Viktor Hoffiller

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IZLET BEČKOGA ANTROPOLOŠKOGA DRUŠTVA U ZAGREB, KRAPINU I DOLNJU DOLINU U BOSNI. (22—24. svibnja 1904.) Bečko antropološko društvo poduzima go­tovo svake godine izlete u razne krajeve mo-narkije, a zadaća je tim izletima dvojaka. Prije svega imaju od toga koristi članovi društva, koji gledanjem novih predmeta obogaćuju svoje znanje, a osim toga ovi izleti mnogo doprinose popularizovanju znanosti. Ovogodišnji duhovski izlet imao je trajati tri dana. Prvi dan Duhova imao se pregledati Zagreb sa svojim zbirkama, drugi dan Krapina, a za treći dan bio je od­ređen posjet u Dolnjoj Dolini, gdje su se imale proučiti iskopane prethistorijske sojenice. Ve­ćina je izletnika prispjela u Zagreb u nedjelju u jutro, nu nekolicinu smo vidjeli već dan prije. U 10 sati prije podne skupiše se u gradskoj vijećnici osim gostiju zastupnici kr. zemaljske vlade i glavnoga grada i izaslanici raznih učenih zavoda i društava: jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kr. sveučilišta, zbora li­ječnika kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dal­macije, hrvatskoga naravoslovnoga društva, hr­vatskoga arheološkoga društva i dr. Goste je pozdravio profesor dr. Gorjanović, koji je uje­dno predložio, da sjednicom ravna predsjednik bečkoga antropološkoga društva dvorski sa­vjetnik dr. C. Toldt, a tajnikom da se izabere član društva dr. Fran Gundrum iz Križevaca. Pošto je prijedlog jednoglasno primljen, za­hvalio se je predsjednik na srdačnom dočeku, te je podijelio riječ prof. dru. Gorjanoviću, da drži svoje predavanje »o varijacijama na ske­letu krapinskoga čovjeka«. Predavač je potanko proučio sve ostanke krapinskoga čovjeka, srav­nio ih sa ostancima diluvijalnoga Čovjeka, što su se drugdje našli (Spy i Neanderthal), te je ne samo istaknuo, u čem se skelet krapinskoga čovjeka razlikuje od recentnoga, nego je upo­zorio i na to, da se i na ostancima diluvijal­noga čovjeka iz Krapine dadu ustanoviti neke razlike na nekim jednakim kostima. Ovo je predavanje pobudilo kod prisutnih velik interes, a predsjednik, koji je nekoliko riječi nadovezao priznao je osobito veliki mar, što ga je pre­davač bio uložio u svoje istraživanje. Iza predavanja pošli su gosti u geološki muzej, gdje im je prof. dr. Gorjanović pokazao sve, što se je u Krapini našlo, a osim toga ih je upozorio na mnoge druge zanimljive pred­mete, što ih muzej posjeduje. Oko 12 sati pri­spjeli su učesnici izleta u arheološki muzej, gdje ih je dočekao cijeli odbor hrvatskoga ar­heološkoga društva, a pozdravio ih je muzejski ravnatelj i potpredsjednik društva prof. dr. Jos. Brunšmid. Tu ih je bogata skulpturama zbirka očito iznenadila, a i druge zbirke su ih veoma zanimale. Najveću su pažnju posvetili prethi­storijskoj zbirci, osobito predmetima iz raznih neolithičkih naseobina i rijetkim t. zv. halštat-skim predmetima iz okolice Otočca. Nekolicinu zanimala je i kolekcija lubanja, što ju muzej posjeduje, a sadržaje lubanje iz prethistorijskog i rimskog doba i iz srednjega vijeka. Mnogo je smetalo, što prostor u našem muzeju već davno ne dostaje za dostojno smještenje naših zbiraka, te se je više puta spomenulo, da bi sama pret­historijska zbirka, u kojoj je toliko rijetkih predmeta više naslagano, nego izloženo, trebala tri puta više prostora, nego što ga ima. Vrijeme, što su ga gosti proboravili u našim muzejima, bilo je odveć kratko, a da bi ih mogli dobro proučiti; tek o tom su se mogli osvjedočiti, da ni mi nismo mirno sjedili i gle­dali, dok su drugi radili, nego da smo i mi na­stojali, da uzdignemo taj naš narodni zavod premda smo za to imali tek veoma neznatna sredstva. U i sat bio je zajednički objed, a u 3 bata se je pošlo u Stenjevec. Tu se je u godinama 1896—1898 iskopalo rimsko groblje, iz koga je većina predmeta dospjela u arheološki muzej. Jedna mala kolekcija nalazi se još kod župnika stenjevečkoga, veleč. g. Lj. Ivančana, koji je H o í f i l l e r Izlet bečkoga antropološkoga društva. iskapanje jedno vrijeme о svom trošku vodio. Srdačni doček g. župnika gostima je veoma godio. U zbirci njegovoj našao se gdjekoji ko­mad, koji je pobudio njihovu pažnju, ali im se je još mnogo više svidjelo tumačenje domaći-novo, koji im je pokazao sve svoje notice i nacrte te im u kratko razložio, što se je od nekadašnje rimske naseobine moglo otkriti. Ovakav pijetet za domaće spomenike ne nalazi se često, a kod nas su mu se izletnici možda najmanje nadali. Oko 5 sati ostaviše gosti Stenjevec te se provezoše okolicom Zagreba, koja je svojom krasotom učinila na nje dubok dojam. Pred veče stigoše u sv. žaversku dolinu, gdje ih je presv. g. banski savjetnik dr. Ivo Mallin sr­dačno dočekao. Ovo veče, što su ga izletnici prozi vjeli pod njegovim krovom, ostati će im sigurno u ugodnoj uspomeni. Drugi dan u pol devet krenuše gosti u Krapinu. Tu im je bio priređen upravo sjajan doček, a trgovišno zastupstvo se je tim do­čekom na veoma dostojan način odužilo korpo­raciji, koja je za publikaciju ostanaka diluvi-jalnoga čovjeka u Krapini veoma zaslužna. U vijećnici pozdravi goste načelnik trgovišta g. Vilibald Sluga, a zahvalio mu se u ime beč­koga antropološkog društva predsjednik njegov dr. C. Toldt. Iza toga predao je g. načelnik prof. dru. Gorjanoviću diplomu, kojom ga je trgovišno zastupstvo jednoglasno imenovalo za-časnim građaninom trga Krapine radi zasluga njegovih, što ih je stekao upoznavši sav znan­stveni svijet sa tako rijetkim nalazom, radi ko­jega će se i Krapina morati često u znanosti spominjati. Iza doručka uspeli su se gosti na stari grad, gdje je prof. Klaić držao predava­nje »Ueber mittelalterliche Burgen in Krapina«. Ugodna forma, u koju je predavač svoje pre­davanje zaodjeo, mnogo je tomu doprinijela, da su ga slušatelji pozorno pratili i da su se uvjerili o tom, kako je bogata povjest Krapine i kako Krapinčani imaju potpuno pravo da svoju tradiciju brižno Čuvaju. U Kneippovom lječilištu, kamo su gosti iza predavanja krenuli, tumačio je sve uredbe liječenja hladnom vodom sam ravnatelj zavoda g. Okić. Na to je prof. Gorjanović odveo izletnike na mjesto, gdje su se našli ostanci krapinskoga čovjeka, te je tu­mačio, kako je tekao rad oko istraživanja toga nalaza i dao donekle sliku geološkoga razvoja ovoga predjela. Tim je znanstveni dio dnev­noga reda bio iscrpljen, te se oko četiri ure mogao servirati objed, što ga je krapinska op­ćina priredila svojim gostima. Tu se je izrekla gdjekoja zanosna zdravica, a domaće pjevačko društvo »Zagorac« zabavljalo je goste pjeva­njem i tamburanjem. Udivljeni krasnim dočekom ostaviše gosti u veče Krapinu, te se povratiše u Zagreb, gdje su prenoćili. Treći dan u jutro padala je kiša, ali je ve­ćina izletnika ipak nastavila put. Iz Zagreba i pođoše s njima ravnatelj arheološkoga muzeja | prof. dr. B r u n š m i d , župnik stenjevački Lj. i I v a n č a n, prof. P u r i ć i potpisani. U Novoj i Gradiški ih je dočekao ravnatelj bosansko-her-cegovačkoga zemaljskoga muzeja dvorski sa­vjetnik Košta Hôrmann, te kustos dr. Giro Truhelka i posjednik g. Prugovečki, koji si je za otkriće prethistorijskih sojenica u Dolnjoj Dolini stekao velikih zasluga. Iza objeda pošlo se je na kolima do savske obale, odakle se je na čamcima prešlo do mjesta, gdje su se iz­vodila iskapanja. Tu je goste pozdravio do­maći g. župnik, koji je bio došao sa cijelim svojim stadom, a iza toga pozdravio ih je još jednom dvorski savjetnik Hôrmann i to u ime zemaljske vlade, muzeja i kao član bečkoga antropološkog društva. Izletnici su doduše mogli znati, što će ovdje vidjeti, već po publikacijama, što su izašle о toj naselbini sa mnogobrojnim ilustracijama u više godišta »Glasnika« bosan.-herceg. muzeja. Ono, što su vidjeli, ipak ih je iznenadilo, ne samo za to, što su se uvjerili, da je za izvedbu ovakvoga posla nužna velika energija, nego i za to, što su uvidjeli, da su odlučujući krugovi znali cijeniti važnost toga otkrića te prema tomu i dozvolili sredstva, da se ono prouči. Dr. Truhelka tumačio je izletnicima iskopine | prijašnjih godina, a kod ovogodišnjih upozorio ih je osobito na jedan čamac, dug kojih 12 metara, od koga je asistent muzeja g. Ćurčić, koji je vodio iskapanja, već dvije trećine bio iskopao. Iza toga pogledali su si izletnici na­rodno kolo, a na to su posjedali oko sinije, te im je pružena po bosanskom običaju priređena južina. U veče vratiše se izletnici iza srdačnoga rastanka u Novu Gradišku, odakle je u ime bečkoga antropološkog društva poslana zajed­ničkom fmancijalnom ministru barunu Burianu brzojavka, u kojoj mu se izriče zahvalnost i priznanje za skrb, što ju je i u tom slučaju po-j kazao za znanstveni napredak Bosne i Herce­govine. Poslije ponoći vratili su se izletnici, jedni preko Osijeka i Budimpešte, a drugi preko Zagreba svojim kućama. 250 Književne vijesti. Premda je ovaj izlet bečkoga antropološ­koga društva trajao samo tri dana i premda je program bio dosta opširan, ipak je uspjeh iz­leta bio u svakom pogledu veoma povoljan. Mi u tom uspjehu možemo naći neko zado­voljstvo, jer je to siguran dokaz, da smo i u tom pogledu znatno napredovali. Tko zna, ko­like smo godine morali sakupljati, dok smo sa­stavili ove zbirke, u kojima se nalazi toliko blago, tko poznaje poteškoće, koje pri svakom radu moramo svladavati, taj će lako moći pro­suditi, koliko je trebalo ljubavi za stvar, koliko požrtvovnoga i ustrajnoga rada, dok se je sve to moglo postići. Za nas Hrvate bio je osobito poučan izlet u Dolnju Dolinu. Nijesmo doduše tamo vidjeli mnogo nepoznata, jer nam je hr­vatskim jezikom pisana literatura lako pristupnar ali smo se uvjerili više nego igdje drugdje, da za uspješno istraživanje nije potrebna samo velika energija, nego da za to treba i mnogo većih sredstava, nego što ih mi imamo. Dr. V. H. KNJIŽEVNE VIJESTI. Bullettino di archeológia e storia dál­in at a pubblicato per cura di Fr. prof. Bulić. Anno XXVI. Spalato 1903. Nro 12. — Fr. B u l i ć Eitro-vamenti nel cemetero antico cristiano a Crikvine (str. 177—186). Iscrizioni inedite (str. 186—198). Nomi e marche di fabbrica su tegoli e mattoni acquistati dalľ i. r. Museo in Spalato durante ľa. 1903 (str. 198—199). G. Ala бе vi 6 La Liburnia ed i Liburni di Seilaee Cariandeno (str. 199— 204). Giuseppe de Ber s a Le lucerne fittili ro­mane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara (Continuazione str. 204— 210). La Dalmatie de 1797 ä 1815. Episode des conquétes Napoléoniennes par ľabbé Paul Pisani (str. 210—213). A difesa del Padre Bonaventura Cossovich juniore (str. 213—215). Eistauro al Campanile del Duomo di Spalato (str. 216—217). Elenco degli oggetti ď arte acquistati dalľ i. r. Museo in Spalato (str. 218). Notizie riguardanti il Palazzo di Diocleziano a Spalato (str. 219). Anno XX VIL 1904. Nro 1—4. — Fr. B u 1 i ć La capsella reliquiaria plumbea trovata nella con-fessione delia basilica cemeteriale di Monastirine nelľa. 1903 (str. 3—13). Ľainpolla d'oglio di S. Menas martire nella collezione dei PP. Franees-cani di Sinj (str. 14—17). Eitrovamenti antichi cristiani a Sinj (str. 17—20). Eitrovamenti di una antica chiesa eristiana a Trau nelľa. 1903 (str. 20—26). Nomi e marche di fabbrica su tegoli e mattoni acquistati dalľ i. r. Museo in Spalato du­rante ľ a. 1903. (str. 26). G. A l a č e v i é Gli Illiri (str. 27—34). Giuseppe de Ber s a Le lu­cerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara (str. 34—38). t Giuseppe Alačevié (str. 38—40). — Prilozi: S. Gregorio Magno Papa nelle sue relazioni colla Dalmazia (a. 560—604) p. 1—47). Accessiones et correctiones ad Illyricum Sacrum del P. Far-lati di Coleti (p. 65—72). Vjestnik kr. hrvatsko - slavonsko - dalma­tinskog zemaljskog arkiva. Uređuje dr. Ivan pl. Bojničić Kninski. God. VI. svezak 1 i 2. Zagreb 1904. — Dr. Ferdo pl. Š iš ié Ljetopis Pavla Pavlovića patricija zadarskoga (str. 1—59). Emilij L a s z o w s k i Šest listina za povjest grada Za­greba (str. 60—63). Dr. Franjo Kos Iz arhiva grofa S. Attemsa u Podgori pri Gorici (str. 64— 77). Ivan T k a l č i é Prinos к progonu vještica u Hrvatskoj (str. 80—96). Dr. L. J e l i ć Isprave о prvoj uroti za oslobođenje Klisa i kopnene Dal­macije od Turaka g. 1580—1586 (str. 97—113). Dr. Artur S c h n e i d e r Prilozi za život i književni rad Pavla Eittera Vitezovića (str. 114—126). Emilij L a s z o w s k i Popis dohodaka crkava i župa u arhidjakonatu ličko-krbavskom god. 1768 (str. 127—134). Svaštice (str. 135—140). Knji­ževnost za god. 1903 i 1904 (str. 144 . Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Her­cegovini. Urednik Košta Hermann. XVI. 1904. 1—3. — M. Medio. Tri ljekaruše (str. 1—32, 195—224). Karlo P a t s eh Arheološko epigrafska istraživanja o povjesti rimske pokrajine Dalma­cije (str. 33—60). Dr. Đorđe P r o t i ć . Prilog к poz­navanju flore kriptogama ^tajnocvjetaka) okoline Sarajeva, (str. 61—90) Dr. Čiro T r u h e l k a So­jenica u Donjoj Dolini (str. 91—98, 225—236, 441—448). Dr. Gavro M a n o j l o v i ć Nešto о crkvenoj lirici vizantinskogrčkoj (str. 99—124). Otmar E eis e r Izvještaj o uspjehu ornitoloških putovanja u Srbije godine 1899. i 1900. (str. 125— 152). Dr. L. J e l i б Građa za životopis Magda­lene Pereš-Vuksanovié, poznate pod imenom Fra-nice Slavonke (str. 161—194). Karlo barun P in t e r Apollonia i Dyrrhachium-novci iz moje zbirke 

Izlet bečkoga antropološkoga društva u Zagreb, Krapinu i Dolnju Dolinu u Bosni

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia