Šime Ljubić

Ljubić, Šime

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

11 Od svib ovdje opisanih komada po nas onaj ne jasan iz pieš-canca u Bulića, našast u Kučišću, mogao bi spadati na doba de So-lutré, Botterieva kost na doba de la Madeleine, a sve ostalo na doba de Eobenhausen. S. Ljubić. Predhistoričke starine u Prozoru i u Brlogu. Ravnateljstvo nar. arkeologičkoga muzeja dobilo je od gosp. Marka Markovića pučkoga učitelja u Prozoru kod Otočca sliedeći velevažni dopis: Prozor dne 16. listopada 1880. »Slavno ravnateljstvo! Vec pred njekoliko godiua nailazili su orači, oruć njekakve brežuljčiće, na razne sniolnate nakite, komade žara, eriepovlja, i na njekakva sgarišta i t. d. Ja sam se zatim od­važio razkopati i razviditi te brežuljčiče, i našao sam, da je to bilo groblje, ali neznám da li je grčko, rimsko, ili kojeg drugog naroda, koj je ovdje stanovao. Nego pripovieda se, da je ovdje bio rimski car Vitelij, odkud se zove jedan brieg Vital. Kopajuć do dvie stope duboko, namjerio sam se na mnogo kostura čovječjih, ali uz najveću opreznost i pozorno kopanje nije se moglo ništa boljega sačuvati nego priložena čeonjaca i zub, ostale kosti kostura odmah su se na zraku razdrobile. Njekoliko kostura bilo je skoro jedan do drugoga, pak sam jih sam najopreznije od-kapao, da se osvjedočim o načinu pokapanja, ter su sva tjelesa bila okrenuta glavom prama jugu, a ruke razmaknute prania iztoku i zapadu, isto su i noge bile podaleko razmaknute. Njekoja tjelesa pokopana su u škrinjah, čijih evo mnogo bakrenih nakita, u obliku ploča i žice, prilazem. Od nošnje nisam ni traga našao. Lješiue su bile sve skoro kamenjem nepravilno potrpane. Uz te kosture našle su se četiri žare, ali sve četiri neopreznošcu težaka razbijene. Melte nije nigdje još uz kosture nadjeno. Jedno 30 do 40 koraka od groblja je sgarište, naime crna zemlja, puna eriepovlja od žara i njekakvog okamenjenog ugljevlja.1 Osim ovih priloženih raznih smolnatih nakita, bakrenih ploča i žica, zvonca i jednog puceta, nadjeno je i više sličnih predmeta; a našlo bi ih se sigurno još više, da je dalje kopati, nu moje stanje nije mi dopustilo dalje kopati, a težačtvo neće bez gotove plaće. Neću izticati ovdje truda ni troška, nego slavno ravnateljstvo neka ' To je nagorena zemlja. 12 samo odluči, i ako mu je moguće primjernu odštetu vrati1, a ja ću i na dalje nastojati, da potražim te starinske spomeuike po ovoj okolici, te da i ja koj kamenčak — toj velikoj zadaći pridonieti mogu. U ovoj okolici irnade mnogo slika na kamenu izklesanib kao i mnogo napisa. Prvom zgodom opisati ču te slike, a napise kopi­rati na hartiji, te ih opet dostaviti vam. Sa dubokim štovanjem bilježim se — Marko Marković, pučki učitelj. P. S. Malo da ne zaboravih spomenuti jednu pećinu, u kojoj sa pred 18 god. našli 24 lubanje, a ja sam uz množinu kosti našao jedan veliki životinjski zub, koga prilazem. Da je dalje kopati, više bi se vriednih stvarih našlo. M. M.». Predmeti, koje posla g. Marković, nar. muzeju jesu: 1. Dva komada od prsne spone na krug sastavljene od oble žiee u se uvite (V. Popis Tab. IV. br. 2). 2. Spona od dva kruga plosnasta, razito položena, spojena dosta širokom priečbom, do koje na sukrst po jedan kotačić (Sr. Popis str. 40 br. 1). Krugovi nisu kao obično od oble žice u se uvite sastavljeni, nego su kao ploča. Po sried kruga diže se kuk kao pntašce, od koga teku samo crtkani okrugići, od najmanjega blizu kuka do najvećega pri rubu. Sve dugo 180 mm. Promjer u krugih 80 mm., u kotačićih 35 mm. 3. Spona na obluk, sa tri glavice na trokut razpoložene, bez igle trostrukim! crtkanimi črtami amo tamo ukrašena. 4. Spona na obluk, sa četiri kotačića od jantara na oblúku na­nizana. Jegla, koja je odpala, sastavljena je od žice na okna uvite, iz koje padaju po dva okrugića. 5. Zvono čnnasto, s ručkom gori na način okruga. Ukrašen je kružnimi crtkami. Promjer mu ti otvoru 54 mm. (Sr. Popis Tab. III. br. 38. 39.). 6. Plosnasti prost okrug, u dva komada razstavljen, komu promjer 47 mm. (Popis Tab. III. 38. 39.). 7. Komad od rukobrana, od 12 zavojaka sastavljen. Promjer 45 mm. (Popis Tab. II. br. 12). 1 Muz. ravnateljstvo uz golemu svoju nemogućnost (Vis. sabor đopituje mu za sve godišnje nabave 300 for.! gola istina, ako i sasvim nevjero-vatna) učinilo je ipak ono što mu i ma kako moguće bilo; a stavlja si i to za dužnost, da se g. Markoviću javno zahvali i na dopis i na poslane predmete i na učinjena mu obećanja za buduće. 13 8. Tri igle, možda udice za lov. 9. Okrajak od pojasa 128 mm. dug, 44 mm. širok, ukrašen pri kraju dvostrukim redom od pet putašca osovno položenim , i crtkanimi okrugići i črtami. 10. Ploča možda isto od pojasa, 68 mm. duga a 51 mm. široka, črtami razno nakićena. 11. Ručka na vijak nepodpuna, sa d vie kvrge. 12. Praporčić sa dva šiljasta zuba. 13. Poveći dio kuke. 14. Plosnasto puce sa rupicom po sriedi, promjer mu 40 mm. 15. Ceonica i zub čovječje okostnice. 16. Ulomak velikog kotača od jantara, promjerom od 50 mm., i 4 pomanja. Još jedan poveći predmet uepodpun od jantara načina pakrugla, doli prosnast, gori oblučast, probušen po duljini kao da je na nizu stao. Da je cieo, bio bi do 70 mm. dug. Na plosnatoj strani vide se dvostruki okrugići sa piknjom po sriedi kao ukrasi. Jantar je crvenkast. Nedaleko od Prozora u okolici Brloga isto tako prošloga ljeta, u što se je rušio njeki humac, odkrilo se je mnogo predmeta, koji spadaju na istu vrst, kao što su gori opisani. Mnogo se je toga od neuka razbacalo, uništilo ili kud kamo razneslo. Gosp. Luka Maras, činovnik kod zem. računovodstva veledušno poklonio je istomu nar. muzeju ono, što mu od toga odkrića srećno u ruke došlo, naime: 1. Komad prsue spone kao gori pod br. 1. 2. Spona na obluk sa jednim kotačićem od jantara u oblúku. Zada joj uvojka od iste žice. Duga 66 mm. 3. Spona sa dvie uvojke zada a jednom spreda. Na žici gori ravno položenoj nanizano je pet zrna od staklene tvari, tri žuta sa četiri modra oka svako a dva smedjasta s uresi ukrašena. Duga 77 mm. 4. Putašce sa tri luknjice zada razito položene. Promjer 22 mm. 5. Zivince s glavom natrag okrenutom, sa dva okna na brbtu, valjda spona. Dugo 60 mm. 6. Pet komada razne žice, i dvie spone uepodpune. — Sve ovo od bakra. 7. Velika otka s uhom sa strane (V. Popis Tab. II. br. 40), duga 150 mm., na bridu 93 mm., a kod uha 53 mm. Ova je od željeza. 14 Zemljište od Brloga do sela Covića sve naokolo od zamašne je važnosti iz arkeologičlcoga gledišta. Ovdje je imao ležati OúévSwv Japudski grad (Strabo 261, 33 ; 172, 48. — Atievo'sáTxi, Appianas; OtSávTiov Theop. Philip.; Otôavrs?, Hecataeus), označen u Itin. Anton, i u Peuting. Tab. kao na daleko od Senja 18 ili 20 milja, na cesti vodećoj iz Senja u Sisak i u Dalmaciju (V. Viest. I. god. 1880. str. 2). Trebalo bi, da se i ovo zemljište čim prije i što bolje iz-traži i opiše. I Prozor i Brlog stoje u području vis. c. kr. glavn. zapo-vjedničtva u Zagrebu kao kraj. zem. upravne oblasti, koja je već sjajnimi čini višekrat dokazala, da joj ne samo na srdcu leži uz-napredovanje domaće nauke, nego dapače i znanosti u obće. S. L. N a d p i s i. (Nastavak. V. Viestnik 1880. str. 101). Piše nam stari prijatelj: »Nalazeći se tu nedavno na Solinu, budem obaviešćen, da su ondje god. 1878. prigodom razkapanja gromile našaste dvie grobnice na njekoj zemlji niže anfiteatra blizu mora. Podjob namah do kuće vlastníka, te mi podje za rukom nabaviti jih za sbirku nadpisa, koja krasi moju kuru u Spljetu1. Obe grobnice, u kojih sa nadjeni nz izgorjele kosti i razni predmeti amo tamo u prvi mah razneseni ili uništeni, imaju s preda nadpis, od kojih ti ovdje prepis prilazem CAESONIVS-VAM RI ULERIÄ/VICT ORINAE QVE VIXIT A N>i OS LX/ Grobnica visoka 0,33; duga 0,69 — nadpis vis. 0,23; dug 0,33. 1 Početkom proš. listopada pohitih iz Spljeta u Solin, da pregledam njeku sbirku starina, koja mi se nudjala na prodaju za zem. muzej. Tom prigodom bio sam pozvan, da vidim dva nadpisa rimska stoprv izkopana ali sasvim jednostavnoga sadržaja. Vlastník nedopusti mi, da jih prepišem, a za njih je tražio kao da su suho zlato. Mudre li glave! S. L. 

Predhistoričke starine u Prozoru i u Brlogu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia