Ruža Bonifačić

Bonifačić, Ruža

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

190narodna umjetnost 23 (1986)govini. Napjev "po ravnu" iii "u ravnu",istice Kuba "irna svoje irne, tradiciju" i"neobieno je svoj, osoben, karakteri-stiean" [L. Kuba, Pjesme i napjevi izBosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljslwgmuzeja, Sarajevo 1906, zamni dioPredgovora].U kraeem uvodu zbirci [PrilogprouCavanju ravnog pjevanja, str. 7-ll}V. Milo~evic govori 0 vlastitom prouea-vanju "ravnog pjevanja". Pokusava obja-sniti razvoj ovog tipieno bosanskogavokalnog glazbenog oblika koji se kretaood napjeva manjeg opsega, eiji tonovinisu odmicali mnogo od osnovnog tonapa je i kretanje mclodije teklo u "ravnojIiniji", do oblika cija sc razvijena mclo-dija uz bujne rnclizme razvija u sirokomambitusu, no, zadrlava mlrnoeu i dojamravnog pjevanja sirokim i postupnirntokomZajednicku karakteristikustarijih i novijih oblika "ravne pjesmc", iseoskih i gradskih [inace s obiljczjimasevdalinki], MilcSevie nalazi u umje-rcnom rubato tempu i slobodnom ritmu spromjenljivirn jcdinicama mjcre. To je irazlog zbog kojcg u veeini primjera nijeupisao oznaku mjere niU se u zapisunekih primjera koristio taklnim ertamakako me bi narusio sliku nuidnog takamelodije.Osim ovog obiljezja, "ravnepjesme" imaju ustaljeni pocetni i zavrnnimelodijski obrazac. lako prema "ritmicko-melodijskoj [onnuli" po kojoj se pjcvajuautor razlikuje tri vrste gradskih "ravnihnapjeva", zakljueuje da je "varoSko ravnopjevanje rastegljiv pojam... i nemasiguran i stalan oblik" [sir. 10].Uz autorova zapaianja, vrijed-nost zbirkc svakako je u gradi koju pre-zentira tc u naCinu na koji je glazbenagrada zabiljezena, pri cemu se V. Milo-Scvie ponovno potvrduje kao mclograf.istaneaua sluha, s afinitetom prema de-taljnoj Iranskripeiji kojom pokusava[iksirati stilska obiljcija i [incse uinterpretaciji ovog oblika. Kvalitetnimglazbcnim zapisirna, popraeena popi.J,·ometnomuzilwloSkih rCldova aulora [str. 100-101] i napisom Ranka Risojeviea ZivotI djclo Vlade MiloScviea [str. 87-99] u kojem se, uz kratku biografiju ipodatke 0 Milo.sevicevom skladateljskomi pedagoskom radu, nalaze i odabraniizvadci iz njegovih radova u [olklomojglazbi,· zbirka je, uz to sto primjerenoobiljezava pol a vijeka jcdnog stvaralaSkog rada, ujedno i vrijcdan prilog prouca-vanju bosansko-hercegovacke glazbenetradicije.GROZDANA MAROSEVICNikola llublc, Vokalna folklornaglazba Trogira I Donjih Kastelaod 1875. do 1975., T svezak,Festival dalmatinskih klapa - OrniS, Omis1985, 153 sir.••••••••••••••••••Godine 1982. Nikola Buble jeobranio svoj magistarski rad 0 vokalnojfolklomoj glazbi Trogira i Donjih KaStelaod 1875. do 1975. na Odjelu za rnuzi-kologiju i giazbenu publicistiku Muzickeakademije u Zagrebu [mentor dr 1. Bezie].Tri godine kasnije tiskan je tek ovaj prvisvezak koji sadrZi skraeeni tekst i analizuBubleovi rada. U druga dva sveska autornamjerava objaviti i prcostali bitan dio -sakupljcnu gradu: 364 napjeva te korn-pletne tckstove pjcsama. Svoju pravuvrijednost i mogucnost upotrebe publi-kacija ee dobit.i tek kornpletirana s ostaladva dijela, dakle nakon njihovog,· usvakog slueaju p()trcbnog, tiskanja.Namjera aulora bila je da jednuglazbenu mikroregiju - Trogir i DonjaKaStcla - potanko istraii, da prikupi svcpostojece etnomllzikoloiike i vainijemuzikoloskc podatkc u razdoblju od stagodina. Ovako iscrpno proucavanjc fol-klomih pojava koje postoje iii su u nave-dcnom vremenu postojale na odredcnompodrucju rijelko je u danasnjoj elno-muzikoloSkoj praksi i stoga vrijcdno po-wmosti. Ono bi trcbalo posluziti kao191prikaziogJedni pnmJer za slicne pristupe ostalimrnikroregijama ne samo Dalmacije vee iCitave Hrvatske. Jer upravo nedostataktemeljitijih istraZivanja bliiih terenaonemoguCio je autoru sigumo zanimljivuusporedbu, koja bi na joil jedan nacinosvijeUila postojccu sabranu gradu ovogkraja.SakupljajuCi, vrednujuCi i anaH-zirajuCi sve one sto "slobodno i i7.IaVnOkomunicira u rclativno manjim grupamaIjudi, sto znaci sve one sto je prisutno uspontanom glazbcnom izrazu Ijudi, stanov-nistva odredenog vremena i kraja", N.Buble je zauzco suvremcni stay premafolklornoj glazbi kao dinamicnoj pojavi.Ne proucavaju se samo tradicionalni iautohtoni glazbeni saddaji vee i njihovzivol - varijante, promjene, uOpCe akul-turacija folk lome glazbe.Sakupljanje je, dakle, bilo viSe-slojno: s jcdne strane zabiljezeni su starinapjevi [uspavanke, naricaljke i pripo-vjednc pjesme lc obredno-crkvene i kole-darskc pjesme] koji postcpeno nestaju izprakse tc su na ovaj naCin spaseni odzaborava; uz njih su istaknute promjene,varijantc iii njihov nestanak. S drugestranc, zapisivane su pojave koje suprvobitno bile nefolklomog porijekla, apostepcno sve viSe postajale sastavni dioglazbenog zivota ove mikroregije [budni-ce i ostale pjesmc iz nekada.~nje banskeHrvatske, pjesmc talijanskog porijekla iIinastale pod talijanskim utjccajem, masov-ne pjesme te kompozicije prctczno iz tzv.zabavne glazbe]. Posebno je naglasen iveoma zanimljiv reno men kIapske pjesmekoji je zbog svoje dominacijc cesta po-grc..~no smatran i jcdinirn Ciniocem danaSnje folk lome glazbe ovog kraja [a icitave Dalmaeije].Grada je sakupljena na dva naci-na: arhivskim i terenskirn istraiivanjem.Arhivsko [povijesno i muzikolo!lko] istra-zivanje rezultiralo je vrijednim podacimaiz povijesti grada Trogira i ° "nefo1-k1omoj glazbcnoj djclatnosti za koju se srazlogom rnoze smatrati da je sudjclovalau oblikovanju folklome vokalne glazbe".Arhivskim [etnomuzikoloSkirn] istrai:iva-njem autor je sakupio rnnoiltvo podataka izapisa ranijih istrai:ivaca. Kriticki je ana-lizirao kako ranije sakupljenu gradu[usporedujuCi je i s vlastitim suvremenimzapisirna i saznanjirna 0 odredenoj pojavi]tako i rad drugih zapisivaca. Vlastititerenski rad bio mu je utoliko olakSan !itoje radom iz Tragira; tako je irnao potre-bno predznanje te lakSe i prirodnije skIa-pao kontakte s kazivaCima, a ipak je usvernu uspio zaddati znanstvenu distancui objektivno promatrati dobivene re-zultatc.Terncljni dio rnagistarskog rada -glazbena grada - klasificirana je prernaglazbenim i izvanglazbcnim kriterijima.Glazbene osobine napjeva analizirane su sobzirom na tonalne, metroritarnske iforrnalne principe. Rezultati an ali zeizncscni su u preglednirn tabelarna; njirna,medutim, nedostaju upute na pojedinenotne primjere na osnovi kojih su radenetabcle. Ocekujemo da ce takve upute uzredrie brojeve notnih primjera autorunijet.i u drugi svezak uz notne primjere tetako omogueiti lakSe i bde snalaienje uovom raznolikom i bogatom naterijalu.Klasifikaciju prema izvanglazbenim nace-lima Buble je naCinio sarno okvirno, una-prijcd se ogradivsi, srnatrajuCi to podru-cjern rada ctnologa; pjesme je razdijelioprerna obicajima uz koje se izvode[zivotni ciklus i godiSnji obicaji] teprema sadIiaju tekstova pjesama.Publikacija je zanirnljiva i zatosto je moguee pratit.i sve faze njezinana.~tajanja - od ideja i pripremnih radova,preko arhivskih i terenskih istrai:ivanjado same etnomuzikolo!lke analize sakuplje-ne grade; autor iznosi svoje iskuSlvO,problcrne i rnoguce prepreke koje su sejavljale tokom rada. Stoga ova knjigamoze poslufit.i kao koristan priruenik mla-dim istrai:ivaCima koji ce se vjerojatnosusretati sa slicnirn problernima na svomepodrucju. Pisana veorna jasno, razumljivoi pregledno, publikacija je, zapravo dostu-pna i sirim, izvanznanstvenim krugovimasto je djelomieno i bila njezina svrha:valja istaei da ju je, kao vrijedan rezultatznanstvenog proucavanja glazbene prakse192narodna umjetnost 23 (1986)u trogirskom kraju objavio Festival dalma-tinskih klapa - Omis [a sufinancirali RSIZu oblasti kulture SRH te SIZ u oblastikulture opCine Trogir].RUZA BONIFACICBrigitte Bachmann-Geiser, DieVolksmusikinstrumcnte dcrSchwelz, Handbuch der curopiiischcnVo!ksmusikinstrumcntc, Serie I, Band 4,Hcrausgegeben von Ernst Emsheimer undErich Stockmann, VEB Dcut~cher VerlagfUr Musik, Leipzig 1981, 135 str. + 52table .••••••••••••••••••Veliki projckt Mcdunarodnogsavjcta za tradicijsku glazbu [ICl"M]UNESCO-a, izdavanjem Priruc::nlka cv-ropsklh folklornlh glazbala obo-gatio se novim sveskorn. Ovaj svczak izplanirane prve serije, s rcdnim brojcmcetiri, donosi prvi put sveobuhvatan mo-nografski prikaz folklomih gJazbala Svi-carske. Autorica ovog opscznog i vrloznacajnog etnoorganoloSkog rada, Brigi-tte Bachmann-Geiser uz pomoc stipcndijeSVicarskog nacionalnog fonda za unapre-denje znanstvenog istraiivanja, obavila jevrlo velik i dugotrajan pasao sakupljanjagrade za ovaj prirucnik u razdoblju ad1971. do 1977. godine. Terenske magne-tofonske snimke glazbe kojc su podloganotnim transkripcijama u ovom radu,napravljcne su u suradnji s dvije radiofon-ske ustanove: Radio Schwciz Internationali Radio Bcm. Tiskanje priruc::nika subven-cionirali su Svicarski nacionalni fond,Svicarsko drustvo humanistickih znanostii zaklada Pro Hclvetia.ZnansLveni tekst PriruclIika, !la-kon popisa oznaka krat.ica i kratkoguvodnog clanka autoricc, slijcdi vee dobropoznati i opccnito prihvaeen klasifi-kacijski model, tj. podjc1u glazbala naidiofone [sarnozvucne), mcmbranofone[opnozvucnc.l, kordofone lzicozvucnc] iaerofone [zrakozvucne]. Slijede kraCiclanak [kst stranica] koji se bavi temomfonniranja glazbenih sastava, bilje!lke igcografska karta SVicarske. U prilogu jepopis upotrijcbljene literature, popis ozna-ka mjesta i reg ija, sistcmatski prcgledobradenih glazbala, registar folklomihnaziva obradenih glazbala i popis autorafotografija. Autorica je u prirucniku potpu-no slijedila zacrtane zadatke ove edicijekoje je na visokoj strucnoj razini uspjelarijcilili. Jedini moguCi prigovor iii prije-poran potez autorice moze biti ukljuci-vanje orgulja tipa pozitiva u folklomiinstrumentarij, unatoc Cinjenici da su ihneke bogaljje seljacke kuce posjcdovale.KRESIMIR GALINOskar ElscJlck,nastroJova hudba.Bratislava 1982, 97 str.SlovenskaAntologia,l'udovaOpus,••••••••••••••••••Sustavno bavljenje instrumental-nim dijclorn slovacke folklomoglazbcncriznice SClC tek dvadeselak godina uproslost., a Antologia potvrduje da je trudOskflra Elscheka i suradnika na ovomizdanju lZora Bazovska, Ondrej Demo,Julia Kovacova, Ladislav Lang i StanislavDuick], koji su terenskc tonskc zapiseprikupljaJi od J 960. do 1979. god inc,priskrbio Slovackoj istaknuLo mjesto uEvropi u poglcdu gluzbaJa i instrumen-laIne fo!klorne gluzbe. Na ukupno 135snirnaka koje su plod suradnje s Radio-Brat.islavom, Radio-Kosicama, StudijemOpus i Institutom umjetnosti Siovackeakademije znanosti prcdstavljcno je pe-dcset glazbalu od ukupno 191 reg istrira-nog na podrucju Slovacke. Tonski zapisiobuhvacaju raspon od djecjcg udaranjakamcnom 0 kamcn do svirke vi~cclanihansambala.U popratnoj publikaciji [96stranica] na slovackom i englcskomjeziku, koja saddajem nadilazi primarnu

Nikola Buble, Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975., I svezak, Festival dalmatinskih klapa - Omiš, Omiš 1985, 153 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia