Dunja Rihtman-Auguštin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

256Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZIpobio jedan od glavnih argumenata koji oprav-davaju toliku zastupljenost narodne glazbe ucjelokupnoj diskografskoj produkciji.U pogledu zabavne (D. Vrdoljak) irock glazbe (D. Glavan) autori su iznijeJi kracihistorijat ovih vidova glazbe, usporeden sasvjetskim dogadajima, a unutar njega prikazalisu i razvoj te ulogu (na pocetku pasivnu, akasnijc sve aktivniju) diskografi<se industrije.Ozbiljna glazba (N. Gligo) tejazz isansona (M. Krizic) - po umjetnickoj vrijedno-sti prve, a po gotovo ncznatnoj procentualnojzaslupljcnosti zadnjc na IjcsLvici cjcIokupncprodukcije - mcdusobno se razlikuju u pro-grarnskoj politici. U prvc doslo je do raskorakaiz.mectu nesurnljivo visoke sadriajne kvalitcte ikonccpcijske razgranatosti produkcije nasu-prot ncuspjesnoj propagandi, tehnickoj n~dora-dcnosti te trzisnom neuspjehu. N. Gligo nalazirjcScnje u potpunoj autonorniji izdanja ozbiljneglazbe, spccificnim trzisnim okolnostima iprozirnanju s intercsima kullume politike.Poscban tretman zahtijevaju jazz isansona koji sc cine najlosije vodenim u cjclo-kupnoj produkciji; da se ne radi 0 specificnim incrjcSivim ovjetima M. Krizic upozorava naveoma uspjcsnu (kako kvalitetom tako i kvan-titetorn) produkciju diskogra[ske kuee PGPRTB.Istaknimo uvodni clanak N. Gliga 0kultumoj funkciji nosilaca zvuka kojim aulorupozorava na pozitivni i negativni utjccaj dis-kografske produkcije na drustvo te zeli "ispro-vocirali razmisljanja" ina taj nacin pokrcnutincutralnc, pomalo ucmale ali zbog toga i neefi-kasnc drustvene cinioce od kojih mnogi igrajuitckako vaznu ulogu unutar diskograrskc pro-dukcije tc odgojno-obrazovnc i kulturne poli-tike drustva. Pozomost pobud"uju i radovi 0utjecaju drustva na diskografsku produkciju uSRH (N. Fnmicevic), 0 produkciji "lakih zanro-va" u nas (M. Bosnjakovic) tc analiza tekstovarock glazbe (V. Arrie); najavljeno je bogatstvoterna koji bi, za sada obradcne unutar jcdnogvida glazbene produkcije, trebale svoj obujamanaliza prosiriti i na os tale k ategorije.Na kraju mozemo sarno pozeljetijos ovakvih projckata i publikacija koje sunamijenjenc kako znanstvenicima i diskorilimatako i sirokom krugu publike te cine nezaobi-lazni a zanemareni doprinos diskografiji teglazbenoj i drustvenoj kulturi uopce.RUZA BONIFACICAlberto Fortis, Put po Oalmaciji, priredio J.Bratulic, s talijanskog preveo M. Maras,Globus, Zagreb 1984, 304+XXVII str.I tako, dvjesto i deset godina nakonobjavljivanja u Vcncciji, slavna knjiga opataForLisa napokon jc prcvcdena kod nas. No i to jekorak naprijcd, jcr prije jedva tridcsctak godina(1948) u pogovoru svom prijcvodu LovricevihBiJjeski Mihovil Kombol pisao jc 0 FortisovuPulu: "Albert Fortis, cijc se ime cita u natpisuovc knjige, nije kod nas sasvim nepoznat pi-sac .....Ooista, nije bio 'sasvim', ali bio jeprilicno ncpoznat, iako jc Fortisova knjigaodigrala iznimnu ulogu u prezentaciji nasekulture Evropi. Rijec je, naravno, prvenstvenoo knjiievnosti i 0 Hasanaginici, ali i 0 zivotu i 0obicajima Morlaka. Odjekc te knjige - odGoethea pa sve do nadrealizma u Francuskoj (v.M. Tomasovie, Zapisi 0 Marulieu, Split 1984,str.123) - poz.navali smo, zapravo, bolje odsame knjigc, koju je z.a veCinu etnologa odavnobio procitao Gavazzi.Necu sc, stoga, osvrlati na preslav-no poglavlje, zapravo pismo 'Njcgovoj ekse-lcnciji milordu Johnu Stuarlu, grofu od BULeitd.,itd.' kojc govori '0 obicajima Morlaka'.To jc poglavlje s ctnoloskoga odnosno folklo-ristickoga gledista mnogo puta citirano ivalorizirano, a zacijclo ee i daljc zivjeti u nasimznanostima.Sada kad raspolazemo s prijevodomcijcic knjige, pa cal< i s dodacima koji se odnosena nase krajeve (Pag, Krk, Primorska Hrvatska,Lika), a nisu bili sadriani u mletackom izdanju,cini mi se prikladnim osvrt na odnos ukupnogaFortisova teksta spram dijela 0 Morlacima.Fortis je potaknuo neke tendencijeromantizma ali samje zapravo prosvjetitclj. Tajopat bez opatije sekularizirao se i u sukobu je srimskom crkvom. Dosta ostro kritizira znanje iponasanje katolickoga klera. Napokon, Fortisje Talijan koji se iz.vanredno snalazi i nalaziNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI257medu dubrovackim intelektua1cima te sanja dase preseli u te krajeve (v. J. Bratulic, uvodnopoglavlje A. Fortis i njegov Put po Dalma-ciji, str.V-XXIV).On putuje Dalmacijom po nalogu iuz podrSku razlicitih inozemnih mecena. Cakjesvojedobni 'turoperator' jer organizira putova-nja Engleza po na~im krajevima.Pri obilasku pojedinih krajeva naobali, na otocima i u zaledu njega ce, dakako,zanimati starine. Ali vrlo ce detaljno opisati (akatkad i priloziti crtde) sastav ili 'narav' tla,zatim poljoprivredu, stocarstvo, trgovinu. Nejednom obrecnut ce se na primitivnu zemljo-radnju, govorit ce 0 'barbarskom' nacinu obra-de zemJje, zalagati se za uvodenje novih kultura(kesten). Nece predvidjeti gospodarske prilike ipolozaj stanovniStva za turske i za austrijskevladavine.I jos nesto, osim 0 Morlacima i 0njihovim praznovjericarna (koje osim u pozna-tom poglavlju ina drugim mjestima spominje,ali ih, na nasu zalost, ne opisuje), on govori i 0drugim slojevima stanovnistva, narocito 0onim obrazovanim. Kazalo osobnih imena,koje je sadnano u ovoj knjizi uz kazalo zemljo-pisnih naziva, potvrdit ce Fortisovo poznavanjene sarno plejade uglednih i obrazovanih suvre-menika nego i gotovo svih knjizevnika iobrazovanih Ijudi sto ih je Dalmacija dala u pre-thodnim stoljecima. Uzoran je u tom pogleduodlomak 0 knjiievnicima i slikarima koji suse rodili i prosJaviJi u 16. stoljecu u Sibe-niku (str.90-97).Ne mogu prosuditi koliko su valjanaFortisova prirodnjacka zapazanja. Ali eitanjenjegove knjige sada, nakon vise od dvjcstogodina, navodi na pomisao kako je to djelo, i usvijetu a i kod nas, zapravo jednostrano citanoi tumaceno. Jer ni Morlaci ni Hasanaginica, nionda kao ni danas, nisu Zivjeli sasvim odvojenood svih drugih slojeva s kojima se Fortis druzioi od kojih je, tj. uz pomoe kojih je, 0 Morlacimasaznavao. Iako taj kontakt izravno ne opisuje,on pise 0 prirodnim i gospodarskim okolnos-tima koje su te slojeve medusobno povezivale.U 'kontekstu' Morlaci i Hasanaginica zvucemalo drugacije.DUNJA RIHTMAN-AUGUSTINKatherine Verdery, Transylvanian Villa-gers: Three Centuries of Political, Econo-mic and Ethnic Change, University of Cali-fornia Press, Berkeley 1983, 431 str.Evropski su etnolozi godinamamogJi kritizirati svoje amerieke kolege da uetnoloskim istrazivanjima u Evropi nedovoljnotretiraju historijsku dimenziju bez koje se tcskomoze razjasniti bilo koja pojava na staromkontinentu. No, nakon pojave knjigeTransylvanian Villagers K.Verdery, ovakvekritike vise nece biti moguce. To je, nairne, prvastudija americkih istrazivaca u jugoistocnojEvropi kojom se sistematski, detaljno i teoret-ski utemeljeno istrazuju odredeni aspektizivota u jednoj regiji tokom relativno duga his-torijskog razdoblja. Uvjerena da je sudbinanekog lokalnog, seoskog stanovniStva evrstopovezana s dogadajima na nacionalnom i inter-nacionalnom planu, autorica je preuzela tdakzadatak da opiSe etnieke, ekonomske i politickeprocese u kontekstu koji se proteze od se1aBintinti (Transilvanija) do Habsburskog car-stva i Evrope uopee, a vremenski od 16. stoljecado sedamdesetih godina nasega stoljeca.Osnovna teza njene knjige je da suekonomski, etnicki i politicki odnosi cvrstoisprcplctcni pa je tako spccifiena etnieka situa-cija uvijek posJjedica odredenog ekonomskog ipolitiekog razvoja. Etnicitet je, stoga, proizvodhistorije, a ne "prirodna" kategorija. Posavsi odte pretpostavke, as ciljem da razjasni kako se utransilvanijskom dijelu danasnje Rumunjskerazvila vrlo slozena etnieka struktura stano v-niStva, autorica jc moral a na~iroko analiziratipolagan i nejednak razvoj kapitalisticke ekon-omije unutar Habsburskog cars tva i usporcdonastojanja vladajucih elita da izgrade nacion-aInu ddavu po uzoru na sliene u Evropi. K.Verdery je preuzela Barthovo shvaeanjeetniciteta kao funkcije interakcije dru~tvenihgrupa koje se medusobno natjecu za ograniceneresurse unutar neke sire ekoloske (drustvene)sredine. No ona jc nadisla Bartha, dodavsi nje-govom konceptu dimenziju politicke hijerarhi-je i moei, te stavivsi etnicki fenomen u kontekstteorije "svjetskog sistema" nejednakog raz-voja, politi eke modcrnizacije i "svjetske kul-ture" (radovi Wallersteina, Tillya i Wolfa).

Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, priredio J. Bratulić, s talijanskog preveo M. Maras, Globus, Zagreb 1984, 304+XXVII str.

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

256Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZIpobio jedan od glavnih argumenata koji oprav-davaju toliku zastupljenost narodne glazbe ucjelokupnoj diskografskoj produkciji.U pogledu zabavne (D. Vrdoljak) irock glazbe (D. Glavan) autori su iznijeJi kracihistorijat ovih vidova glazbe, usporeden sasvjetskim dogadajima, a unutar njega prikazalisu i razvoj te ulogu (na pocetku pasivnu, akasnijc sve aktivniju) diskografi<se industrije.Ozbiljna glazba (N. Gligo) tejazz isansona (M. Krizic) - po umjetnickoj vrijedno-sti prve, a po gotovo ncznatnoj procentualnojzaslupljcnosti zadnjc na IjcsLvici cjcIokupncprodukcije - mcdusobno se razlikuju u pro-grarnskoj politici. U prvc doslo je do raskorakaiz.mectu nesurnljivo visoke sadriajne kvalitcte ikonccpcijske razgranatosti produkcije nasu-prot ncuspjesnoj propagandi, tehnickoj n~dora-dcnosti te trzisnom neuspjehu. N. Gligo nalazirjcScnje u potpunoj autonorniji izdanja ozbiljneglazbe, spccificnim trzisnim okolnostima iprozirnanju s intercsima kullume politike.Poscban tretman zahtijevaju jazz isansona koji sc cine najlosije vodenim u cjclo-kupnoj produkciji; da se ne radi 0 specificnim incrjcSivim ovjetima M. Krizic upozorava naveoma uspjcsnu (kako kvalitetom tako i kvan-titetorn) produkciju diskogra[ske kuee PGPRTB.Istaknimo uvodni clanak N. Gliga 0kultumoj funkciji nosilaca zvuka kojim aulorupozorava na pozitivni i negativni utjccaj dis-kografske produkcije na drustvo te zeli "ispro-vocirali razmisljanja" ina taj nacin pokrcnutincutralnc, pomalo ucmale ali zbog toga i neefi-kasnc drustvene cinioce od kojih mnogi igrajuitckako vaznu ulogu unutar diskograrskc pro-dukcije tc odgojno-obrazovnc i kulturne poli-tike drustva. Pozomost pobud"uju i radovi 0utjecaju drustva na diskografsku produkciju uSRH (N. Fnmicevic), 0 produkciji "lakih zanro-va" u nas (M. Bosnjakovic) tc analiza tekstovarock glazbe (V. Arrie); najavljeno je bogatstvoterna koji bi, za sada obradcne unutar jcdnogvida glazbene produkcije, trebale svoj obujamanaliza prosiriti i na os tale k ategorije.Na kraju mozemo sarno pozeljetijos ovakvih projckata i publikacija koje sunamijenjenc kako znanstvenicima i diskorilimatako i sirokom krugu publike te cine nezaobi-lazni a zanemareni doprinos diskografiji teglazbenoj i drustvenoj kulturi uopce.RUZA BONIFACICAlberto Fortis, Put po Oalmaciji, priredio J.Bratulic, s talijanskog preveo M. Maras,Globus, Zagreb 1984, 304+XXVII str.I tako, dvjesto i deset godina nakonobjavljivanja u Vcncciji, slavna knjiga opataForLisa napokon jc prcvcdena kod nas. No i to jekorak naprijcd, jcr prije jedva tridcsctak godina(1948) u pogovoru svom prijcvodu LovricevihBiJjeski Mihovil Kombol pisao jc 0 FortisovuPulu: "Albert Fortis, cijc se ime cita u natpisuovc knjige, nije kod nas sasvim nepoznat pi-sac .....Ooista, nije bio 'sasvim', ali bio jeprilicno ncpoznat, iako jc Fortisova knjigaodigrala iznimnu ulogu u prezentaciji nasekulture Evropi. Rijec je, naravno, prvenstvenoo knjiievnosti i 0 Hasanaginici, ali i 0 zivotu i 0obicajima Morlaka. Odjekc te knjige - odGoethea pa sve do nadrealizma u Francuskoj (v.M. Tomasovie, Zapisi 0 Marulieu, Split 1984,str.123) - poz.navali smo, zapravo, bolje odsame knjigc, koju je z.a veCinu etnologa odavnobio procitao Gavazzi.Necu sc, stoga, osvrlati na preslav-no poglavlje, zapravo pismo 'Njcgovoj ekse-lcnciji milordu Johnu Stuarlu, grofu od BULeitd.,itd.' kojc govori '0 obicajima Morlaka'.To jc poglavlje s ctnoloskoga odnosno folklo-ristickoga gledista mnogo puta citirano ivalorizirano, a zacijclo ee i daljc zivjeti u nasimznanostima.Sada kad raspolazemo s prijevodomcijcic knjige, pa cal< i s dodacima koji se odnosena nase krajeve (Pag, Krk, Primorska Hrvatska,Lika), a nisu bili sadriani u mletackom izdanju,cini mi se prikladnim osvrt na odnos ukupnogaFortisova teksta spram dijela 0 Morlacima.Fortis je potaknuo neke tendencijeromantizma ali samje zapravo prosvjetitclj. Tajopat bez opatije sekularizirao se i u sukobu je srimskom crkvom. Dosta ostro kritizira znanje iponasanje katolickoga klera. Napokon, Fortisje Talijan koji se iz.vanredno snalazi i nalaziNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI257medu dubrovackim intelektua1cima te sanja dase preseli u te krajeve (v. J. Bratulic, uvodnopoglavlje A. Fortis i njegov Put po Dalma-ciji, str.V-XXIV).On putuje Dalmacijom po nalogu iuz podrSku razlicitih inozemnih mecena. Cakjesvojedobni 'turoperator' jer organizira putova-nja Engleza po na~im krajevima.Pri obilasku pojedinih krajeva naobali, na otocima i u zaledu njega ce, dakako,zanimati starine. Ali vrlo ce detaljno opisati (akatkad i priloziti crtde) sastav ili 'narav' tla,zatim poljoprivredu, stocarstvo, trgovinu. Nejednom obrecnut ce se na primitivnu zemljo-radnju, govorit ce 0 'barbarskom' nacinu obra-de zemJje, zalagati se za uvodenje novih kultura(kesten). Nece predvidjeti gospodarske prilike ipolozaj stanovniStva za turske i za austrijskevladavine.I jos nesto, osim 0 Morlacima i 0njihovim praznovjericarna (koje osim u pozna-tom poglavlju ina drugim mjestima spominje,ali ih, na nasu zalost, ne opisuje), on govori i 0drugim slojevima stanovnistva, narocito 0onim obrazovanim. Kazalo osobnih imena,koje je sadnano u ovoj knjizi uz kazalo zemljo-pisnih naziva, potvrdit ce Fortisovo poznavanjene sarno plejade uglednih i obrazovanih suvre-menika nego i gotovo svih knjizevnika iobrazovanih Ijudi sto ih je Dalmacija dala u pre-thodnim stoljecima. Uzoran je u tom pogleduodlomak 0 knjiievnicima i slikarima koji suse rodili i prosJaviJi u 16. stoljecu u Sibe-niku (str.90-97).Ne mogu prosuditi koliko su valjanaFortisova prirodnjacka zapazanja. Ali eitanjenjegove knjige sada, nakon vise od dvjcstogodina, navodi na pomisao kako je to djelo, i usvijetu a i kod nas, zapravo jednostrano citanoi tumaceno. Jer ni Morlaci ni Hasanaginica, nionda kao ni danas, nisu Zivjeli sasvim odvojenood svih drugih slojeva s kojima se Fortis druzioi od kojih je, tj. uz pomoe kojih je, 0 Morlacimasaznavao. Iako taj kontakt izravno ne opisuje,on pise 0 prirodnim i gospodarskim okolnos-tima koje su te slojeve medusobno povezivale.U 'kontekstu' Morlaci i Hasanaginica zvucemalo drugacije.DUNJA RIHTMAN-AUGUSTINKatherine Verdery, Transylvanian Villa-gers: Three Centuries of Political, Econo-mic and Ethnic Change, University of Cali-fornia Press, Berkeley 1983, 431 str.Evropski su etnolozi godinamamogJi kritizirati svoje amerieke kolege da uetnoloskim istrazivanjima u Evropi nedovoljnotretiraju historijsku dimenziju bez koje se tcskomoze razjasniti bilo koja pojava na staromkontinentu. No, nakon pojave knjigeTransylvanian Villagers K. Verdery, ovakvekritike vise nece biti moguce. To je, nairne, prvastudija americkih istrazivaca u jugoistocnojEvropi kojom se sistematski, detaljno i teoret-ski utemeljeno istrazuju odredeni aspektizivota u jednoj regiji tokom relativno duga his-torijskog razdoblja. Uvjerena da je sudbinanekog lokalnog, seoskog stanovniStva evrstopovezana s dogadajima na nacionalnom i inter-nacionalnom planu, autorica je preuzela tdakzadatak da opiSe etnieke, ekonomske i politickeprocese u kontekstu koji se proteze od se1aBintinti (Transilvanija) do Habsburskog car-stva i Evrope uopee, a vremenski od 16. stoljecado sedamdesetih godina nasega stoljeca.Osnovna teza njene knjige je da suekonomski, etnicki i politicki odnosi cvrstoisprcplctcni pa je tako spccifiena etnieka situa-cija uvijek posJjedica odredenog ekonomskog ipolitiekog razvoja. Etnicitet je, stoga, proizvodhistorije, a ne "prirodna" kategorija. Posavsi odte pretpostavke, as ciljem da razjasni kako se utransilvanijskom dijelu danasnje Rumunjskerazvila vrlo slozena etnieka struktura stano v-niStva, autorica jc moral a na~iroko analiziratipolagan i nejednak razvoj kapitalisticke ekon-omije unutar Habsburskog cars tva i usporcdonastojanja vladajucih elita da izgrade nacion-aInu ddavu po uzoru na sliene u Evropi. K.Verdery je preuzela Barthovo shvaeanjeetniciteta kao funkcije interakcije dru~tvenihgrupa koje se medusobno natjecu za ograniceneresurse unutar neke sire ekoloske (drustvene)sredine. No ona jc nadisla Bartha, dodavsi nje-govom konceptu dimenziju politicke hijerarhi-je i moei, te stavivsi etnicki fenomen u kontekstteorije "svjetskog sistema" nejednakog raz-voja, politi eke modcrnizacije i "svjetske kul-ture" (radovi Wallersteina, Tillya i Wolfa).

Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, priredio J. Bratulić, s talijanskog preveo M. Maras, Globus, Zagreb 1984, 304+XXVII str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals