Ante Nazor

Nazor, Ante

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

168narodna umjetnost 23 (1986)L. N. Vinogradova, Zimnjaja ka-lendarnaja poezija zapadnyh i yo·stocnyh slavjan. Genezis i tipologijakoljadovanija, Izdaterstvo Nauka,Moskva 1982, 256 str.••••••••••••••••••Pitanje odnosa kalendarskih obi-~aja i poezije vezane uz njih bitno jepitanje koje umnogomc odrcduje novemctodoloske postupkc u istraiivanju iskupljanju te grade. Autorica L. N.Vinogradova ne postavlja unaprijed svojemetodoloske prctpostavke i mctodc ana-lize, vec ih izvodi postupno, pozivajucit':itatelja da sudjcluje u pregledu 6njenica iotkrivanju njihove bitnosti. Tako suizgradeni pojedini dijclovi knjige koji seodnose na tipoloSku karakterizaciju koJe-da, ali i oni dijelovi gdjc se donose za-klju~ci 0 genoloSkim izvorima kOlcdanja.Radi sto cjelovitijcg upoznava-nja s ovom nadasve korisnom knjigom,navest ccmo njezina pogJavlja: I. Struk·tura I tipovl kolcdarskog obreda;II. "Mladcnacki" [posveCcn mladc-ill clklus koledarskog rcpcrtoara.Osnovni siZejnl sastav zapadno-Istocnoslavenskih ophoda; Ill. Cl·klus "gospodarskih" [posvccenlhdomacinu] koledarskih pjcsama.Analiza siZcjnog sastava; IV.Obrcdnc formule koje su sadrianeu kolcdama; V. Zna(':cnje darivanjau obrcdu; VI. Rckonstrukcijapjesnl~kih elcmenata u ranimobliclma koledanja i VII. Koledanjeu kontckstu svadbcnlh obreda.Ovi nas naslovi jasno upueujuna krug pitanja kojima se bavi autorica.Ona odvojeno promatra stilski razlicitepjesni~ke grupe ["mJadcnat':ke", "gospo-darskc", !delve], proucava i odreduje 10-kalnc tipove koledarskih tradicija zapad-nih i istoenih Slavena, te nastoji utvrditiformiranjc i oblikovanje zanra koledarskepjesme, kolede. Sam obred kolcdanja odvi-jao se i u zimskom periodu ali i unUtarnekih drugih obicaja. Autorica posebnupainju posveCuje svadbenim obi~ajirna.Medutim, upozorava autorica, premda podistim sirokim imenom kolcdc, tekstovisu ponekad bili slicni, ali su cesto imaIi iposve drug aCiji karakter. Kako bi to stopreciznije istaknula, L. N. Vinogradovadonosi na kraju knjige tab lice jed nih idrugih obicaja [svadbenih i kalendarskihophoda] i usporcduje nazive, pozive ukucu, hranu i postupke vezane uz nju,zabrane, !detve, predstavljacke clemente idr. ZakJju~uje da se kolede nisu sIu~ajnoprenijclc iz jcdnog obi~ajnog kompleksau drugi, svadbeni - povezuje ih ista struk-tura. Naravno, smatra autorica, mnoga supitanja ostala otvorena i cekaju i istra-zivanja i odgovore. Pouzdanije bi semogla provcsti rekonstrukcija ranijih ele-mcnata kolcdanja i njegova prvobitnogsmisla kada bi se pravcla istraiivanjacjclokupnog slavcnskog materijala. L. N.Vinogradova smatra ovaj svoj rad tekprvirn korakom u takvom sirokomkomparativnom istraiivanju.Kao ~to smo vee naglasili ovoje izuzctno vrijcdna i dragocjcna knjigasvakom onom tko se bavi i usmcnomknjiZcvno.scu i obicajima, jcr L. N. Vino-gradova ne pramatra tekst kolede kaonc.Sto izdvojcno, sarno za sebe, vce gapromatra u kontekstu cjclokupnog doga-danja i predstavljanja, tako da ova knjigazaista prcdstavlja folkIoristicko-etnoloSkirad.TANJA PERIC-POLONIJORusskij Sever. Problemyetnogralil i forklora. Olvctstvcnnyercdaktory K. V. Cistov, T. A. Bern-~tam, Akadcmija nauk SSSR. Institutetnografii im. N. N. Mikluho-Maklaja,Nauka, Leningrad 1981,272 str.••••••••••••••••••Knjiga Ruski SJever bavi seproblemirna etnografijc i folklora. U dcvetradova obraduju se problemi formiranja sje-vcrnoruskih kultumih tradicija i njih()vih169prikaziveza s opeeruskim i istocnoslavenskimpovijesnokultumim procesima.Prvi je i najopsirniji rad [108str.] Vinogradjc - pjcsma i obieaji[f. A. Bcmstam, V. A. Lapin]. Na po-cetku se istice da se nazivom "vinogradje"u etnografiji i folkloristici obiljezujepoznata pjesma s pripjevom "vinograd'ekrasno-zelenoe" [opca formula], a javljase kao svojina iskljuCivo Ruskog Sjevera.U pocetku je bila dio svadbene lirike, azatim jc prcncscna u novogodisnje obi-caje. U sedam poglavlja ovog rada govorise: 0 gcogra[skoj rasprostranjcnosti "vi-nogradja". 0 "vinogradju" uophodnim obi-eajima Rusa, 0 gcografiji siZea pjesme ukrugu slicnih siZca u drugim vrstamaruskog folklora, 0 ritmijsko-intonacij-skoj strukturi napjeva, 0 osobitostimakompozicijske strukture i 0 obrcdnoj sc-manlici sifca na pozadini obredne poezijeistocnih Slavcna, 0 "vinogradju" u siste-mu lokalnih i rcgionalnih muzicko-pjcsnii:kih tradiCija i u povijesnim i etno-kulturnim izvorima obicaja "vinogradjc".Autori mislc da ima uvjerljivih analognihprimjera j kod juzl1ih i zapadnih Slavcna.Prilozcno je sest gcografskih karata spodrucjima na kojima sc naziv javlja iveei broj notnih primjera i zapisa.U drugom radu [62 str.]:'DunaJ' rusko~ folklora na poza·dini istocnoslavenskc povljcsti imitologijc [D. A. Macinski] rijcc je 0iSlraiivanjim8 sto pocinju Jagiecvimsjajnim clankom Dunav-Dunaj u sla-vcnskoJ narodnoj pocziji (1876),gdje sc lckscm "dunaj" pouzdano veic uzrijcku Dunav. Mac:inski posebno govori 0"Dunaju" u opccslavenskoj i staroj isto-cnoslavcnskoj povijcsti, 0 postal1ku lc-kscma "dunaj" prerna lingvistickim i povi-jcsnim podacima, 0 poganskoj obrcdno-mitoleSkoj pozadini usvajanja i sircnjalckscma "dunaj", 0 "Dunavu" u istocnosla-venskom folkJoru, 0 klasifikaciji folklor-nc gradc: a) "Dunaj" u istocnoslavenskimpjcsmama i b) u ruskim obrcdnim iplcsnim pjcsmama koje sc odlikuju crtamasrodnim ruskoj cpici; 0 "Dunaju" u ruskojepici, 0 semantick.om polju folklornog"Dunaj a", 0 povijesnim korijenima fol-klornog "Dunaja", 0 "dunajskom sloju" ufolkloru i obrednoj lcksici istoc:nih Sla-vena. Rad se zavrSava tvrdnjom da izuc:ava-nje leksema "dunaj" moze postati jcdnimod putova koji vode dubljem razumi-jevanju ruske duSe.TreCi prilog: Napjevi ruskecpske tradicije Prioncija [J. J. Vasi-ljcva] govori da epska tradicija Prioncfjazauzima posebno mjesto u riznici sjever-noruskc epike. Rijcc je 0 slic:nosti ruskihepskih napjeva Prioncfja s vepskommclostrofom. Doncscno je i 11 notnihprimjera.U clal1ku JoS jed nom 0 pori-jcklu billna Ivana A. KasjanovatckstoloSke prlmJcdbc 1. A. Novi-kov pokuSava objasniti izvore njegovaepskog repertoara i neke osobine stva-ralackog postupka i naglaSava da je unovije doba u sovjctskoj folklorislici po-jaCano zanimanje za temeljitije izucavanjegcnealoskih medusobnih odnosa folklor-nih tekstova.o zapisima i zaplslvaClma na-rod nih pjcsama, poscbno onih pjcsamakojc je snimio J. I. Blok na fonografu 5.sijccnja 1896. god inc u Moskvi odpoz.nale pjcvaCicc I. A. Fedosove, pisu M.A. lobanov i K. V. Cistov. Doncscni su ifonogrami s napjcvima Fedosove.o folklomim tradicijama juinogPoonjczja i gornjeg Prisvirja pise I. M.Koljesnicka. Navodi da izucavanjc rusko-ga usmenog slvarala.~tva u okrugu Onje-skog jezcra traje vee vise od sto godina.Upravo na tom su teritoriju nastali vri-jcdni zapisi bilina, lu:ialjki i bajki koji sutiskani u 19. i 20. stoljccu. Autorica sesluzila gradom [2 000 tekstova] skupljc-nom pcdcsctih i sedamdcsctih godinadvadcsclOg stoljcca i onom iz ranijeobjavljcnih izvora.U scdmom prilogu uz pitanje 0kontaminaciji u bajkama T. G. Ivanova,na 05novi bjcloruskih bajki, zakljucuje dapostojc dva osnovna nacina proSirivanjatckstova bajki: 1. dodavanje sifcima pojc-dinih moliva iz drugih bajki i. 2. spajanjcnckoliko siica u jcdan tekst. U ovom sc170narodna umjetnost 23 (1986)prilogu razmatra same drugi postupak.U prilogu I'ejzai u stvara-laStvu pjcvaea sa Sjevcra N. P.Kolpakova pokazuje da slika pej zai a uraznim vrstama narodnih pjcsama Sjcvcradaje materijal za rjeScnje nekih opCihproblcma folklome poctike i ujcdno poka-zuje raznovrsnost i umjctnicko bogatstvoopisa nacionalne prirodc u poetskom stva-ralaStvu scljaka sa Sjcvcra.U posljcdnjcm radu 0 rusko·karclijskom ctl1okulturnom uzaja-mnom djclovanju J. J. Surhasko, naosnovi grade 0 svadbenim obicajima skraja 19. i pocctka 20. stoljeca, govori 0tomc da sc Ii obieaji javljaju i kao izv9riza izucavanje clnicke povijesti naroda,osobito njcgovih etnokultumih vcza sdrugim narodima. Autorica kaic daporcdbcno izucavanjc svadbcnih obicajanarada ruskog Sjcvcra, otkrivanjcnjihovih clnickih i lokalnih osobina spomocu kartografijc i drugih porcdbcnihmetoda, mozc unijcli bitne ispravke uinlerprctaciju i rai.umijcvanjc mchanizmauzajamnog djclovanja mcdu karclijskim iruskim obicajima.ANTE NAZORFol'klor narodov RSFSR. Mcfvu-zovskij naucnyj shomik, Olvctstvc-nnyc rcdaktory: T. M. Akimova i L.G. 13m'ag, Ministcrstvo vysScgo i src-dncgo spccial'nogo obr'lzovanija RSFSR,13a.~kirskij gosudarslvcnnyj universitctimcni 40-lctija Oktjabrja, Ufa 1982, 156str.••••••••••••••••••Ovaj svczak seckim folklomim vezamaspecificnoslima pojeclinihsta. Na kraju jc dod una i21 prilog, pOdijcljen upoglavlja.bavi mcductni-i nacionalnimfolklornih vr-grada. Tiskan jc!lcst lcmutskihMcduclnickim folklomim vcza-ma posveceno je osam priloga. U prvomse govori 0 principima uzajamnog djclo-vanja razliCitih jezicnih folklornih tra-dicija [A. K. Mikuscv]. Rijec je u prvomrcdu o· komineneckim folklomim vezamai uzajamnom djelovanju. U drugom scistraiuje kult blizanaca u folkloru narodaDagcstana [M. R. Halidova]. PrateCi evo-luciju tog motiva, autorica navodi da se uepohi kozmogonskih fantasticnih prc-dodibi hcroji-blizanci lscstra i bral]poistovjccuju sa Sunccm i Mjcsccom, ashvaccni su kao mctaforicka prcdodibakretanja Sunea i Mjcscca. U epohi posto-janja zoomorfnih prcdodibi mitski hcroji-blizanci imaju oblik ptica, a nastankomlovackih kultova postaju pokrovilcljilova. Autorica smatra da je kao osnovapopulamih dagcstanskih balada 0 heroju,ostavljenom u klancu, mogao posluiiti ikult blizanaca. TrcCi prilog govori 0siiejnim paralclama i povijcsnim vczamaba~kirskog cpa Ural·13atir [D. Z.Valcjcvl s drugim djclima. S Gilgamc-som ga VcZC traganje za bcsrnrtnoscu. Ucelvrlom radu rijcc jc 0 odrazu mitoloskihpoglcda u baskirskom narodnom cpu Ural-Batir [So S. Parsamov]. Na pozadini bo-gate mitologijc tog djcla razvija se jcdnaod osnovnih radnji pricc - nastojanjehcroja da pobijedi srnrt. I on u tomeuspijcva - svoju bcsmrtnost ostvaruje umuzici. PCli prilog govori 0 mcdunarod-nim paralclama jcdnome mOlivu iz ruskebajke 0 lubanji na motki lR. G. Nazirov].Rijcc je 0 motivu iz bujke Vusilisal'rcmudra. U starom praizvoru ruskc baj-ke Vasilisa I)rcmuclra javlja sc kobiljalubanja na motki - mugicno oruzjc adc-kVUlno odrubljcnoj glavi Mcduze Gorgo-ne. U scstom je prilogu rijcc 0 uzjamnomdjelovanju ruskc i mansijske pripovjc-dackc tradicije [V. P. KrugljaSova]. Uscdmom sc raspravlja 0 ruskim i ukra-jinskim folklornim vezama [V. A.Smirnov i J. M. SmirnovaJ. Osmi priloggovori 0 uzajamnom djclovanju ruskih imurijskih svadbi u mnogonacionalnojba.skirskoj ASSR [I. J. Karpuhin). Procesmcdusobnog djclovanja marijskc svadbe sruskom [a i s drugim etnickim grupamalslozcn je i protuslovan. U njemu se javlja

Russkij Sever. Problemy etnografii i forklora. Otvetstvennye redaktory K. V. Čistov, T. A. Bernštam, Akademija nauk SSSR. Institut etnografii im. N. N. Mikluho-Maklaja, Nauka, Leningrad 1981, 272 str.

Russkij Sever. Problemy etnografii i forklora. Otvetstvennye redaktory K. V. Čistov, T. A. Bernštam, Akademija nauk SSSR. Institut etnografii im. N. N. Mikluho-Maklaja, Nauka, Leningrad 1981, 272 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia