Maja Povrzanović

Povrzanović, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

212Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZISigrid Hierschbiel, "GroBe Stadt - groBeProbleme. Kleine Stadt besserT', Zur Inte-gration auslandischer Familien in einer Klein-stadt, Eine empirische Untersuchung, (No-tizen; Bd. 22), Institut ftir Kulturanthropologieund Europaische Ethnologie der UniversitatFrankfurt am Main, Frankfurt am Main 1985,103 str.U nizu magistarskih i doktorskih radnji uizdanju Instituta za kultumu antropologiju ievropsku etnolgiju frankfurtskog Sveucilistapoj avila se i magistarska radnja Sigrid Hiersch-biel pod naslovom Veliki grad - veliki proble-mi. Maligradje boJji? Naslov je u upitni oblikpreinacena izjava jedne Turkinje na privre-menom radu u Saveznoj Republici Njemackoj.Podnaslovom i uvodomobjasnjeno je da se radio kulturnoantropoloskom empirijskomistraZivanju drustvene integracije, odnosno 0mogucnosti integracije inozernnih obitelji u(anonirnnom) gradiCu na jugozapadu SRNjemacke.Prema autorici ovog rada, strukturalnaanaliza problema radnicke imigracije ostaje narazini (neantropoloske) teorije, a antropoloziistrazuju njezine konkretne posljedice. To jelegitirnni kultumoantropoloski interes ako sekultuma antropologija (prema njezinoj men-torici, Ini-Mariji Greverus) shvati kao "znanostkrize" koja nastoji kriticki rasvijetliti drustveneprobleme. lednaod bitnih dimenzija antropolo-gije jest poimanje nacina ponasanja, vrednota inormi kao kulturnih objektivacija i njihovoanaliziranje u kontekstu svakodnevice odre-dene grupe ljudi. Takva analiza ne pruza naduo skorom poboljsanju drustva. Prema rijecimaautorice, ona nastoji sarno izvaditi ponekikamen iz bedema koji prozimaju suvremenodrustvo i otezavaju iii cak onemogucavajukomunikaciju izmedu pripadnika veCine idiskriminirane manjine.Dosljedno ovako postavljenom cilju,Sigrid Hierschbielje 1980. u radnickomnaseljusvog rodnog gradica provela dvotjedno ter-ensko istrazivanje kojim je pokusala pokazatistupanj integracije Nijemaca i stranaca u njiho-voj zajednickoj svakodnevici. lako je istovre-menu razgovarala i s njemackim is inozernnimobiteljima (najvise turskim; s jugoslavenskimse nije susrela), teziSte je istrazivanja ipak naodnosu Nijemaca, kao ekonomski jace i kul-tumo privilegirane strane, prema inozernnimradnicima. Vrlo kriticna prema svojim su-narodnjacima, pokazala je na konkretnom pri-mjeru koji se zastitni mehanizmi kriju iza osudeneshvacenih i napadanih elemenata stranihkultura. Rezultate nestrukturiranih intervjua, tesvoga promatranja sa sudjelovanjem, popratilaje statistickim pokazateljima i, nazalost, oskud-nim slikovnim materijalom (vjerojatno zbogcuvanja anonirnnosti ispitanika).RazmatrajuCiodnos pojmova integracijei asimilacije (prvi se odnosi na ekonomsko-pravne, a drugi na kulturne aspekte Zivota),autorica se slaze sa stavom prema kojemu bi seprava integracija mogla postici tek uklanjanjemdiskriminacije, razlika unutar radnicke klase iosiguranjemjednakih politickih prava. Razma-tra i razlicite modeJe integracije: monisticki,pJuralisticki, interakcijski, te model integracijekao prijateljske koegzistencije najrazlicitijihsupkultumih - i stranih i njemackih - grupa uzkoji objasnjava i pozitivno konotiran pojamgeta kao psiholoske zone sigurnosti. Prihvacatezu Ine-Marije Greverus 0 vaznosti teritorijal-nog aspekta integriteta u jednom kultumorasclanjenom prostoru, pa tvrdi da bi rjesenjenapetih odnosa Nijemaca i stranaca - ako je usuvremenim drustvertim uvjetima uopce mo-guce - bilo zamislivo sarno ako bi obje stranebile liSene egzistencijalnog straha i stalnogosjecaj a prikracenosti. Danas je matan dionjemackog stanovnistva nezadovoJjan svojimzivotom, as uzrocima tog nezadovoJjstva straniradnici nemaju nikakve veze. Medutim, frustra-cije Nijemaca rezultiraju pokazivanjem iraci-onalne ksenofobije.Prema pOlaznoj hipotezi ovog rada maligrad mnogo boJje od velikog zadovoljava pot-rebu za teritorijalnom satisfakcijom stanovnikai osposobJjava ih da na sve "strano" reagiraju smanje straha i obrane, a vise s tolerancijom,radoznaloscu i prihvacanjem. rznje su izvedenehipoteze da mali grad svojimstanovnicima dajepsiholosku sigumost zbog preglednosti pros-tomo-geografskih prilika, zbog pregJednostidrustvenih struktura osiguravajasan identitet, azbog manjeg otudenja u radnom i slobodnomvremenu omogucuje aktivno zivJjenje. Autori-caje ove hipoteze provjeravala pomocu neko-'INar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI213liko grupa pitanja upueenih i Nijemcima i stra-nim radnicirna. Pitanja su se odnosila napredodzbe 0 zajednickom Zivotu koje postoje usvijesti ispitanika: koliko se predodzbe podu-daraju sa cinjenicama, te na omjer zadovolj stvastanovnika naselja u kome su koncentriranistrani radnici i njihovog osjeeaja diskriminacijei otudenosti. Kratko je izlozila osnovne geo-grafske, povijesne i demografske podatke 0gradieu u kojemu je istrazivala kao i atmosferuzivota u njemu. Dalaje i kratak ali slikovit opisrada, stanovanja, slobodnog vremena i obitelj-skog zivota stranih stanovnika u radnickomnaselju, kao i opis njihovih susjedskih odnosa sNijemcima.Ustanovila je etnoloski vrlo zanimljivemehanizme rjesavanja tegoba i sukoba. Za stra-ne je to radnike ukljucivanje u potrosacku trku,nastojanje da se postigne zapadnonjemackizivotni standard, zatim (povezano iii nezavisnood prvoga) bijeg u "iluziju povratka u domov-inu", te postepeno prihvaeanje normi mira,cistoee i distance koje njemacki starosjedioci(iako danas u manjini) nameeu naselju. ZaNijemce, agresivno etnocentricne, stranci su"prirodni" (nekultivirani,) Ijudi i fizicka opas-nost. Treei je obrambeni mehanizamnostalgicna retrospektivna i1uzija, bijeg usjeeanje na "bolja vremena". Istrazivanje Si-grid Hierschbiel je pokazalo da i strani radnicii Nijemci zive u nadi da ee prvi otiCi izNjemacke. Susjedstvo dozivljavaju kao pro-vizorni "socijalni vakuum", a zapravo trajnozive u nezadovoljavajueem provizoriju. Kon-frontacija sa strancima u funkciji je odrzavanjaonih tananih preostalih veza medu njemackimstanovniStvomradnickog naselj a, kao i veza togstanovnistva s ostalim gradanima (naselje jesmjesteno na periferiji). Grupni identitetnjemackog staDovniStva u naselju vise se Detemelji na zajednickim uvjetima rada i zivota,vee prvenstveno na zajednickoj predodzbineprijate1ja, naravno grubo uopeenoj.Autorica je svjesna da ovaj rad, ogra-nicen najedno radnicko naselje i na malen brojkazivaca, ima karakter predistrazivanja koje natemelju prikupljenih kvantitativnih i kvalita-tivnih podataka sarno upozorava na razliciteaspekte problematike integracije karakteri-sticne za drustvenu situaciju gradiea od sedami po tisuea stanovnika. Relevantnu teorijskuliteraturu, kao i rezultate veCih empirijskihistrazivanja u SR Njemackoj, iskoristila je kaopolaziste i okvir svoga rada. Tim jeistrazivaDjem na jos jednom primjeru sarnopotvrdila vee poznate zakljucke 0 problematicidrustvene integracije stranih radnika. Origi-nalno je u njezinom radu (etnolosko) pitanje 0eventualnom utjecaju veliCine urbane sredinena moguei, odnosno ostvareni stupanj integra-cije stranih radnika i njemackih starosjedilaca.Komparativno koristeei istrazivanja drugihautora, Sigrid Hierschbiel zakljucuje da suproblemi u velikimi malimgradovima istijersustrukturno uvjetovani. Jedinaje razlika u tomesto svekolika diskriminacija imigranata u ve-likim gradovima, zbog kvantitativnog aspekta,izgleda daleko slozenija, cak nerjesiva, dok umalim gradovima postoji u malo ljepsem"omotu", pa je i za diskriminiranu stranu laksepodnosiva. Svjesna nerealnosti pretjeranog. optimizma u pogledu parcijalnih rjesenja pro-blema kojima su uzroci duboko u strukturipostojeeih globalnih drustvenih odnosa, au-torica se kao etnolog nada da ee ovaj angaziranointonirani rad bar za odredenu grupu ljudiznaciti posredovanje koje ee im olaksatimedusobno upoznavanje i prihvaeanje.MAJA POVRZANOVICGisela Welz, Rliume lokaler OffentIichkeit,Die Wiederbelebung historischer Ortsmit-telpunkte, (Notizen, Bd. 23), Institut flir Kul-turanthropologie und Europaische Ethnologieder Universitat Frankfurt am Main, Frankfurtam Main 1986,300 str.U 23. svesku casopisa Notizen Institutaza kulturnu antropologiju i evropsku etnologijufrankfurtskog sveucilista, kao i u prethodnom,objavljena je magistarska radnja iz kulturneantropologije radena na tom sveucilistu podvodstvom Ine-Marije Greverus. To je radGisele Welz Prostori lokalne javnosti: ponovnooiivljavanje povijesnih mjesnih jezgara.Lokalnu javnost (lokale Offentiichkeit)autorica odreduje kao kulturnu vrednotu kojunastoje ostvariti starosjedioci i novi stanovnici

Sigrid Hierschbiel, "Groβe Stadt - groβe Probleme. Kleine Stadt besserr?'', Zur Integration auslandischer Familien in einer Kleinstadt, Eine empirische Untersuchung, (Notizen; Bd. 22), Institut fur Kulturanthropologie und Europaische Ethnologie der Universitat Frankfurt am Main, Frankfurt am Main 1985, 103 str.

Sigrid Hierschbiel, "Groβe Stadt - groβe Probleme. Kleine Stadt besserr?\u27\u27, Zur Integration auslandischer Familien in einer Kleinstadt, Eine empirische Untersuchung, (Notizen; Bd. 22), Institut fur Kulturanthropologie und Europaische Ethnologie der Universitat Frankfurt am Main, Frankfurt am Main 1985, 103 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia