Svanibor Pettan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

192narodna umjetnost 23 (1986)u trogirskom kraju objavio Festival dalma-tinskih klapa - Omis [a sufinancirali RSIZu oblasti kulture SRH te SIZ u oblastikulture opCine Trogir].RUZA BONIFACICBrigitte Bachmann-Geiser, DieVolksmusikinstrumcnte dcrSchwelz, Handbuch der curopiiischcnVo!ksmusikinstrumcntc, Serie I, Band 4,Hcrausgegeben von Ernst Emsheimer undErich Stockmann, VEB Dcut~cher VerlagfUr Musik, Leipzig 1981, 135 str. + 52table .••••••••••••••••••Veliki projckt Mcdunarodnogsavjcta za tradicijsku glazbu [ICl"M]UNESCO-a, izdavanjem Priruc::nlka cv-ropsklh folklornlh glazbala obo-gatio se novim sveskorn. Ovaj svczak izplanirane prve serije, s rcdnim brojcmcetiri, donosi prvi put sveobuhvatan mo-nografski prikaz folklomih gJazbala Svi-carske. Autorica ovog opscznog i vrloznacajnog etnoorganoloSkog rada, Brigi-tte Bachmann-Geiser uz pomoc stipcndijeSVicarskog nacionalnog fonda za unapre-denje znanstvenog istraiivanja, obavila jevrlo velik i dugotrajan pasao sakupljanjagrade za ovaj prirucnik u razdoblju ad1971. do 1977. godine. Terenske magne-tofonske snimke glazbe kojc su podloganotnim transkripcijama u ovom radu,napravljcne su u suradnji s dvije radiofon-ske ustanove: Radio Schwciz Internationali Radio Bcm. Tiskanje priruc::nika subven-cionirali su Svicarski nacionalni fond,Svicarsko drustvo humanistickih znanostii zaklada Pro Hclvetia.ZnansLveni tekst PriruclIika, !la-kon popisa oznaka krat.ica i kratkoguvodnog clanka autoricc, slijcdi vee dobropoznati i opccnito prihvaeen klasifi-kacijski model, tj. podjc1u glazbala naidiofone [sarnozvucne), mcmbranofone[opnozvucnc.l, kordofone lzicozvucnc] iaerofone [zrakozvucne]. Slijede kraCiclanak [kst stranica] koji se bavi temomfonniranja glazbenih sastava, bilje!lke igcografska karta SVicarske. U prilogu jepopis upotrijcbljene literature, popis ozna-ka mjesta i reg ija, sistcmatski prcgledobradenih glazbala, registar folklomihnaziva obradenih glazbala i popis autorafotografija. Autorica je u prirucniku potpu-no slijedila zacrtane zadatke ove edicijekoje je na visokoj strucnoj razini uspjelarijcilili. Jedini moguCi prigovor iii prije-poran potez autorice moze biti ukljuci-vanje orgulja tipa pozitiva u folklomiinstrumentarij, unatoc Cinjenici da su ihneke bogaljje seljacke kuce posjcdovale.KRESIMIR GALINOskar ElscJlck,nastroJova hudba.Bratislava 1982, 97 str.SlovenskaAntologia,l'udovaOpus,••••••••••••••••••Sustavno bavljenje instrumental-nim dijclorn slovacke folklomoglazbcncriznice SClC tek dvadeselak godina uproslost., a Antologia potvrduje da je trudOskflra Elscheka i suradnika na ovomizdanju lZora Bazovska, Ondrej Demo,Julia Kovacova, Ladislav Lang i StanislavDuick], koji su terenskc tonskc zapiseprikupljaJi od J 960. do 1979. god inc,priskrbio Slovackoj istaknuLo mjesto uEvropi u poglcdu gluzbaJa i instrumen-laIne fo!klorne gluzbe. Na ukupno 135snirnaka koje su plod suradnje s Radio-Brat.islavom, Radio-Kosicama, StudijemOpus i Institutom umjetnosti Siovackeakademije znanosti prcdstavljcno je pe-dcset glazbalu od ukupno 191 reg istrira-nog na podrucju Slovacke. Tonski zapisiobuhvacaju raspon od djecjcg udaranjakamcnom 0 kamcn do svirke vi~cclanihansambala.U popratnoj publikaciji [96stranica] na slovackom i englcskomjeziku, koja saddajem nadilazi primarnu193prikazifunkciju komentiranja snimaka, Eischekobraduje temu ovog izdanja u sest po-glavlja. To su redorn: Glazbala, ianrovi istilske cjeline instrumentalne glazbe,Prigode u kojima se svira, Instrumentalnirepertoar i napjevi, Folklorna glazba iplesovi, te Uia karakterizac;ija instru-mentalne folklorne tradicije. Cjelinu zao-kruiuju: trinaest notnih transkripcija soli-stickih i skupnih izvedbi, tekstovi sni-maka s pjevanjem, 28 crno-bijelih i kolorfotografija, indeksi nazivlja glazbala,instrumentalnih sastava, instrumentalnihmclodija, funkcija svirke, plesova i poee-taka tckstova. Tu su takoder popisglazbcnika s godinama rodcnja i brojemsnimke te lokalitet.i prcma abccednomrcdu i upisani u kartu Slovackc.Rijec je 0 veoma uspjclom izda-nju koje pruia uvid u izabranu temu i dajenaslutiti vrijcdnost svekolike slovaekeinstrumentalne folklorne glazbo. Glazbalasu obiljeiena proma uvrijcicnoj k1asifi-kaciji Hornbostela i Sachsa. U solistickojsvirci [prve tri Slrane ploea] najzastuplje-nija su acro[ona glazbala koja cine prekopolovine slovackog inslrurnentarija, doku instrumentalnim skupinama [druge tristrane ploea] dominiraju kordofona gla-zbala. Najstariji je sastav koji cine gajd~i dva violinista. Instrumcntalne melodijeu pravilu nastaju na temelju napjeva, aliElschek registrira pacctke autonomnoginstrumcntalnog [olklornoglazbcnog mi-sljcnja. Rcgionalne stilske znaeajkerazlaie na temclju osnovne podjeJe nazapadnu, srcdisnju i istoenu Slovacku.Uz ovo dobro opremljcno izda-njc S obiljem raznovrsnih i kvalitctnihglazbcnih primjera, rnoguee jc samopozaliti da sc nije oti510 joil korak: dalje uprcdstavljanju glazbala sto su primjcricefujara iii oktavky. Ona su ukratko opisanau popisu glazbcnih primjera, a od pomocisu i slikovni prilozi. Ipak, malo pro-sircnje moglo je, Cini sc, zaokruziti i topodrucje' izdanja uz cije ce prve tri stranopl()ca svaki namjernik zadovoljiti znati-iclju, a uz drugc tri mozda i zaplesati.SVANIBOR PErf ANIvan Ivanean,obieaji Juinep1csna kulturaprosvjetni sabor478 str.Narodni plcsniDalmacijc. Narodnau Hrvata, Kulturno-Hrvatske, Zagreb 1985,••••••••••••••••••Najveei dio ovog rada poznat jeol:prije iz knjige Narodnl plcsoviDalmacijc 1 u izdanju Instituta za na-rodnu umjctnost [sada Zavod za iSlrai:i-vanje folklora], Zagreb 1973. godine[izdanje je rasprodano], a prikazao ju jeMirko Ramovs u Narodnoj umjcLnosLi br.13114, slr. 609 [t:akoder rasprodano]. Naj-prije nckoliko rijcci 0 tom ncpromije-njcnorn dijclu. Osnovu knjige cini prcgledplcsnih tradicija Juine Dalmaeije, koji jeautor sacinio na osnovi vlastitih teren-skih istraiivanja ovog podrucja v~enihod 1950. do 1970. Pravilnom razumi-jevanju i tumacenju same grade znatno pri-donosi uvodno poglavlje Uljecaj DlIbrova-eke ReplIblike na kulturnll situaciju uJuinoj Dalmaciji. PrczcntirajuCi ovdjebrojne historijske izvore, Ivancan upozo-rava na jake veze Dubrovacke Republikesa Spanjolskom i Napuljskom DIiavom.Tu nalazi porijcklo mnogih plesnihelerncnata koji podsjeeaju na spanjolske ijuinoitalske plcsove s kastanjetama,odatle je i morc~ka, spanjolski ccrcmo-nijal na dubrovack.om dvoru itd. S drugestranc, dosta je velik broj elemenata kojisu daSH iz Srednje Evropc zahvaljujuCivezama Dubrovnika s Ugarskorn. Od broj-nih srcdnjoevropskih utjecaja narocitonagla.sava pojavu lanc;anih plesova slukbvima, kao varijante laneanih plesovas macevima. Kao i u Srednjoj Evropi, i uDubrovniku su te plesove izvodili pripa-dnici obrtniCkih cchova. Autor nalazi tu ipies zastavnika, koji se moze nadovezatina srcdnjoevropski Fahnentanz.AnalizirajuCi u slijedcCim po-glavljima narodne plesove i plesne obi-caje K()nav~Ia, Dubrovacke zupe, Lopuda,Koloccpa, Sipana, DubrovaClcog primorja,Mljeta, Pc Ijcilca, Korcule i Lastova.zatjcce tame ostatke spanjoIskog naCina

Oskar Elschek, Slovenska l\u27udova nastrojova hudba. Antologia, Opus, Bratislava 1982, 97 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia