Ljiljana Marks

Marks, Ljiljana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

157prikazitocke iz starog izdanja. Osnovna mu jeintcncija bila da sc prikaie preg1edtckstova od narodnog preporoda [polovica 19.stoljcea] pa do danaSnjih zapisa [najnovijizapis datira iz 1968. godine], nadalje dajednakomjemo budu zastupljene svepokrajine Cehosiovacke [pri cemu nijebila presudna brojcana za~tupljcnost svihtipova prical i da svoje mjcsto u izborusvakako nadu i najomiljenije price ccSkihcitatclja. Zbog toga se i u ovom izboru,prcmda u mnogo manjcm opsegu ncgo uprvom izdanju, objavljuju litcramo stili-zirane price Karela laromfra Erbcna i Boie-ne Nemcove, koje su nastale na temeljufolklorne tradicije, ali su iSlodobno i inte-gralni dio klasit'Ile ceSke knjiicvnosti.Medutim, buduCi da je ova cdicija ipak uprvom rcdu usmjcrena na usmenu pricu,autor je smatrao potrebnim da u ovom izda-nju smanji broj Iiterariziranih tekstova sfolklomom osnovom i da na njihovomjcsto uvrsti u knjigu zapise koji sadr-iajno korcspondiraju s izostavljenima.Tako je npr. klasicna Erbenova prica br. 7[lllizanclJ iz prvog izdanja zamijenjena[br. 12 u drugom izdanju, 0 dva brataltocnim zapisom islog tipa pricc, azabiljciio ju je 1903. iIi 1904. god incpoznati slavist V. Vondrak u sclu Dub ujuinoj Ce.~koj. U ovo su izdanjc uvdtenesarno cctiri Erbcnove priCc. IIi od trinaestprica BOZcne Ncmcove iz prvog izdanjaostalo je samo Sest, ali jc uvdtenanjezina prica 0 uceniku koji nadmaSujeuCitclja [br. 16J i zbog toga sto je ka~nijcotkrivena, a ponajvisc stoga slo seautorica u njoj visc no i u jcdnoj drugojl?rici strogo driala folklornog prcdloska.CeSku jc varijantu te price autorica vjcro-jatno zapisala oko 1848. godine pod doj-mom svog boravka u podrucju oko Doma-flica [jugozapadna Cc.~ka].Popratna je studija, kao i uprvom izdanju, podijcljcna u ectiri odjelj-ka i govori 0 povijcsnom razvoju ceskenarodne pricc, 0 zapisivacima, pripovje-daeima, te 0 karakteristikama [uglavnomnacionalnim] prica iz C:ehoslovacke. Naj-vcec je promjcne, upravo pod utjecajemrezultata istraiivanja dozivio taj cetvrtidio.Izboru objavljenih tekstova pr-vog izdanja Maja BoSkovic-Stulli je spravom zamjerila da donosi premalo izvor-nih priea za razliku od literamo stilizi-ranih tekstova. U ovo je drugo izdanje izprvoga uvrSteno pedeset priea, ali jeobjavljeno i tridesct i sest novih, i touglavnom aulcntienih zapisa koji knjigucine zanimljivijom upravo onim cita-lcljima kojima jc drag neposrcdan sill inacin pripovijedanja usmcnih prica Mno-go je painje posveeeno prijevodu teksto-va na njemacki jezik i usporedivanju soriginalnim zapisom. Na knjiievni sunjcmacki jezik prevedeni· sarno klasicnitekstovi Boicne Nemcove i Karelalaromfra Erbena, a prijcvodi izvornih pri-ca nastojali su i u izboru leksika i usintaksi slijediti govome osobitosticeSkih kazivaea.U opsirnim komentarima, kojise uglavnom nisu mijenjali, vee su sarnoproS iren i no vim podacima, nalaze se iscrp-ne informacije 0 pojedinim tekstovima:podaci 0 zapisivacu, kazivacu, objavlji-vanju, uvjctirna zapisivanja, eventualnimredaktorskim zahvatima prijaSnjih skuplja-ca, 0 slicnostima i razlikama S ostalimce.~kim i evropskim varij antama isteprice. Svi su tekstovi razvrstani po Aame-Thompsonovu i ostalim katalozimaUIUANA MARKSMarchen aus dem Tcssln, Heraus-gcgcben und Ubersetzt von Pia Todoro-vic-Strahl und Ottavlo LuraH, DieMarchen der Weltliteratur, EugenDiederichs Verlag, Min 1984, 284 sir,••••••••••••••••••Price iz Tessina zemljopisnopripadaju iSloimenom svicarskom kantonunazvanom po lokalnoj rjeCici. Premda jekanton ekonomski i politicki dio Svi-carske, kulturno i jezicno oduvijek je ."158narodna umjetnost 23 (1986)orijentiran na Italiju. Sluibeni je jeziktalijanski i, osim u sluibenoj i admini-strativnoj komunikaciji, njime govoreuglavnom obrazovani slojevi. Ostalo sta-novniStvo govori dijalektalnim govorimakoji pripadaju lombardijskoj grupi govorai vrlo se razlikuju od jednog do drugogsela, od jedne do druge doline. Ta sejezicna situacija odraiava i u pricama, patako obicni Ijudi govore dijalektom, akraljevi i princeze knjiievnim talijanskimjezikom. U saljivoj priCi br. 56 0 glupojieni seljaci ismijavaju gradsku zenu kojane razumije njihov govor.Sto vrijedi za govor, vrijedi i zaprice, koje su, prcmda pripadaju simjevropskoj pripovjedackoj tradiciji, mnogobliie talijanskim primjerima iz Lombar-dije. Velik broj prica ima svoje potvrde unekoj klasicnoj talijanskoj zbirci prica[Straparola, Basile] iIi u novijoj[TlIlijllnske priCe objavljene u ovojistoj ediciji]. S druge stranc, brojne sevarijante ,Prica iz Tessina nalaze i u zapi-sima iz Svicarske [prica ~r. 17]. cak su iobjavljene u zbirci Svicarske priCe[pod brojevima 63 i 64] u ovoj ediciji.Lokalni kolorit prica prisu tan je u opi-sima proslOra u kojima se kreeu junaci i unjihovim odnosima i, mnogo viSe, u poje-dinim detaljima priea koje sadrie reali-sticne opise nekadaSnjeg iIi dana.~njegiivota. Tako u prici br. 18 [LijcnadJcvojka] muz odlazi u Ameriku na trigodine [broj tri jedan je od stalnih bro-jeva u bajci], a u priCi br, 26 [Srcbrnaribica], jednoj od varijanti Grimmoveprice 0 ribaru i njegovoj zeni, zahtijevase od siromasnog ribara da kaie kako muje svc bogatstvo poklonio daleki rodak izAmerike. U istoj toj prici, koja je puna cu-desoih biea i dogadaja, gotovo sokaotnodjeluje realistiena epizoda s velikim teret-nim kolima punim radnika koji odlaze uBrazil. Pozadinu tih predodibi 0 bogatojAmerici cinc dogadaji s kraja pros logstoljeea, kada Austro-Ugarska protjerujeoko rest tisuea Tesinaca iz Lombardije jersu podriavali talijanski oslobodilackipokret. Za veeinu jc jedini izlaz bilaekonomska emigracija, i to uglavnom uKalifomiju ili Australiju, a kod kueeostaju sarno iene, djeca i starci. U saljivojprici br. 68 zrcale se pak danaSnjidog adaj i.Namjera je priredivacice ovogsveska prica bila da pokaie suvremeni pri-povjedacki repertoar stanovnika Tessina.Prednost u objavljivanju su imali zapisinastali u posljednjih pedesctak godina. Uzprice 0 zivotinjama, bajke, legendameprice i predaje, mnogo je mjesta danasaljivim prieama i pricama 0 Sildanima jersu upravo one [uz vic i prepricavanjesvakodnevnih seoskih dogadaja] najvital-niji dio danaSnje pripovjedacke prakse.Osim Waltera Kellera, koji je uviSe svczaka objavio bogatu folklornugradu iz citavog kantona, u Tessinu nematradicije sustavnog skupljanja i objavlji-vanja usmenih prica, pa je to znacajnijiposao autorice ove zbirke. Dna jc za ovuknjigu izabrala price iz velike rukopisnezbirke Giuseppioe Ort:eIIi-Taroni, te izobjavljenih zbirki priea, gdje se uz priceuvijek nalazi osLala foiklorna grad a, i izraznih casopisa. Poscbnu draf ovoj zbircidaje dvadeset i jcdna prica kazivaCiceJolande Bianchi-Poli [r. 1921. godine],kojoj jc i posveeena knjiga. Njezina jekazivanja zabiljezila sarna Pia Todorovie-Strahl. U Pogovoru se daje opsiran portrette oscbujnc kazivacice, gdje uz biogra[skepodatke autorica pokazuje elemente kojipripovijedanje Jolande Bianchi-Polincdvojbeno odreduju i razlikuju od osl.ilihkazivaCica,I joo nc.sto 0 jeziku: Price su nanjemacki prevodene iii s talijanskogjezika iii s dijalckta. Cilj je prijevoda bioda na razini jezika pokusa sto vjernijesacuvali sponlanu pripovjedacku situaciju.U njemaekom su prijevodu, sto mu dajeposebni kolorit, ostavljeni na tal ijan-skom [iii na dijalektu] nazivi mjesta.imena junaka [koja cesto, kao u prici br.22 imaju i semanticke konotacije], poz-drava, formulnih izraza, pjesmica [neke odnjih se cak pjevaju kao samostalnepjesme za djecu].Sve je price po katalogu Aame-Thompsona razvrstao Hans-Jorg Uther iz159prikaziGattingena.Mislim da je svjciinom teksto-va i objavljivanjem manje poznatih pricaiz evropske tradicije ova knjiga dobro-daSla i strucnjacima i ostalim Citateljirnakoji vole price.UIUANA MARKSMarchen aus Neuseeland, Dberliefe-rungen der Maori, l-Ierau~gegeben undUbersetzt von Erika Jakubassa, DieMarchen der WelLliteratur, EugenDiederichs Verlag, Kaln 1985, 284 str.••••••••••••••••••Pitanje 0 genezi svijeta najdu-blja su od svih koja covjek u okvirusvoga postojanja sebi moie postaviti.Neod~ovoriva, upravo kao sto je i sarnabit sVljela nepronicljiva, u svih se narodaona postavljaju a odgovori se na njihpamle, obznanjuju i prenose mitskimpredajama. Pradomovina Maora, starosje-dilackog aotearoskog stanovnistva, mit-ski je Hawaiki s kojega su Maori,navodno, daSli kanllirna u tri navrata.Pretpostavlja se da je kultura tih prvihmoreplovaca bila iSlocnopolinezijskogporijekla, da su ljudi iivjeli od ulova ribai plica Moa, te da su vrlo slabo poznavaliurnijeca obrade zcmlje i lIzgoja bilja.Nakon period a "vc1ike izola-cije", dolaskom prvih Evropljana, AbelaTasmana 1642, Jamesa Cooka 1769. ikrscanskih misionara 1814. uplecu se urelalivno jedinslvenu maorsku kliituru r~zli-cili elementi koji su uzrokovali mcdu-sobnu netrpeljivost medu p1cmenima autemcljuju se i razlike izmcdu Maora ipakeha [bijelih dosljaka]. Posljedica togaje multikulturalizam koji je danas naAOlcaroi, iii nama poznatijcm NovomZclandu, prisutan.U licnostima prvih koloni-zatora, osim slo Sll bili prcdstavnici vla-sti, sabirala se i strast prvih istraiivaca.Na temelju zapisa jednoga od njih temeljise i ova zbirka, koja podijeljena po ciklu-sima, donosi primjere predaja, bajki i vje-rovanja kako su ih Maori prenosili.Rijee je 0 Georgeu Greyu, posla-niku engleske kolonijalne vlasti, koji jeosim jezika poznavao i maorsku religiju ikulturu. Nakon osmogodiSnjeg sakupljac-kog rada nastala je njegova zbirka maor-skih predaja i mitova koja se 1854. g.izdaje u l..ondonu pod naslovom Nga Ma-hi a Nga Tupuna ["Djela praotaca"], dabi je kasnije u obliku skraccne verzijeoriginalnog teksta izdao u englcskom pri-jevodu kao Polynesian Mythology.Price su u ovoj zbirci podije-ljene po ciklusima. Prvi od njih, MltoviHawaikija, sadrii sest prica.Clklus Maui posvecen jepolubofanskom liku istoga imena, jednomod najpoznatijih unutar maorske mitolo-gije. U pri~i br. 7 opisuje se njegovoprijevremeno rodenje na obali oceana.MisleCi da je mrtav, majka ga baea premavalovima, stavivsi mu u kosu tikitiki,najsvetiji dio svoje vlastite osobe cimeobavJja pogrebnu eeremoniju, sprije~ivsizlim dusima iz djelinjeg tijc1a da sepraSire zcmljom.Iz eiklusa Hinauri·Tinirau-Whakatau odabrano je pet prica kojeprate sudbinu Mauijeve sestre Hinirau ibrata Maui·onua.Ciklus Tawhaki, u sarno triprice, donosi nam kralak uvid u maorskugenealogiju pri cemu je zgodno spomenutikako Maori joS i dana.~ kanu [waka]smatraju ishodistem svog rodoslovnogstabla [br. 27].Rata ciklus reprezentiran ujednoj jedinoj prici, opisuje Ratina nasto-janja da porobljene oceve kosti izbavi izneprijatcljskog zarobljcnistva i ponovoih vrati u domovinu.Ciklus od l-Iawaikija doAotcaroc sadr.ti sedam najpoznatijih pre-daja 0 tome tko je na kojem kanuu stigaoa u pricama br. 27, 29, 32 doznajemo iuzroke maorskih kretanja.Priea s Aotcaroe ima deset,

Marchen aus dem Tessin, Herausgegeben und ubersetzt von Pia Todorović-Strahl und Ottavlo Lurati, Die Marchen der Weltliteratur, Eugen Diederichs Verlag, Koln 1984, 284 str.

Marchen aus dem Tessin, Herausgegeben und ubersetzt von Pia Todorović-Strahl und Ottavlo Lurati, Die Marchen der Weltliteratur, Eugen Diederichs Verlag, Koln 1984, 284 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia