Maja Povrzanović

Povrzanović, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

220Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 • 275, PRIKAZIse, problematizirajuci mogucnost ljudskogsusretanja, primjerom suvremenih kafica su-protstavlja - i to vrlo energicno i sugestivno.Altemativni umjetnicki pokretinaslov jeposljednje tematske cjeline drugog brojacasopisa Potkulture. U njoj su obj avljeni teksto-vi Milene DragiceviC-SeSic Altemativniumetnicki izraz(i) - umetnost i potkultura (au-torioa postavlja razra<len hipoteticki okvir zabuduca istraiivanj a i pled ira za dokumentamo-analiticko bavljenje pitanjima jugoslavenskogumjetnickog alternativnog izraza), lese Dene-grija Gorgona i posle (0 "Gorgoni", grupilikovnih umjetnika i kriticara u razdoblju od1959. do 1966. u Zagrebu), te Momcila RajinaPsihodelicna umetnost i rock 'n 'roll (0 pret-postavkama i oblicima grafickog stilapsihodelicke umjetnosti). Prevedena su i po-glavlja iz knige lohna Walkera AltemativaJepoj umetnosti: frik frizura i lohna BamicoutaHipi posteri.MAlA POVRZANOVICMarkus Hug, KuItur- und Freizeitpolitik inder Mittelstadt. Zum Beispiel: Universitats-stadt Tiibingen, Untersuchungen des Ludwig-Uhland-Instituts der Universitat Tiibingen, 65.Band, Tiibinger Vereinigung fUr VolkskundeE.V., Tiibingen 1986, 347 str.Sedamdesetih je godina ovoga stoljeeana pOlju komunalne kulturne politike i politikeslobodnog vremena u SR Njemackoj planiranomnostvo reformi; u toku osamdesetih se svecesce cuje kako one nisu ostvarene. Medutim,nema sustavnog pracenja dosadasnjeg razvojakao ni analiza dubljih razloga komunalnih od-luka na polju kulture. IstraZivanje MarkusaRuga: Politika kulture i slobodnog vremena ugradu srednje velicine. Na primjer: sveucilisnigrad Tilbingen, objavljeno kao 68. svezakserijeIstraiivanja Instituta Ludwig Uhland Sve-uciiista u Tilbingenu, znacajanje pomak takvogstanja. U njemu je na primjeru Tiibingena is-crpno prikazano kako su ostvareni POjeJiniciljevi reformi na polju kultume politik urazdoblju od 1970. do 1982, a komunaln suodluke objasnjene analizom lokalnih grupa iinstitucij a.Za razliku od mnogih drugih autora kojisu pis ali 0 kulturi i slobodnom vremenu, Mar-kus Rug u ovome radu pojmove kulturne poli-tike i politike slobodnog vremena povezuje ujedinstvenu sintagmu "politika kulture i slo-bodnog vremena" (Kultur- und Freizeitpolitik)i tako povezane dosljedno upotrebljava. Ako senaime slobodno vrijeme (Freizeit) odredi kaoostvarenje vremena doista slobodnog, vremenasamoostvarenja, tada kultuma politika (Kultur-politik) mora prije svega biti obrazovna politikakoja umjetnost shvaca kao "socijabilni" medij("soziables" Medium). To znaci da ne omo-gucuje samopristup umjetnickimdjelima, negopotice individualne i drustvene procese ucenja.Dakako, politika slobodnog vremena mora bitivise od organiziranog bijega iz svijeta rada ipukog oporavka. Cilj je te politike "kultumoslobodno vrijeme" (,'kulturelle Freizeit"), aone se moze ostvariti tek na temelju organi-zacione integracije obaju podrucja. To je pret-postavka njezine drustvenopoliticke efikas-nosti.Autor naglaSava da su ciljevi reforrniizra7£ni pojmovima poput "sociokulture"("Soziokultur'? i "kultumog slobodnog vre-mena" presiroko odredeni, pa cesto izazivajunesporazume i ne mogu se znanstveno pro-vjeravati. Stoga se odlucio za provjeru kvaliteteostvarenja ciljeva reformi komunalne politikena podrucju kulture i slobodnog vremena kojeje nazvao "rast fondova za kulturu i slobodnovrijeme", "kultura sviju: - za sve" i "decentrali-zacija, prostorno rnijdanje". Sve te kategorijeproizlaze iz diskusija 0 reformama komunalnepolitike kulture i slobodnog vremena, a zaje-dnicko imje i to sto,izmedu ostillog, ukljucujui pojedine aspekte raspodjeleresursa. Svakoj odnjih posvecena je po jedna grupa poglavlja(pregledno organiziranih u niz kracih potpo-glavlja), koja donose autorova promisljanjakoristenih pojmova, razmatranja problemaprimjene kvantitativne metodologije u ovomistrazivanju, te detaljne prikaze pojedinih je-dinica analize. Navedimo, primjera radi, nekejedinice analize iz cjeline 0 "kUjlturi sviju - zasve": starci, stranci, kultume ustanove "za sve"i "od kulture udaljeni" slojevi, galerija,knjiznica, rlluzicka skola, uvazavanje "altema-Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI221tivne kulture" - slucaj "Club Voltaire". Uzakljucnom poglavlju autor govori 0 interesimapolitickih aktera s obziromna lokalnu strukturumoci i organizacijske okvire komunalne poli-tike.Autor objaSnjava zasto je komunalnupolitiku kulture i slobodnog vremenaistraZivaoupravo u Tlibingenu, gradu srednje velicine, ane u nekom velikomgradu. Kao prvo, glavninastanovnistva SR Njemacke ne zivi u velikimgradovima, vee upravo u manjim gradovima ina selu. Nadalje, ukoliko sans a za kvalitetnijezivljenje lezi prije svega u manjiro gradovima,u promisljanju kulturne politike im se moraposvetiti vise paznje. Isuvise dugo su se kul-turni saddaji i nacini provodenja slobodnogvremena analizirali sarno u prostorima vele-grada. Naposljetku, u gradu srednje velicine -pogotovo ako u njemu zivi - istraZivac mozeimati cjelovit pregled odluka, njihovih donosi-laca i raznih interesnih grupa koje na njihutjecu.Istrazivanje je koncipirano kao analizaslucajajer je autor smatrao besmis1enim tragatiza "tipicnim gradom srednje velicine"; S obzi-rom na predmet njegova zanimanja svaki jegrad poseban slucaj. (fo naravno ne znaci daovdje razraden nacrt istrazivanja ne bi bio pri-mjenjiv u komparativnim istrazivanjima isteproblematike u bilo kojem drugom gradu, nesarno zapadnonjemackom.) Mnogo vaZnijimmu se cinilo jasno obrazloziti posebnosti oda-branog prostora, te pojedina analizirana po-drucja komunalne politike (nadasve kvantita-tivne aspekte razvoja fondova za kulturu i slo-bodno vrijeme) usporediti s istirn podrucjima udrukcijem gradu slicne velicine. Tako je, da biprovjerio valjanostsvojih analiza u Tlibingenu,sveucilisnom i upravnomcentru, komparativnoistrazivao susjedni Reutlingen, industrijski itrgovacki grad, takoder s oko 20 000 sta-novnika.Hug u ovome radu problematizira Glase-roy pojam afirmativne kulture (affJImativeKultur) (Hermann Glaser, Das Unbehagen ander Kulturpolitik, u: Schwencke, 0, Rever-mann, K.H, Spielhoff, A. (izd.), PHidoyers fiireine neue Kulturpolitik, MUnchen 1974, 47-56). To je kultura koja se uzdize visoko iznadsvakodnevice - kultura festivalskog snobizma,pijetistickog moralnog uzdizanja, kulta tradi-cije koji je sam sebi svrhom. Nedostatak pove-zanosti sa svakodnevicom odgovara njezinojapoliticnosti. Ukljucujuci sarno "prave, lijepe idobre" sadrzaje, afirmativna kultura pruza pri-vidnu sigumost u prividno sigurnome svijetu;srniruje, umjesto da uznerniruje te potice narazmisljanje i djelovanje. Nemajuei dodir smasarna, afirmativna ih kultura prepusta dru-giro utjecajima. U ovom vremenu tehnickereprodukcije umjetnosti i televizije kao domi-nantnog medija njezina posredovanja, to dovo-di i do spokojnog prihvaeanja estetizacije sva-kovrsnog nasilja ...U pravilu proklarnirajuCi upravo afirma-tivnu kulturu, tradicionalna kulturna politika neizvrsava naloge dobivene od drzave - nesprijecava, ne raZIjesava, niti osujeeuje kon-centraciju drustvene moCi na polju kulture.Oficij alna kultura, kaze autor, ima hram, ali nei nise: 0 gradu kao "kulturnom krajoliku" (Kul-turlandschaft) uopce ne vodi racuna. Planerikao da poznaju sarno "kulturu nakon posla";grad je tako prep usten totalnoj funkcionali-zaciji. Ukratko: tradicionalna kulturna politikaje elitisticka, zastarjela, ogranicena i stranazivotu. Takvom se jasno pokazala vee na krajusezdesetih godina ovoga stoljeea, kada je izbitno izmijenjene svakodnevice velikog dijelastanovnika SR Njemacke proizaslo povijesnonovo 'odredenje slobodnog vremena i kulture.Nedvojbeno je daje to svakodnevica krize kojuje nemoguee jednostavno popraviti okretanjemk individualnim rezervarna iii nekiro "snagamasamoizljecenja" implicitniro drustvenom raz-vitku. Nasuprot tome drukcija bi politika kul-ture i slobodnog vremena, po misljenju autora,mogia ponuditi "pomoe" u Zivijenju i mijenja-nju takve svakodnevice.Uz popis koristenih izvora, te registarimena i pojmova, u dodatku su tiskane tabele snizom podataka relevantnih za ovo istra-zivanje, kao i urbanisticki plan parka zaprovodenje slobodnog vremena u Tlibingenu.Posebno je vrijedna bibliografija radova 0komunainoj politici na podrucju kulture i slo-bodnog vremena (uglavnom njemackih auto-ra), koja sadrZi cak 140 nasiova.MAlA POVRZANOVIC

Markus Hug, KuItur- und Freizeitpolitik in der Mittelstadt. Zum Beispiel: Universitatsstadt Tubingen, Untersuchungen des Ludwig-Uhland-Instituts der Universitat Tiibingen, 65. Band, Tubinger Vereinigung fur Volkskunde E.V., Tubingen 1986, 347 str.

Markus Hug, KuItur- und Freizeitpolitik in der Mittelstadt. Zum Beispiel: Universitatsstadt Tubingen, Untersuchungen des Ludwig-Uhland-Instituts der Universitat Tiibingen, 65. Band, Tubinger Vereinigung fur Volkskunde E.V., Tubingen 1986, 347 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia