Maja Povrzanović

Povrzanović, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI213liko grupa pitanja upueenih i Nijemcima i stra-nim radnicima. Pitanja su se odnosila napredodzbe 0 zajednickom Zivotu koje postoje usvijesti ispitanika: koliko se predodzbe podu-daraju sa cinjenicama, te na omjer zadovolj stvastanovnika naselja u kome su koncentriranistraniradniei i njihovog osjeeajadiskrirninaeijei otudenosti. Kratko je izlozila osnovne geo-grafske, povijesne i demografske podatke 0gradieu u kojemu je istrazivala kao i atmosferuzivota u njemu. Dala je i kratak ali slikovit opisrada, stanovanja, slobodnog vremena i obitelj-skog zivota stranih stanovnika u radnickomnaselju, kao i opis njihovih susjedskih odnosa sNijemcima.Ustanovila je etnoloski vrlo zanirnljivemehanizme Ijesavanja tegobai sukoba. Za stra-ne je to radnike ukljucivanje u potrosacku trku,nastojanje da se postigne zapadnonjemackizivotni standard, zatim (povezano iIinezavisnood prvoga) bijeg u "iluziju povratka u domov-inu", te postepeno prihvaeanje norrni mira,cistoee i distance koje njemacki starosjedioci(iako danas u manjini) nameeu naseJju. ZaNijemce, agresivno etnocentricne, stranei su"prirodni" (nekultivirani,) ljudi i fizicka opas-nost. Treei je obrambeni mehanizamnostaJgicna retrospektivna iluzija, bijeg usjeeanje na "bolja vremena". Istrazivanje Si-grid Hierschbiel je pokazalo da i strani radnicii Nijemei zive u nadi da ee prvi otiei izNjemacke. Susjedstvo dozivljavaju kao pro-vizorni "socijalni vakuum", a zapravo trajnozive u nezadovoljavajucem provizoriju. Kon-frontaeija sa straneima u funkeijije odrzavanjaonih tananih preostalih veza medu njemackimstanovnistvomradnickog naselj a, kao i veza togstanovnistva s ostalim gradanima (naselje jesmjesteno na periferiji). Grupni identitetnjemackog stanovnistva u naselju viSe se netemelji na zajednickim uvjetima rada i zivota,vee prvenstveno na zajednickoj predodzbineprijatelja, naravno grubo uopeenoj.Autorica je svjesna da ovaj rad, ogra-nicen najedno radnicko naseJje i na malen brojkazivaca, imakarakter predistrazivanja koje natemelju prikupljenih kvantitativnih i kvalita-tivnih podataka sarno upozorava na razliciteaspekte problematike integraeije karakteri-sticne za' drustvenu situaciju gradiea od sedami po tisuca stanovnika. Relevantnu teorijskuliteraturu, kao i rezultate veeih empirijskihistrazivanja u SR Njemackoj, iskoristila je kaopolaziste i okvir svoga rada. Tim jeistrazivanjem na jos jednom primjeru sarnopotvrdila vee poznate zakljucke 0 problematieidrustvene integraeije stranih radnika. Origi-nalno je u njezinom radu (etnolosko) pitanje 0eventualnom utjecaju velicine urbane sredinena moguei, odnosno ostvareni stupanj integra-cije stranih radnika i njemackih starosjedilaca.Komparativno koristeei istrazivanja drugihautora, Sigrid Hierschbiel zakljucuje da suproblemi u velikimi malimgradovima istijersustrukturno uvjetovani. J edina je razlika u tomesto svekolika diskriminacija imigranata u ve-likim gradovima, zbog kvantitativnog aspekta,izgleda daleko slozenija, cak neIjesiva, dok umalim gradovima postoji u malo ljepsem"omotu", pa je i za diskriminiranu stranu laksepodnosiva. Svjesna nerealnosti pretjeranog. optimizma u pogledu parcijalnih Ijesenja pro-blema kojima su uzroei duboko u strukturipostojeCih globalnih drustvenih odnosa, au-torica se kao etnolog nada dace ovaj angaziranointonirani rad bar za odredenu grupu ljudiznaciti posredovanje koje ee im olaksatimedusobno upoznavanje i prihvacanje.MAJA POVRZANOVICGisela Welz, Riiume lokaler Offentlichkeit,Die Wiederbelebung historischer Ortsmit-telpunkte, (Notizen, Bd. 23), Institut flir Kul-turanthropologie und Europaische Ethnologieder Universitat Frankfurt am Main, Frankfurtam Main 1986, 300 str.U 23. svesku casopisa Notizen Institutaza kulturnu antropologiju i evropsku etnologijufrankfurtskog sveucilista, kao i u prethodnom,objavljena je magistarska radnja iz kulturneantropologije radena na tom sveuciliStu podvodstvom Ine-Marije Greverus. To je radGisele Welz Prostori lokalne javnosti: ponovnooiivljavanje povijesnih mjesnihjezgara.Lokalnu javnost (Jokale Offentiichkeit)autorica odreduje kao kulturnu vrednotu kojunastoje ostvariti starosjedioei i novi stanovnici214Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZIprigradskih naselja koji danas zive jedni poreddrugih, ali ne i jedni s drugima. Lokalna jejavnost polje neformalne drustvene interakcijekoje Ijude razIicitog socijalnog i kulturnogmiljea, ali istog mjesta stanovanja, navodi nakontakt i razmjenu. Lokalna javnost znacisprernnost na razgovor u socijalno i prostornopreglednim okvirima jednoga naselja, gradiea:iIi velegradske cetvrti. Valj aje smjestiti izmedukontrolirajuee blizine seoskog susjedstva ioblika komunikacije urbane javnosti (urbaneOffentlichkeit), koja omogueuje kontakt Ijudikoji se medusobno uopce ne poznaju, redovitouz zaddanu socijalnu distancu.Gisela Welz u ovoj studiji razmatramogucnostostvarivanja "javnosnog potencija- .la" ulica i trgova, odnosno lokalne j avnosti kaokulturne vrednote. Pita se moze Ii se 11 starimmjesnim centrima (otvorenim prostorimaoblikovanim u proslosti) poticati iii ponovouspostaviti lokalna javnost - poboljsanjemnjihovih upotrebnih vrijednosti za pjesake,ponudom sadnaja koji rezultiraju duljimzaddavanjem ljudi u odredenom prostoru injihovom komunikacijom.Dvogodisnje terensko istrazivanje auto-rica je pro vela: na pocetkti osamdesetih godina11 cetiri gradiCa 11 okolici Frankfurta na Majni(Hessen, okrug Main-Taunus), cije sukarakter-istike neposredno uvjetovane blizinom rastuceurbane aglomeracije. Radi se 0 tipicnim pri-mjerima nekadasnjih agrarnih naselja koja supostala dio gusto naseljenog urbaniziranogprostora cije je stanovnistvo najvecim dijelomzaposleno u industriji, a prometne vezeomo-gucuju svakodnevnu intenzivnu pokretljivostunutar regije u kojoj je mjesto tada vecinestanovnika znatno udaljeno od mjesta suino-vanja. Kako su planovi revitalizacijecentara tihgradica i njihovo ostvarivanje bili u razlicitimstadijima, autorica je mogla u cijelosti pratitiproces u kojemu jedna ulica iii trg - nekadamultifunkcionalni, a danas svedeni na prom-etnu povrsinu - ponovo postaju prostorom 10-kalne javnosti. IstraZujueisvoj predmetkvalita-tivnim metodama - izradom karata djelatnostiodredenih prostorom (raumbezogene Tlitig-keitenkartierung), analizom izg1eda mjesta(Ortsbildanalyse), sudjelujucim promatranjemi intervjuima - u ovome radu iscrpno i sustavnoopisuje (koristeei crteZe, fotografije, karte,tabele, grafikone) i analizira stadije togaprocesa. Posebno je zanirnljiva metoda izradekarata djelatnosti odredenih prostorom, gdje secrtewm i rijecima u malom odsjecku vremenapOrnnO biljeZe sve aktivnosti u odredenomotvorenom gradskom prostoru. Sustavnim ni-zorn takvih karata sty ara se detaljna slika dj elat-nosti klasificiranih kao komunikacija izadna-vanje bez komunikacije, odriavanje prostora ikontrola prostora, upotrebe prostora za potro-snju, te upotrebe prostora za igru i istrazivanje.Ovdje provedena analiza grade skuplje-ne navedenim metodama pociva na spoznaji dapovijesno oblikovani otvoreni prostori - i kaoupotrebna vrijednost i kao nosioci znacenja -igraju vafuu ulogu u razvijanju lokalne jav-nosti. Autorica se stoga zalaZe za krajnje opre-zno (pre)vrednovanje povijesnih ulica i trgovakoje bi uzimalo u obzir sve cinioce funkcioni-ranja naselja kao drustveno-prostornog sustavakoji zadovoljava potrebe stanovnika i tako impostaje zavicajem. Ovom su studijom odredenesmjernice uskladenog planiranja uredenja isadnaja otvorenog prostora starih mjesnihcentara s potrebama stanovnika. Autorica senada da ih nece razmotriti sarno pojedini arhi-tekti vec da ee i gradanima i donosiocimapolitickih odluka pomoci u prosudbi predlo-Zenih planerskih rjesenja. Iscrpnog i argumen-tiranog teorijskog utemeljenjai savjesno prove-denog i prezentiranog empirijskog dijela, ovajestudija idejama bogati znanstveno zreo primjerkulturne antropologije ekoloske argumen-tacije, popracen bibliografijom od oko 150naslova. Mogao bi biti zanirnljiv ikoristan nesarno etnolozima vee i drugim strucnjacimakoji razrnisljaju 0 covjeku igradskom prostoru.Cetiri istraZivana gradica u gusto nase-Ijenom prostoru oko Rajne i Majne podlijduprocesima promjena koji smanjuju sposobnostpojedinog naselja da zadovolji potrebe svojihstartovnika. Njihove aktivnosti stoga prelazegranice naselja. Istovremeno tece doseljavanjenovih stanovnika koji "bjeZe" iz velikog grada.Naselje se kao drustveno-prostorni sustav rnije-nja, a njegovi se stanovnici sve teze snalaze upromjenama. Poremecaji ravnoteze na razininaselja utjecu na ulogu povijesnih mjesnihcentara koji su kao otvoreni pros tori u starimjezgrama odredivali instrumentalnu, kontro-lirajucu, sociokulturnu i simbolicku prostornuNar. umjet. 24, 1988, str. 207 • 275, PRIKAZI215orijentaciju stanovnika. U ovomje istrazivanjukoristen model prostornih orijentacija lne-Marije Greverus, temeljen na modelu ErikaCohena. Instrumentalna orijentacija odnosi sena resurse za osiguranje materijalne egzisten-cije i mogucnosti njihova koriStenja za pojed-inca. Kontrolirajuea prostorna orijentacijaodnosi se kako na formalnu tako i na nefor-malnu kontrolu i suodlucivanje stanovnika ujavnom i privatnom koristenju i oblikovanjuprostora. Sociokultuma prostoma orijentacijaproizlazi iz potencij ala prostora za drustvene ikultume akti vnosti vazne za razvij anje licnosti.Napokon, simbolicka prostoma orijentacijaodnosi se na estetske preferencije, kao i naspecificne tradicijske i spomenicke vrijednostipovezane s prostorima i njihovim detaljima.Zakljucujuci svoj rad autorica razradujekonkretne prijedloge postupaka kojima bi sehistorij skim jezgrama istrazivanih gradiea vra-tilo njihovo primamo znacenje za svaku odnavedene cetiri prostome orijentacije stanovni-ka. Predlaze niz novih sadrzaja: od kafica naotvorenom do zavicajnih muzeja, od odgova-rajuCih trgovina do otvorenih prostora koji sunizom detalj a prilagodeni pjeSaku, od saniranj ai prenamjene reprezentativnih povijesnihgradevina do - zasto ne i nostalgicnog -naglasavanja simbolicke vrijednosti vec zabo-ravljenih pojilista stoke, sakupljaliSta mlijeka,pekara, javnih mjesnih vaga i niza drugih de-talja koji svjedoce 0 nekoj prosloj svakod-nevici, ali, u novoj funkciji, postaju i diodanaSnje.MAJA POVRZANOVICSizilien • die Menschen, das Land und derStaat, von Christian Giordano und Ina-MariaGreverus, mit Beitragen von Maria Caballerovon Schlabrendorff ... [et al], (Notizen, Bd. 24),Institut fUr Kulturanthropologie undEuropaische Ethnologie der Universitat Frank-furt am Main, Frankfurt am Main 1986, 553 str.Casopis Notizen u 24. svesku donosirezultate istrazivanja ciji su terenski dio proveli1982. i 1983. profesori i studenti Instituta zakultumu antropologiju i evropsku etnologijufrankfurtskog sveucilista u sest mjesta na Si-ciliji, te u zapadnonjemackom Sindelfingenu,napucenomsicilijanskimekonornskimmigran-tima. Izdavaci sveska naslovljenog Sicilija -Jjudi, zemlja i driava profesori su ChristianGiordano i Ina-Maria Greverus, koji su i vodilitaj istraZivacki projekt. U uvodnom tekstuobjasnjavaju projekt u kontekstu "istra-zivackog ucenja" kojim se rnladi etnolozi nafrankfurtskom sveucilistu vee desetak godinasustavno uvode u znanstveni rad. Naglasavajuprednosti i nedostatke timskog istrazivanja, teobrazlazu kriterije po kojima su odabraliistrazivana mjesta. Razmatraju sudjelujucepromatranje danasnje svakodnevice i odgova-ranje na povijesna pitanja kao na aspekteprocesa razumijevanja jedne strane kulture, teiznose polazista i ciljeve ovog istrazivanja.Istrazivanjem se pokusao definirati od-govor sicilijanskog drustva na impulse moder-nizacije iz industrijaliziranog svijeta. Pritomjeznatna paznja posvecena tematici cuvanjanekih vrijednosnih orijentacija u uvjetima svebrZih globalnih mijena. Rezultati govore 0kolektivnoj svijesti, 0 tradicijama, 0 povijes-nom prostoru, 0 iskustvima u tudini, 0 oceki-vanjima u buducnosti - 0 tome kako danasnjiSicilijanci postizu dinamicnu ravnoteZu iden-titeta. Uz to ovo istrazivanje daje empirijskepotvrde nekih podudamosti, razilazenja i is-tovjetnosti obiljdja dvaju raz!icitih drustava -sicilijanskog (zvanog "juznjacko") i zapadno-njemackog. Autori su svjesnidajekomparacijakultura primama strategija sustavne kulturneantropologije koja iz rnnostva kultumih var-ijanata nastoji ocitati transkultume pojave.Kako u danim organizacijskim okvirimanije bilo moguce provesti globalno istrazivanjesicilijanskog drustva, istrazene su tri tematskecjeline: upotreba i oblikovanje stambenogokolisa, struktura i uloga obiteljske casti i staygradana prema drzavnim institucijama. lako suse voditelji projekta u ovom izboru slijedilisvoje ranije istrazi vacke interese i iskustva koj aznatno odreduju i predznanja njihovih stude-nata, na njihovo se zadovoljstvo pokazalo da suodabrana podrucja suvremene sicilijanske sva-kodnevice drustveno-politicki izuzetno aktu-alna. Ovo je istrazivanje primjer kultume an-tropologije koja je sposobna "osjetiti puis

Gisela Welz, Raume lokaler Offentlichkeit, Die Wiederbelebung historischer Ortsmittelpunkte, (Notizen, Bd. 23), Institut fur Kulturanthropologie und Europaische Ethnologie der Universitat Frankfurt am Main, Frankfurt am Main 1986, 300 str.

Gisela Welz, Raume lokaler Offentlichkeit, Die Wiederbelebung historischer Ortsmittelpunkte, (Notizen, Bd. 23), Institut fur Kulturanthropologie und Europaische Ethnologie der Universitat Frankfurt am Main, Frankfurt am Main 1986, 300 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia