Ivan Lozica

Lozica, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umiet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI225rna likovnih djela i etnoloskim kartama. Kuretnije zaboravio niti akusticku masku, tj. maski-ranje promjenom glasa, dakle masku koju ra-zaznajemo sarno sluhom ... Nije zaboravljena niposmrtna, mrtvacka maska, 0 kojoj postojepodaci i iz proslog stoljeea u Sloveniji.Na kraju svoje izuzetne i zanimljivo pi-sane knjige au tor daje tipolosku rekapitulacijuglavnih maskiranih likova slovenskih krajeva:kratak sazetak koji ne bi bio mogue da mu nijeprethodilo cetrdeset godina intenzivnog rada ...IVAN LOZICANiko Kuret, Slovenska kolednika drama-tika, napeve uredilJulijan Strajnar, Slovenskamatica, Ljubljana 1986, 279 str.Najnovija knjiga N. Kureta bavi se slov-enskom kolednom dramatikom dvaju krugova(boziene i trikraljevske kolede). Djelo je nas-talo pretezno na rukopisnoj gradi Instituta zaslovensko narodopisje ZRC SAZU u Ljubljani.Boziena je dramska tradicija nastala u baroku,u vrijeme protivreformacije, a danas je uglav-nom stvar proslosti, iako je nekad bila vrlorasprostranjena svugdje gdje je isusovacki redimao svojekolegije. Taje dramatikana sirokompodrucju od Alpa do Karpata postala dijelomfolklora.Autor pretpostavlja da su dijaloskeboziene pjesme ostaci boZienih koleda, pa imje, sto je svojevrstan eksperiment, pokusaodramaturskom obradom vratiti prvobitnudramsku formu.Trikraljevske kolede predstavljaju po-znatiju, ponegdje jos uvijek zivu tradiciju. Sta-panjem dviju tradicija stvorena je u relativnonovije vrijeme pastirsko-trikraljevska igra.Dvije su najpoznatije takve igre u SJoveniji Jgraiz..Meziskedolinei Pastirska igra, kojojje autorA. Suster Drabosnjak. Pretpostavlja se da suobje nastale po uzoru neke nepoznate njemackeigre s pocetka 19. stoljeea u Koruskoj. PoKuretovom je misljenju Drabosnjakov teatarznacio koruskim seljacima isto sto i Linhartovgradanima u Kranjskoj. Parafraziramo li misaoF. Kotnika, koju Kuret navodi kao motto, ne bibilo tesko dokazati da se i u Sloveniji dramarazvila iz crkvenih obreda, kao kod Nijemaca idrugih naroda ...Naravno, takva hipoteza 0 autohtonompodrijetlu profesionalnog kazalista iz obreda uSloveniji jednako je problematicna kao i teza 0radanju svjetovnoga kazaliSta iz crkvenih pri-kazanja u Hrvatskoj. Idej a jedinstvene i jedno-smjeme evolucije kazalista tesko se moze bra-niti. To ne umanjuje vaznost Kuretove knjige 0ko1ednoj dramatici, jer taje knjiga znacajna potome sto je objedinila rnnostvo rukopisnih itiskanih podataka 0 koledama osvijetlivsi ba-rokne tragove u slovenskom kulturnom nasli-jedu. Nema surnnje da je Slovenska koledniskadramatika ne sarno dokazala postojanjekazaliSta u Sloveniji prije Linharta nego i dapredstavlja bitan prilog poznavanju koleda unasem dijelu Evrope.Na kraju, moram ipak primijetiti da jesteta sto se autar ogranicio sarno na usporedbeslovenskih s njemackim, slovackim, ceskim,poljskim i madarskim koledama, zanemarivsi·susjedne hrvatske primjere, koji su mu zacijelobili poznatLPosebno valja istaknuti Kuretovu teznjuda ne zanemari glazbenu stranu koleda. U tomemu je pomogao muzikolog lulijan Strajnarsredujuei napjeve.IVAN LOZICAValter Pouhner (Walter Puchner), Theoriatou laikou theatrou, [Societe hellenique delaographie], Athina 1985, 160 str.Teorija narodnog kazalista W. Puchnerajedna je u nizu autorovih studija 0 grckomkazaJistu. Rad je zapravo "ponovno napisana"Puchnerova habilitacija (Brauchtumserschein-ungen im griechischen lahreslauf und ihreBeziehungen zum Vo]kstheater, Bec 1977), alidopunjena razmatranjem suvremenog grckogfolklomog kazaliSta i razmatranjem problemavraeanja obredu u suvremenom kazaliStu.Prvo poglavlje nosi naslov Sto je narod-no kazaliste i bavi se terminologijom i de-finiranjem. Naravno, problem se vrti oko de-

Niko Kuret, Slovenska kolednika dramatika, napeve uredil Julijan Strajnar, Slovenska matica, Ljubljana 1986, 279 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia