Krešimir Galin

Galin, Krešimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

252Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZIsivnom zbomiku vee se i sugestijom izdavacamogu podijeliti u tri zasebne grupe: radovivoditelja projekta, tekstovi u okviru seminarainformacije i dokumentacije - kratka obja-snjenja vezana uz specificne tradicije pojedinihzernalja (lndonezija, Japan, Ma1ezija, Filipini,Tajland), i konacno individualna istrazivanjaraznih istrazivaca.Sugerirana idcja 0 razumijevanjuazijskih glazbcnih tradicija, u prvom je seg-mentu spornenute podjcic "azijske" problemenuzno morala postaviti u kontekst "neazijske"teorije imisli 0 istrazivanju glazbenih pojava.Tu susrecemo retrospektive na tcmu kornpara-tivne metode u muzikologiji i vrlo zanirnljivpristup boljoj dokumentaciji gJazbenog stvar-anja (Yamaguchi Osamu). Uredno tiskan, ni-malo azijski - to jest takav da ne bi obavezivaoEvropJjane (i ostaic), jest i kriterij za "analitickukarticu" koja bi sluzila za istrazivanje narodneglazbc. '1'aj je kriterij sinteza iskustava sudioni-ka ATPA-e, dakJe zanimJjiv i kao primjer prav-ilnog postupka pri zasnivanju jcdnog projekta(kultume namjere): obuhvaca 7 stranica (14-20) j mogao bi biti predmetom sasvim drugogfokusa i posebne analize.Kada su u pitanju tckstovi koji sebave specijalnim (spccijaiistickim) pitanjimaglazbene teorije i prakse i njihovim konteks-tom, kao ilustracija moze posluz.iti nekolikonaslova iz zbomika: Vizualni simboli nilsambe (tipu lutnje iz Malezije), autor Min-egishi Yuki, Japanski shakulJacllj i uspored-be s nekim okomitim fiautamll jugoistocneAzije, autor Richard Emmert, KIllsifikacija jte/lJJikc sviranja azijskih citri, autor KusanoTaeko, Kacapi ansambli Illdonezije, autorlim Junaedi, Ljes/vice u japanskoj glazbi,autor Koizurni Fumio itd. Svi ovi naslovi, aosobito podnaslovi koji upueuju l1a raspon iobim istraz.ivanja spomenutih pojava (povijestinstrumcnata, tehnike sviranja, etimologija,izrada, tradicijski design, upotreba boja,znaccnje simboia, mogucnosti !s:omparativnogpristupa), ukazuju na uzomu kolicinu i iscrp-nost informacija koje su jcdnako pokazateljiobavljenih, koliko i neophodne pretpostavke zanaredna istrazivanja.Vlastiti neotudivi referentni okvir,ne bas uvijek nesvjesni model istra~ivanja dru-ge kulture/konteksta, upravo je na azijskomprostoru znao pokazati i sve mane takvog pr-istupa istrazivanjima. Stoga je razumljivo da seinicijativa poput istrazivanja azijskih glazbi izazijske perspektive morala nuzno pojaviti. Noprocitamo li naslov (i knjigu) dovoljnopaZijivo, vidjet eemo da je rijec 0 vise glazbcnihtradicija i, za pocetak, jednoj srcdisnjoj temikojaje. pos!uz.ila kao osnov za komparacije. Toje, naravno, glazbena tradicija Japana, pri cernuse ovo "naravno" odnosi i na zastupljenostja-panskih i ostalih znanstvenika. I sami izdavaciupozorili su na problem japanocentricnosti, adalekom (nezaintcresiranom) promatracuostaje da se zapita nije Iiona, uz sve mogucnostibudueih korekcija, jednako opasna kaoevropska iii bilo koja dtuga?Unatoc spomenute problematikeprikazana knjiga - objavljena na engleskomjeziku usred nimalo beznacajne azijskernnogojczicnosti - znacajan jejzvor podataka ipodstrek za buduca istrazivanja, namijenjenausporcaivanju i boljem razumijevanju mcau-sobno raz!icitih glazbcnih kultura Azije.ALEKSANDRA WAGNERInstrumentale Volksmusik aus Tirol, her-ausgegeben von Karl Horak, Eigenverlagdes Instituts fur Tiroler Musikforschung,Quellen, Dokumente und Studien, Band 2,im Auftrag des Tiroler Volksliedarchivs unddes Instituts fUr Tiroler Musikforschung,herausgegeben von Manfred Schneider,Innsbruck 1985,339 str.Zbirka notnih zapisa instrumental-nc folklome glazbe iz '1'irola sadrzi cak 300transkripcija vrlo vrijednih prirnjera. Njihovuvrijednost sacinjav;l nckoliko cinjenica: 1. rela-tivno velika starost pojedinih prirnjera; 2. pri-padanje srednjeevropskom plesnom reperto-aru, a posebno alpskom kulturnorn krugu cijeutjecajc nalazimo ugrad:ene u nase plesne iglazbene folklomc tradicije Hrvatskog zagorja,Gorskog Kotara, Istre i Dalmacije. Zbog tihcinjenica ta zbirka je vrlo znacajna po tome stoornogueava zapocinjanje ili planiranje kom-parativnih etnomuzikoloskih istrativanja takvcNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI253grade kod nas.Sadrzaj knjige ima slijedeei raspo-red: Zahvalna rijec izdavaca ManfredaSchneidera upucena svi suradnicima i podupi-raocima ovog projekta, Predgovor u kome seobjaSnjava znacaj i struktura sakupljenje gradei zatim sarna grada, koja je grupirana u tri vecapoglavlja. Instrumentalni komadi prvog dije-la knjige (izvore do kraja 19. st., obuhvacajunotni primjeri od broja 1-216) proizasli su izizvora ciji se saddaj moZe datirati sa sigur-nos~eu u kraj 18. s1. i u 19. st., cak i onda kadaje rukopis tj. notoi zapis napravIjen i pocetkom20.st. Drugi dio (izvori iz 20.st. su notniprimjeri pod brojevima 217-264) sadrzi melo-dije koje su nastale nakon I svjctskog rata i nosepecat mladeg stilskog izraza. TrcCi dio knjige(notni zapisi pod brojevima 265-300) sadrlimelodije koje su dio folklomog glazbcnogrepertoara ali su se svirale na slijedecimglazbalima: SchwegeJpfeife (tj. poprecna fla-uta bez klapni), Raffele iIi Scheitzither (starioblik citre), Holz-auf-Stroh iIi tzv. HolzcmcsGlachter (ksilofon), gitara, harfa i usna harmo-nika. Veeina instrumentalnih melodija gotovo90% su plesovi, dok ostatak sacinjavaju melo-dije koje su se svirale u svjetavnim iii crkvenirnobredima. .Knjiga je opremljcna vrlo strucnonapisanim i iscrpnim komentarima (bilje-skama) uz svakl komad (u posebnom poglavljuknjige), oznakama uz izvore i lit.eraturu, kaza-lorn imena, stvamim kazalom i kazalom mjesta.KRESIMIR GALINRapapallit ja lakuttimet, Timo Leisio Kan-sanmusiikki-instituutin julkaisuja, Kauhava1985, 38 str.Katalog folklornih glazbala s jcdnepostave izlo~be, sam po sebi ne bi trebao bitizanimljiv etnoorganologu, jer kataiozi obicnone sadrze mnogo 0 odreaenoj problematici,zbog svoje nuzne popularne koncepcije, tj.pro~irenih tumacenja legendi iz vitrina s glaz-balima.Katalog s naslovom Drevna finskaglazbala ciji je tekst napisao Timo Leisio, abogato su ga opremili fotografijama KariJaiiskelainen, crtezima Oili Syvalahde-Leisi6,zasluzuje posebnu paznju zbog svoje spe-cificne, dublje promisljene koncepcije ipokusajima znanstvene interpretacije porijeklaglazbala, terrninoloskih problema kao i kultur-nih interakcija izmedu razlicitih naroda ikultura. Kao arhitekt izlozbe potpisan je BorjeRajalin, dok je za postavu izlozbe glinenihflauta potpisan IIpo Mikkonen, a za sve drugeinstrumente Rauno Nierninen.lzlozbena koncepcijaje kronoloskoprezentiranje finskih i karelijskih glazbala sveod kamenog doba do danasnjeg vremena. Vre-mcnska pcriodizacija obuhvaea kameno doba(s pocetkom od cca 7500 godina p.n.e.), neolit-ski period (2500-1500 p.n.e.), prelazni periodod neolitika do broncanog doba (2500-1000p.n~e), zeljezno doba (0-1000 godina n.e.),srednji vijek (1100-1500 g.), razdoblje odsrednjeg vijeka do modcmog doba (1500-1900g.) i moderno doba. Dok smo svjesni da je taperiodizacija izbor autora prema njemuodgovarajucim kriterijima (ovdje nije navcdenauter periodizacije) i za to moZda ne tTebamotraziti objasnjenja, unutar tih peTiodizacijanedostaju nam izvori na temelju kojih suodredeni tipovi glazbala uvrsteni u vrlo stararazdoblja finske kulutrc (npr. kameno doba jneolitik). Poznato jc da je u cijelom svijetu, atako i u Finskoj arheomuzikologija tj. glazbenaarheologija, vrlo mlada znanstvena disciplina, ida ne raspolaze takvim nalazirna glazbala poputpiStaljki, tj. f1auta s unutarnjim zrakovodom icepom bez rupica za sviranje, ali izradenih adkorc drveta. Poznat nam je rad Timo Leisi6-ana istrazivanju nazivlja glazbala s ciljcm da seuspostavi kronoloski slijed meau finskim tip-ovima glazbala, i zata prctpostavljamo da je takronologija izvedena na temclju lingvistickihproucavanja.Pored kronoloskog redoslijedaglazbala u katalogu, prisutan je i klasiflkacijskisustav prcma tipovima glazbala, opeenitoprihvaeen i poznat kao sustav Hornbostcla iSachsa. Primjena ovog sustava predstavljaznacajnu kvaJitctu katalogajer gru pira giazballlu porod ice tj. sku pine prcma nacinu proiz-vodcnja zvuka.Tckstje vrlo dobro oprcmljen not-

Instrumentale Volksmusik aus Tirol, herausgegeben von Karl Horak, Eigenverlag des Instituts fur Tiroler Musikforschung, Quellen, Dokumente und Studien, Band 2, im Auftrag des Tiroler Volksliedarchivs und des Instituts fur Tiroler Musikforschung, herausgegeben von Manfred Schneider, Innsbruck 1985,339 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia