sti i umjdnosti) Prvi svezak Rječnika hrvatskoga ili .srpskoga jezika, što ga na svijet izdaje Jugoslavenska akademija, štampan je u kolovozu godine 1880. Prvi obradivač Rječnika bio je Duro Daničić (do gođ. 1882.). Nakon njegove sm rti nastavio je njegovo djelo M. Valjavec (do god. 1897.). Treći po redu bio je P. Budmeni (do rod . 92 1914.). Zadnji obrađivat prije fata bio je Tomo Maretić (do god. 1938.). Prvi je od njih obradio riječi a do oobo. drugi riječi roga do ćužili, tr~i riječi tf (da, dc, do) do maslinski. a četvrti (T. Maretić) riječi maslo do pdutinc1. Maretić 'je umro 15. si · ječnja 1938. Te je godine izašao iz štam-pe 52. svezak. Od te godine do 1948., dakle punih deset godina, rad na obrađivanju Rječnika bio je zbog nepovoljnih prilika posve prekinut Obnovljena Jugoslavenska akademija smatrala je jednim od prvih :.vojih zada-lak3\ da nastavi obrađivanje iStampanje Rječnika. Na početku godine 1~8. održan je sastanak članova Odjela za jezik i kTl'j~­ževnost, 113 koji su bili pozvani i drugi stručnjaci. Na tome sastanku utvrdeni su principi za nastavak rada na Rječniku. Do smrti Maretićeve bio je uvijek jedan struč· njak obrađivač Rječnika. Poslije Drugo-~9 svjetskoga rala od 1948. S!\'oren je za laj mučan i spor I)osao radni kolektiv od desetak st ručnjaka. s3. svezak (prvi po-!<Iije rata) obradio je kolektiv od 12 stručnjaka, a 54. svezak kolektiv od 6 stručnjaka. Prvi svezak poslije rOla (53) izašzo je u mjesecu ožujku 1952., a sađrž: riječi provrtotinica do pus/ili. Drugi sve· zat< (54.) izašao je u lipnju 1952" a sadrži rijet i pI/ta do radati. Vjerujemo, da će marom i požrtvovnošću radnog kolektiva svake godine izlaziti po više svezaka i da ~e kolektivnim radom Jugo~13venska akademija moći mnogo prije z3vditi Rječnik hrvat~koga ili srpskoga jeziki, nego kad bi ga obrađivao jedan sll'učnjak, kao dosada. Taj je Rječnik Z:lsnovan kao )(olemo djelo, kojemu opsegom, kako reče Maretić 1916. (Ljetopis J. A" svezo 31., str. 26.) malo ravnih ima u Evropi. On obuhvaća riječi iz starije književnosti hr· \'at~ke i s rpske do početka !9. stoljeta I riječ i iz narodnih govora naših. Po planu, kako ga je sastavio prvi obradivač D. Da-ni čić, u Rječnik su unesene riječi iz knji_ ževnosti i iz n::rodnih govora štokavskoga i čakavskoga narječja. Iz ka-jkavskoga narječja unesene su 5amo riječi, koje se nalaze u rjefnicima Belostenčevu i Jam-brdićevu, a kasnije i Habdelićevu. Rječnik obuhvaća ne samo apelative, ne~o i vlastita i geografska imena. Na svakoj riječi, ako je negdje potvrđen, oz-načen je i akcenat. Dobar dio riječi, na-ročito u dijelu, što ga je obradio T. Bud-mani, usporeden je s istim rijeČim a u stranim, OSQbito sla\'enskim, jez.icima. Prva tri obrađivača zamislili su bili oj Rječnik u preširokom opsegu. Maretić je njihov način obrađivanja pone~to skratio tako, ~to je za svaku riječ IInos'o manji broj potvrda iz knjaevnih dj~;a. Na taj je način posao brže napredOVllO, a vrijed_ nost Rječnika nije se umanjila. Neki su obrađivač i prije Prvoga svjetskog r.lta unosili riječi iz novih iZVora, koji ~e u prvom dijelu Rječnika nisu upotrebili. Po· ~lije Drugoga ~\'jelSkoga rata već na prvom sastanku (1948) iznesena je potre-ba, da se II radu na Rječniku upotrebe i noviji rezultati naše nauke o jeziku. Na pri jedlog radnog kolektiva Orljel za jezik i književnost i Predsjedništvo) Akademije odObrili su. da se prikuplja i popunja\'a grada i iz novijih publikacija ,ame Aka-demije i nekih drugih edicija. U tu svrhu sistematski su ispisani ovi dotle nei,pi-,ani ~tari rječnici: Habdeliće\·, Belosten· ~ev, Stutiće\·. Voltidžijev, Vukov, Daniči­će\' Rječnik krrjitevnih ~tarina <. rpskih i 8roz·[vekovićev. Upotrebljavaju se za 00-.iocallU dokumentaciju još i ova djela : V. Maturanić: Prinosi za hrvat~ki pravn()· povijesni rječnik. Zagreb, 1908...---19ZJ., Smi~ikla~: Code" diplomaticus. II-XV, Za-greb, 1904.-1934 .. M. Hire: Rječnik nar. zool, naziva, Zagreb, 1928., G. Elezović: Rečnik kosovsko-metohi.iskog dijalekb. I. i 11.. Beograd 1932. i 1936 .. Cadastre na-tional de 1"I~trie i Index patronymique, SUbk. 1946 .. Srpski etnograf'ki zbornik: iz knjige 25 .. 35., 38., 43. i 60. pojedini prinosi. (lspor. Rje('nik hrv. ili srp. jezika, ~vez. 53., str. 121.) Novi radni kolektiv, koji na tome pa· slu radi. zadržao je okvir i pravac radl., kakav je bio i dosad, a napose po~lije Akademijine Objave na kraju šestoga (!i· jela Rječnika godine 1910. Urednik Rieč· nika je sada dopisni član Akademije Stje· pan .Musulin, a pregledaju ga i odOlJrIl' vaju akademici D. Boranić i P. Skok. Taj Rječnik je kulturna potreba ne sa· mo za stručnjake ri1ologe, nego i za SVJ· koga kulturnoga rsdnika slavenskoga podrijetla, a osobito za Hr ... ate i Srbe. Kad to djelo bude dovršeno, ITjime će se ponositi ne samo Jugoslavenska akademija i hrvatski narod, nego i svi narodi Jugo, slavije, jer će nas to djelo dostojno pred· ~tavljati II naUČTlom !Ivijetu. M. Hraste Prtar Guberina: Zvuk i pokref 1/ jeziku, Zagreb 1952., str. 219. U Maloj knjižnici Matice Hr ... atske in· Ma je prOšle jeseni pod gorniim naslo\'om knjiga Petra Guberine, proresora romIlni· stike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koja može zanimati i naše čitloce. U nj"j autor zah ... aća u golemo područje je~i~· nog izraza s pomoću prirodnih elemenata 7.\·uka i pokreta. Polazeći od osno ... nih nil· čela žene\'ske i pra!ike li ngvističke ~kole i proučavajući jezik u naju žoj povezanosti ~ razvitkom ljudskoga društva, Petar Gu ' berina iznosi u njoj rezultate svoga vi:k godišnjeg prouča ... anja jezičnog izraza i~tičući kao osnomu posta ... ku misao, da jezični izraz, i neumjetnički. i umjetnički, nrje moguće shvatit i bez prirodnih eleme· nala zvuka i pokreta. Guberinina knj igll sadrža ... a pel pogla ... lja. l ' pr ... om poglavl.!u, koje obuhvaća goto)vo polo ... inu knjige. autor raspravlja o dija· lek tičnom jedins!\'u i suprotnost i izmedu z ... uka i pokreta u prirodi i u jezičaom izrazu. Tu on prikazuje, kako su elementi pokretIl i zvuka bili u\'ijek osnovni eleo menti ljudskog izraza uopte, a napose ljudskog jezičnog izraza. Elementi jezič· nog izraza, koji imaju svoju 'jezičnu \'ri· iednost na osnovi zvuka i pokreta, jesu: l. intonacija, 2. intenzitet, 3. rečenični 93 tempo, 4. pauza, 5. mimika, 6. gesti i 7. stvarni kontekst. O ... e elemente autor naziva skupnim imenom vrednotama go· vornog jezika. Pošto je izlo1io, da je čovjek u svojem primitivnom stadij u razvitka mogao samo po prirodf)()m zvuku i pokretu imitirati, predstavi ti i donekle zamijeniti pOjedine materijalne stvarnost!. autor pokazuje, da razvitak zvuka i pokreta u jeziku ide pa· ralelno s čovječjim razvitkom. U dapi artikuli rane riječi, kako je mi poznajemo, spomenute vrednote govornog jezika nisu više samo sredsh'o, da se ostva ri glas arti· kulirane r iječi, niti one pred3tavljaju, kao u pr ... oj etapi čovječjeg go\'ora, u z ... uku i pokretu nužnu rormu jezičnog izraza. »Stvarna upotreba vrednota go\'Ornog je· zika u etapi T3zvijene artikulirane riječi očituje se, služi kao izraz bogatijegll ma· terijalnog i duhovnog ži\'otJ društveno· individualnQg čovjeka.c Ove wednote go· vornog jezika svojom stalnom vezom sa z ... ukom i pokretom u prirodi mogu da· vati artikuliranirn riječima nove vrijed· nosti, bogate tako riječi i uopće elemente jezičnog izraza, prenI II tome i sebe same. Vrednote govornog jezika postale su Illko izražajni elemenllt produbljene ljudske misli i bogatijeg života ljudskih osjećaja, pa su onda na toj liniji razvoja mogle postati i izraz umjetničke misli. a umjet. nička misao·izrll7. predsta\'!ja, 1>0 mišlje· nju autora, najveći uspon čovjeka. U okviru ovih osnovnih misli pror. Gu· berina u potanjoj ana4izi pokazuje, kako vrednote go ... ornog jezika stva raju nove semantičke i afektivne vrijednosti. [nto· nacija, intenzitet, pauza i rečenični tempo zvučni su elementi jezičnog izraza, a mi· mika i gesti jesu elementi pokreta II je· zičnom izrazu. Zvučnim elementima isti· čemo pojedine riječi, služimo se njimI! za izražavanje emocionalnosti i za obuhvaća· nje jezičnog izraza kao cjeline, dajemo riječi posebni kvalitet. ElemenH pokreta jesu »sredst ... a, l,ojll čovjek može po svom izboru upotrebiti, da bi Izrazio kraće ili ekspresivnije, odnosno u isti 

Dictionary of the Croatian or Serbian Language, Volumes 53 and 54

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia