Ivan Lozica

Lozica, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

274Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZIgija u svom tijeku ad strukturalizma dekon-strukcij i i od zakonitosti interpretaciji prolazilaje i hermeneuticku i fenomenologijsku fazuokrecuci se sve vise utjecajima filozofa kao stosu Derrida, Foucault, Barthes, Ricaeur iWittgenstein.Leachje u Zakljucku zaostrio antro-pologijske uvide pitanjem: Kako znati koja jeinterpretacija prava i koji je uopce status bilokoje partikulame antropolgijske interpretacijeteksta?Kamevalska zbivanja u kaosu vizu-alnih, auditivnih imotorickih ucinaka prenese-na u verbalne metafore nejedinstvene kako uvremenu tako u prostoru, odraz su nase znan-stvcne ozbiljnosti da od, kako kaze Leach,"stvari koje su opipljivo lude, tom istomozbiljno~eu od sebe samlh napravimo budale".Sve moguee paralele, 0 kojima jebilo rijeci, u Zakljucku su proglasene trivijalni-rna i slucajnima i nema nikakvog posebnograzloga za njih, one sarno jos vise govore 0"konslrukcijama Ludosti unutar ljudskogmisljenja" (str.364).Utoliko antropologija (kako je po-kazao ovaj skup i izneseni referati) joil uvijckstoji u fazi otvaranja, zapocinjanja a njezini seuvidi moraju viSe temeljiti na "spontanosti,improvizaciji i inovaciji inherentnoj drustvenojpraksi, koja vidi kulturu u nastajanju, koja jeskeptiena prema fiksnim znaeenjima i razri-jesenim zavrsccima i koja priznaje nedosljed-nost i podvojenost drustvenog zivota" (str.13).SNJEZANA ZORICLuj Leze, Siovenska mitologija, Grafos,Beograd 1984, 201 sIr.Osamdeset godina nakon prvogobjavljivanja Legerove knjige na nascmjezikui osamdeset tri godine nakon izlaska francus-kog originala, pred namaje opet ovo staro ali zaizueavanje slavenskc mitologije nezaobilaznodjelo. Prcmda nije uobieajeno, cilirat eu ovdjeiz autorovog prcdgovora nekoliko misli koje mise cine i danas aktualne: "Grada je vrlo retka, apisani iii nemi spomenici ni po koju cenu se ncbi mogJi zamcniti s hipotezama.( ... ) Da bi islovenska mitologija odlucno usIa u oblastnauke, trebalo je prvo ocistiti njen teren odlazne grade, koja se na njemu nagomilavala.(... ) Bez sumnje oblast slovenske mitologijepastala je na taj nacin vrla uzana; ali zna se barodakle se mora poci - ako se uvek ne zna, kudase ide. (...) Meni se cini, da je prostor slovenskemitologije jedino obelezen i ogranicen pisanimi nemim spomenicima - ako ih ima - koji seodnose na neznabozacku periodu istorijskogzivota Slovena; ako jos ove pisane iii nemespomenike moze objasniti iii dopuniti kakvonarodno predanje, ja se i na nj pozivam (...) Alinc smatram, da je folklor nerdzdvojni i bitni deomitologije. Od toga se ja unapred ogradUjem,jer bi bilo vrlo dugo istrazivati u kojoj je meri onmogao biti izmcnjen hri~canskim legendama,pozajmicama iz susednih naroda (...) No nazalost, sve dok budemo osecali jaku oskudicu upisanim inemim spomenicima neznabozaekogvremena, bice nam vrlo tesko postaviti slov-ensku mitologiju na istu nogu, na kojoj stojemitologije ostalih indoevropsk.ih naroda."Ovaj poduzi cilat eini mi se da ocr-tava neke bitne probleme istrazivanja mitolo-gijc i u Legerovo vrijeme i danas. Ako naszanimaju mitologija i religija Slavena prijepokrstavanja, tesko da ce nam istrazivanjedanasnjeg folklora u tome moci pomoei. Teskoje vjerovati da bi suvremcni folklor i nakontisucu godinajos mogao cuvati ncizmijcnjcncpodatke 0 mitskim bieima slarih Slavcna. Sdruge strane, iz nasc perspcktive gledano, fol-kloristi mogu mnogo pomoci u istrazivanju no-vijih mitskih predodzbi. Mitski nacindozivljavanja svijeta nc nestaje uvodenjcmkrseanstva, a istrazivanje mitskih predaja i vje-rovanja izvan institucija sluzbene rcligije jestvaz.an folkloristieki posao. Ono sto se u tomposlu pokazuje kao stvarna opasnost jestupravo pravljenje milo va i religije tamo gdjenalazimo samo [ragmente i vjerovanja. Izdva-janjem iz zivog tkiva folklora, zanemarivanjemrazlika medu varij'antama, znanstvenickimuopcavanjem onoga sto eesto postoji na razinilokalnih poscbnosti - stvaraju se ponekadmitoloski i religijski sustavi kakvi "u narodu"ne posloje. Ako nc postojc danas, postojali su"nckad", reci ce oni koji u folkloru vide tekpreostatke davnih, zaboravljenih cjelina. NeNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI275bih se s tim lako sloZio, barem ne u cijelosti; aliovo nije mjesto da se time pomnije bavimo.Leger je u svoje doba bio suoeen smnogim falsificiranim pisanim dokumentima(neizbjeznim produktima jacanja nacionalnesvijesti kod slavenskih naroda). To je, mowa,opasnost koja u dvadesetom stoljeeu nije tolikoizrazena (barem sto se tiee eventualnih novihfalsifikata), a i povijesna je znanost uznapre-dovala dovoIjno da eliminacija ranijih krivo-tvorina ne bi trebala biti problem.Rezimiramo Ii gomja razmatranja,potaknuta ponovnim objavljivanjcm Legcrovcknjige i njegovim izbjegavanjem folklora kaoizvora, mogJi bismo zakljuciti sljedece: dva susmjera mitoloskih istrazivanja. Jedan smjer jehistorijski orijentiran i tdi rekonstrukcijipredkrscanske religije i mitskih predodzbiSlavena. Metode takvog istrazivanja u prvomsu redu historiografske, filoloske i arheoloske.Drugi moguci smjer jest folkloristicki i polaziod istrazivanja vjerovanja i mitskih predajanasih suvremenika. Mijdanje tih dvaju tipovamitoloskih istrazivanja moze biti opasno -trazimo Ii u suvremenom folkloru odjeke da-vnih religija, pridajemo Ii pojavama znacenjakoja one nemaju za pripadnike istrazivane gru-pc. Isto tako, ako iz suvremenog folklorazakljueujemo 0 pretkrscanskoj rcligiji, mozenam se lako dogoditi da kanoniziramo vlastituhipotezu. Uostalom, svjesno iIi nesvjesnomitotvorstvo takoder je zanimljiv ptcdmetfolkloristiekih istrazivanja.Legerova SJovcnska mitologijaosim uvoda ima osam glava i dodatak. U prvojglavi autor pise 0 izvorima kojima se sluzio;drugaje posvecena vrhovnom bogu; u trecoj seusporeduju bozanstva i sustavi ruskih ibaltiekih Slaven a; u cetvrlOj su obradena starijabozanstva; u petoj su glavi mlada bozanstva; usestoj su bozanstva sudbine; u sedmoj se glaviautor bavi kultom, zrtvenicima, hramovima,idolima, svetim sumama, izvorima, vracevimai prorostvima, a osma se bavi zagrobnim zivo-tom. Dodatak se odnosi na neka etimoloska pi-tanja vezana uz .ime Svctovid, zatim ukljucuje32 snimka arheoloskih nalaza (snimci su crtcZikipova reuzcti iz easopisa "Archiv fUr Anthro-pologie"), uz ncke primjcdbe 0 slavcnskimidolima.Knjiga ima i kratak pogovor (autor:Miodrag B. Sijakovie), pod naslovom Varijaci-je na temu: slovenski mit.IVAN LOZICAVeselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,Prosveta, Beograd 1985, 359 str.Za razliku od djela 1. ErdeljanovieaiT. Dorcteviea, treei vazan opus starije srpskcetnologije, opus Veselina Cajkanovica, joseeka ozbiljniju valorizaciju. Tom miSlju B.Jovanovic pocinje svoj pogovor novom izboruCajkanovieevih radova s magijskom i reJigij-skom tematikom. Nema u tome nista cud no, jcrznamo Ii nesto 0 obiljdjima Cajkanovicevarada, vidjet cemo da takva valorizacija nipostonije laka. Cajkanovie je zaista pretjerao u svo-jim hipotezama 0 srpskom vrhovnom bogu(hromi vuk) i mozemo se sloziti s Jovanoviccmda se tu radi 0 sumnjivoj panmanistickoj kOIl-strukciji (uz to u zlo vrijeme objavljenoj, 1941),jer plemenski organizirani Srbi u vrijeme dos-eljavanja tesko da su imali socioloske pretpo-stavke za postojanje zasebnog vrhovnogbozanstva.Cajkanovieu se zamjera·i da je svustaru religiju Srba sveo na kult predaka, zane-marujuci vee tada (u radovima Erdeljanovica iFilipovica) dotaknutu animisticku, kompo-nentu. S druge je strane Cajkanovicev sinkrcti-zam relativno revolucionaran kad se u obziruzme jos ponegdje i danas stroga vremenskapodjela na pretkrscansku i krscansku reJigiju.On je ispravno uoeio da stara vjerovanja nisuizumrla nakon pokrstavanja nego da su za-drzana kao paralelan tok, koji se daJje razvijaoi mijenjao.Ono sto mi se cini problematicnim(ne sarno u Cajkanoviccvu opusu nego i inace uistrazivanju mitologije i drevnih reJigija) jestnekritieno iskoristavanje suvremenog folklora.Mislim da se u interpretaciji podataka uzetih izusmene knjizevnosti moramo ponasati dalekooprcznije. Narodne pjesme (kojima se i Cajka-novic rado sluz.io kao argumentacijom u rckon-strukciji zaboravljcnih vjcrovanja), a narocitonjemu toliko drage epske pjesme, nisu bas

Luj Leže, Slovenska mitologija, Grafos, Beograd 1984, 201 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia