Maja Povrzanović

Povrzanović, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjat. 24, 1987,sIr. 231 - 284, PRIKAZI267anketni list beckih istraZivaca, ovdje donesen ucije1osti. Objavljen je irad Helmuta Eberharta(Graz) (Planinski seljaci u Steiermarku - radi slobodno vrijeme), kao i prilog ElizabethKatsching-Fasch (Graz) (Stanovanje na po-drucju grada. Izvje§taj 0 projektu 0 kulturistanovanja i nacinu stanovanja u tristambena nase1ja Graza).Razmisljanja Martina Scharfea pri-likom uvoda u zakljucnu diskusiju objavljenasu na kraju zbomika pod naslovom "Problem.ielnologije sadasnjosti" - Naluknice zapredstojecu kongresnu bilancu. Kriticki seosvreuci na referate kao cjelinu, aut.or razmatranajznacajnije nedostatke ovdje prezenliranogetnoloskog istrazivanja sadasnjosti. PremaScharfeu, autori u pravilu strahuju od dOlicajasa sociologijom, sto dovodi do precjcnjivanjaspecifienih etnoloskih tradicija, a potcjenjiva-nja interdisciplinarnih pokllsaja rjesavanjaproblema. Nakon razdoblja u kome se sociolozinisu osvrtali na etnoloske rezullate, nema razlo-ga strahu od njihova otkrivanja u upotrebenasih spoznaja, smatra Scharfe. Plcdirajuci zakreativnu suradnju etnologa i sociologa upo-zorava na danas "prirodnu" povezanost etnol-oga i historieara. Do te je povezanosti takoderdoslo obostranim svjesnim uvazavanjem. Uovim su radovima usamljeni pokllsaji da sesadasnjost odredi llnlltar historijskog procesa.Gotovo ni jedan autor (osim M. Scharfea) nijepokusao principijelno razjasniti odnosproslosti i sadasnjosti iz et.noloske perspektive.Valjalo bi se, nastavlja Scharfe,nakon citanja referata zapit.ati i 0 kriterijimaeventualne hijerarhije problema kojima bi setrebali posvetiti etnolozi zaint.eresirani zasadasnjost. Takocter, u ovim je tekstovimasarno uzgred spomenut problem odnosa teorijei prakse, tj. praklienog angazmana etllologa.Etnolozi koji iSlrazliju svoju suvremenost mo-rali bi ga bili svjesniji.Napokon, Scharfe zamjecujeterminolosku zbrku izazvanu prihvaeanjcmnajraznolikijih poticaja iz soeiologije, kulturneantropologije, etnologije i psihoanalize, kojabilno ote2ava medusobno razumijevanje etnol-oga u razgovoru 0 suvremenim kultumim poja-varna.Na temelju navedene literat.ure refe-renata priredivaci zbornika nisu pokusali sis-tematizirati parcijalnu bibliografiju etnoloskihistrazivanja kulturnih pojava u drugoj polovici20. stoljeea. Jpak, opsezni bibliografski podacinavedcni kao biJjcskc uz sve cJanke, posebna suvrijednost ovog zbomika.MAlA POVRZANOVICJEANS, Beilrage zu Mode und Jugend-kultur, Redaktion: Martin Scharfe,TUbingerVereinigungfUrVolkskunde E.V.,TUbingen 1985, 197 str.Publikacija Jeans, prilozi 0 modi jkllltllri mladih svjedoei 0 zanimanju suvreme-nih njemaekih etnologa za danasnjicu i novetradicije, za odijevanje i modu, za kulturu i pot-kulture mladih, za kapitalizam i njegovckulturne izraze j posljedice. Razmalrajucirazlicite aspekte te slojevite suvremenekulturne pojave autori priloga potvrdili su staypisca predgovora, Hermanna Bausingera, da jetrajanje u promjeni latentna misao vodilj aetnologije. Kovillac povrsinskih promjenakulturnih pojava doveo je do pisanja 0 trajnimstrukt.urama, 0 relativnom trajanju novihpojava i 0 nastajanjima novih tradicija. Predmctetnologije danas su pojave u kojima sedijalekti~ki sjedinjuju trajanje i promjena.ledna je od takvih pojava i jeans. Kod jeanshJa~a kroj i vrsta materijala su trajni, nopojavljuje se mnogo varijacija kroja, doc1atakai ukrasa, a uz to i niz drugih jeans proizvoda - odcipela do kupacih kostima! Jeans je trac1icija,ali njegovc su mnogobrojne varijacije moda.Alitori i priredivaei knjige nastojalisu objasniti kako slozen!! pojava jeansa l'unkci-onira u suvremenom njemackom i uopce zapa-dnom, daklc kapitalistiekom drustvu. To jenjihov pristup i rezultate uvclike pribliZilosocioloskima. Iscrpne bibliografije i biblio-grafski podaci u radovima takoctcr ukazuju nasvestnmll upotrcbu socioloske literature, na-pose rezultata socioloskih istrazivanj a omladi-ne kojih je u SR Njemackoj relativno mnogo.Zato ovu knjigu valja shvatiti kao kulturoloskidokument 0 pojavi cija slozenost zahtijeva in-tcrdisciplinarnu interpretaciju. Ako sc autori268Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZIpriloga i nisu sustavno sluzili etnoloskommetodom razgovora s kazivacima, ovdje su -razmatrajuCi jeans u nacionalnim razmjerima-koristili odgovore ispitanika iz istrazivanjadrugih autora, tekstove (u svoje vrijeme pop-ulamih) pjcsama i reklama, podatke iz arhiva iomladinskog tiska i, napokon, vlastita iskustvai zapazanja. Sve navedeno daje naslutiti da seradi 0 aktualnoj knjizi vrlo zanimljivoj i za sirucitalacku publiku koja ee u njoj moci pre-poznati i osvijestiti vlastita iskustva. KaosLrucna knjiga i komparativni materijal vrije-dna je za svakog etnologa i sociologa kojiistrazuje suvremcnu kulturu mladih. I onimakoje ne zanima prvenstveno odijevanje, knjigace zasigurno pruziti mnoge poticaje zarazmisljanje 0 razlozima trajanja i mijenjanjapojedinih elemenata suvremene kulture mla-dih.U prvom dijelu knjige okupljeni sukraei tekstovi Heike Offen (Hlace kojeoslobadaju. Kako Sll radne hlace postalesimboJom sJobodnog vremena), HermannaBausingera i WoU'ganga BrUcknera (Razmjenapisama 0 jean.~u ), Christopha DaxelmUllera(leans, jeans i jos jednoln jeans) i Wol [gangaBrUcknera (leans. Napomene 0 narusenojsvijesli 0 probJemu navodIlo progresivnogistraiivaca kullurc; Mit jeansa i stvarnostrobe; Jeans 5 - mehanizmi kon[ormizma;Lilerarni jeans - stihovi iz albuma zaleorcticara kllllure; Naknadna crlica: vijest 0jeansu iz tiska DR Njemacke; Levi's uF1"anackoj).To su tekstovi koji su se od 1980.do 1984. pojavljivali u ctnoloskom easopisu"Bayerische BJattcr fUr Volkskundc" u okvirupolcll1ieke razmjene misJjenja 0 jeansu. Citamoovdje hvalospjcve sa stanovista korisnicc, pabespostedne kriticke proejene odnosa mita 0jeansu, reklame i kapitalistieke industrije, azatill1 kritiku jednostranih intcrpretacija. Sa-znajemo niz podataka 0 proizvodnji i prodajikoji svjedoce 0 uspjesnoj manipulaciji mladimgeneracijama kupaca. Promatramo jeans kaonastajanje i odumiranje trenda "nove nejedna-kosti", diobe drustva na staro i mlado. Raz-misljamo 0 povezanosti rezultata medicinskih isocioloskih istrazivanj a s potrebama vla-dajueeg drustvenog sistema, pa se pitamo i 0poticajima i sudbini etnoloskih istrazivanja.Suocavamo se s cinjenicom da tzv. realni soci-jalizam nema samonikle "omladinske kulture"(zapravo potkultumih stilova). Iako se ne radi 0znanstvenim tekstovima, pisali su ih etnolozidobro upuceni u problematikujeansa, pa obilu-ju pronicljivim zapaz.anjima koja tvore osebuj-nu etnografsku gradu 0 jeansu u SR Njemaekojdanas. Ujedno donose niz ideja za mogucaetnoloska istrazivanja ove pojave.Glavninu knjige cine opsez.ne i iscr-pne historijsko-etnolosko-socioloske studUe 0historiji jeansa u Sjedinjenim AmerickimDrzavama i u SR Njemackoj, temcljene na sus-tavnim empirijskim podacima, ilustrirane ipopracene nizom bibliografskih podataka.Elke Dettmer u radu Levi Strauss,San Francisco: blue jeans kao americkisimboJ prati jeans u Sjedinjenim Drzavama od1850, kada je bavarski Zidov Levi Strauss sti-gao u San Francisco, do osamdesetih godinaovog stoljeca. Kako je prije studija folkloristikesest godina radila u poduzecu Levi Strauss &Co. u San Franciscu, usmjerila se prvenstvenona historiju trap eric a sa stanovista tog pro-izvodaea. Koristila jc arhiv pOduzeea, terazgovarala sa zaposlenima. (Ovaj je tekstnjezin skraceni magistarski rad.) Govoreci 0ideoloskoj dimenziji jeansa u razdobJju od1940. do 1970, 0 njegovim ulogama u 510-bodnom vrell1enu, kontrakultumim gibanjima iemancipacij i zena, pokazala je kako i zastotraperice danas I"unkcioniraju kao opce-prihvaceni simbol Sjedinjenih Drzava.Od 1945. traperice postaju obljub-ljene i izvan Amerike, pa i u SR Njemackoj.Rad Wolf-Dietera Konenkampa Jeans - modai milovi prati rasprostranjene mode jeallsa usklopu amerikanizacije Evrope. Autor smatrada se dugotrajnu ak.tualnost traperica ne mozeobjasniti sarno jednim einiocem (pa zvao se onRock'n Roll iii protest), nego novim zahtjevimapostavljenim odjeci koji su se formulirali pose-bno, ne ogranieavajuci sc sarno na jeans.Smatrajuei da treba interpretirati sarno dugo-trajne promjene, a ne sezonske modne varijaci-je, uoeava i analizira liest razvojnih pravacapovezanih i izrazenih u pojavi traperica. To su:trend praktienog odijevanja, trend neusiljenostii neformalnosti, zatim sve veea vaznost slobo-dnog vremena, "unisex" trend, fetiSizacijaNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI269mladosti, te amerikanizacija svijeta. Na krajugovori 0 "slobodi" kao osnovnom motivu rekla-rna za jeans, te 0 ucvrsCivanju jeans-imageanizom najraznolikijih proizvoda koji isko-ristavaju identifikaciju s jeansom kod poten-cijalnih kupaca, a istodobno joj pridonose. Uzsva vee navedena obiljdja knjige u cjelini, na-pomenimo da bi ovaj Tad mogao izvrsnoposluziti kao polaziSte i sustavni komparativnimaterijal istrazivacu "zivota i djelokruga"traperica u Jugoslaviji.Iako su jugoslavenski etnolozimnogo pisali 0 odijevanju, a relativno suucestala i istrazivanja odijevanja mladih, 0jeansu je jedini pisao Ivan Kovacevic(Etnoloske sveske 2,1980). U eseju 0 bluejeansu kao elementu masovne kulture dao je ikratak uopceni pregled historije, uloga iznaeaja jeansa u Jugoslaviji od sredine pede-setih do kraja sedamdesetih godina ovogstoljeca. Empirijsko bi istrazivanje, pomogucnosti provedeno u ekonomski i kulturnorazlieitim dijclovima Jugoslavijc, zasigurnodovelo do vrlo zanimljivih zakljucaka - 0jeansu, 0 ku!turi mladih, 0 uzrocima kontinui-teta i mijena kullurnih pojava u nasem prostoruuopcc.MAlA POVRZANOVIC"Etnoloska tribina", Godisnjak Hrvatskogetnoloskog drustva, Zagreb, god.7-8,br.1,1978; god.9, br.2,1979; god.10,br.3,1980; god.11 i 12, br.4-5,1983; god.13i 14, br.6-7,1984; god.15, br.8,1985.Casopis Hrvatskog etnoloskogdruslva poceo je izlazitijo~ 1970. pod nazivom"Radovi" odnosno "IzvijcSca" (197 J), a odgodinc 1978. profilira se doista kao strucna iznanstvena tribina hrvatske etnologije.Od pocetka izlazenja "Etnoloskctribine" urednistvo sacinjavaju: Zorica Petrie(glavna i odgovorna urednica), Maja Kozic iOlga Supek.Osvrnut cemo se ukratko na dosadizasle brojeve.U 1. broju (1978) probJemima bil-ingvizma kod Gradiscanskih Hrvata u Auslrijibavi se Nives Ritig-Beljak (Koegzistencijajezika u Oradiscanskih Hrvata). Dva radaproblematiziraju mogucnost prikazivanj aobicaja na sceni, te folklor i folklorizam iosvrcu se na zagrebaeku Smotru folklora. (Jo-sip Milicevic: Mogucnost prikazivanja na-rodnih obicaja na sceni, i Dunja Rihtman-Augustin: Folklor, folklorizam i suvremenapublika). Josip Milicevic u radu pod naslo-yom: Etnografski podaci u djelima MateBalote (1898-1963) analizira prvi i jediniBalotin roman Tijesna zemJja , u kojem MateBalota opisuje zivot istarskog sela na prijeJazuu 20. stoljece. Roman sadrz.i toliko etno-grafskih, preciznih opisa da ga se gotovo mozesmatrati monografijom sela Rakaj iz kojegpotjece Balota. Tkanjem se bave dvije autorice(Ivana Jurkovic: Tkane marame u nasickomkraju i Libuse Kaspar: Tkanjc i Ikalci ulepoglavskom kraju). ObjavJjen je i rad grupeautora iz podrucja bioloske antropologije, llijaSkrinjaric, Pavao Rudan i sur.: Analiza kvan-titalivnih svojstava dermatoglifa istarskepopulacije - proucavanje "bioloskih igenetickih distanci".Olg.a Supck objavila je II. dio bi-bJiografije etnoloskih, antropoloskih i srodnihizdanja u Jugoslaviji od 1954. do 1977. godine.(Prvi dio objavJjen je u "Jzvjescima", 1976.)U 2. broju " Etnoloske tribine" urubrici "Prikazi i vijesli" objavljene su infor-macije 0 radu etnoloskih ustanova iz Zagrcba, 0strucnim i znanstvenim skupovima te 0 raduOrganizacije mladih istrazivaea iz Zagreba.Dora Naric je izradila Prilog elnoJoskoj ifoJk.Jorislickojbibliografiji Istre.Neobieno je znaeajno sto su u 3.broju "Elnoloske tribine" (1980) objavljeniradovi nastali kao rezu!tat istrazivanja provcde-nih u Zagrebu i okolici. Je li teorijski opravdanolueiti istrazivanja u selu od onih u gradu? Pos-LojcIi i kakve su mogucnosti istrazivanja grada,na temelju dostignute razine etnoloske znanostikod nas? Sto etnolog moze istrazivati u gradu?To su ncka od pitanja koje postavlja ina njihpokusava odgovorili Dunja Rihtman-Auguslinu svom radu EtnoJo.~kaistraiivanja u gradu -probJemi i dileme. Maja Boskovic-Stullianalizira narodne poslovice u naslovimazagrebackog dnevnika "Yjcsnik" u razdoblju

JEANS, Beitrage zu Mode und Jugendkultur, Redaktion: Martin Scharfe, Tubinger Vereinigung fur Volkskunde E.V., Tubingen 1985, 197 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia