Renata Jambrešić Kirin

Jambrešić Kirin, Renata

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 291 Knjiga Principijelna stajalita, postmoderni-zam i ponovno otkrie vrijednosti, zbornik je radova sudionika znanstvenog skupa Pitanje vrijednosti to ga je 1990. organizirao lon-donski Institut za suvremene umjetnosti. Zbornik  je uredila Judith Squires, ina	e ured- Principled Positions, Postmo-dernism and the Rediscovery of Value, Judith Squires, ur., Lawrence & Wishart, London 1993., 211 str. nica prominentnog engleskog znanstvenog 	asopisa New Formations. Autori su eseja mlai, uglavnom engleski, teoreti	ari (Steven Connor, David Harvey, Paul Hirst, Chantal Mouffe, Christopher Norris, Kate Soper, Iris Marion Young i Jeffrey Weeks) koje zanima to predstavlja ponovno "otkrivanje" temeljnih vrijednosti kako za teorijsko-akademski, tako i za drutveni angaman intelektualca koji bi morao promicati demokratski pluralizam. Provodna je nit gotovo svih priloga u zborniku misao da je spoj pozitivnog nasljea i prvotne subverzivnosti postmodernisti	ke paradigme (odbacivanje hijerarhije i normativnih ograni	enja, govor protiv institucionalizacije znanosti i afirmacija "manjinskih" diskurza) i ponovnog uzimanja u obzir prosvjetiteljske obrane principijelnih vrijednosti ne samo mogu, nego i poeljan. Naravno, to ne zna	i da na udaru kritike svih autora nisu kako epistemoloki relativizam i partikularizam postmodernizma, tako i esencijalisti	ko-transcendentalne iluzije prosvjetitelja prema kojima je transcendentalno utemeljivanje pravde nuno kako bismo u svakom pojedinom slu	aju prosudili to je pravedno, a to ne. Potreba je vrednovanja izuzetno vana jer se ona, po rije	ima S. Connora, ostvaruje kao stalna mo uznemirivanja, neprestano nas poti	ui da propitujemo naa vjerovanja, predrasude i osjeaj ispravnosti, kao i da prevrednujemo same pojmove dobrog i loeg, ne umanjujui "nunost drugoga". Nunost vrednovanja, dakle, ne dolazi izvana: "iako njegova snaga jest u tome da nas izbaci iz naeg samodopadnog poloaja prvog lica mnoine".  Veina autora isti	e da je pozitivno to to se postmodernisti zalau za fragmentarnost, polivokalnost, razliku kako bi otvorili prostor za neureene, pojedina	ne diskurze razli	itosti. Ali ako ovi diskurzi ele imati veze s istinom i pravdom, njihovi se autori moraju suo	iti sa pojedinim konkretnim situacijama manifestiranja moi i pojedina	nim vrednovanjima, a teorijski izvodi oprimjeriti. U tom slu	aju, nije se dovoljno samo pozvati na teoriju drutvene pravde, nego za svaki "slu	aj" treba iznova uspostaviti skup vrijednosti, eti	kih na	ela i kriterije vrednovanja. Svako drutvo nudi svoje poimanje pravde i istine, stvara svoj sustav vrijednosti. Da bismo ocijenili u kojoj mjeri neko drutvo u tome uspijeva moramo imati na umu da se interpretacija i ostvarivanje univerzalnih na	ela razlikuju od drutva do drutva, od jedne drutvene grupacije do druge. Tako, na primjer, na	elo solidarnosti i njegovanje razli	itosti nisu apsolutne pozitivne vrijednost, niti je asimilacija isklju	ivo negativna. Solidarnost se 	esto ostvaruje u praksi kao 	in diskriminacije (npr. naglaena solidarnost isklju	ivo sa enama rtvama rata u Hrvatskoj), a s vremenom moe rezultirati asimilacijom ugroene skupine u zajednicu udomitelja, dok ustrajavanje na razli	itostima moe proizvesti animozitet. U teorijskom smislu, umjesto interesa za mehanizme razlikovanja i uspostavljanje razlike, pojavio se interes za drutvene mehanizme podreivanja i za one koji su razliiti jer su u nepovoljnijem poloaju (disadvantage) u drutvu; ljudska, manjinska i socijalna prava kojih su ugroena ili povrijeena. No, gdje je granica izmeu angairanog znanstvenika i politi	kog aktivista? Kao to je formulirao Ch. Mouffe, bit je moralnog i intelektualnog iskuenja znanstvenika u tome kako pomiriti nae pripadanje razli	itim zajednicama - jezi	nim, kulturnim, vrijednosnim - s naom pripadnou drutveno-politi	koj zajednici pravila koje moramo potivati jer je znanstvena djelatnost institucijski utemeljena. Demonstrirajui svoju sposobnost da teorijske pretpostavke post-postmodernog diskurza "ilustrira" recentnim primjerima iz politi	ke zbilje diljem svijeta, autorica I. M. Young je vie nakodila nego doprinijela kredibilitetu ostalih priloga u zborniku. Prema njoj, "problem" je Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 292 biv	e Jugoslavije proiza	ao iz injenice da "podreene" etnike skupine nisu imale drugih politikih opcija na raspolaganju osim ideala separacije ili asimilacije i 	to poimanje razliitosti nisu uskladile s po	tivanjem ideala solidarnosti i naela dogovoranja. Autorica s istom lakoom i samouvjereno	u usporeuje aktualna dru	tvena kretanja u svim "europskim" zemljama biv	eg Sovjetskog Saveza, svim biv	im jugoslavenskim republikama, te Novom Zelandu, kao primjere "djelovanja" istog mehanizma i	ezavanja manjinskih diskurza, naglog etniziranja dru	tva, gubitka identiteta kao posljedice ideolo	kog prestrojavanja dru	tva. Autorica spominje neimenovane groups of people, skupine onih koji su se - optereeni gubitkom za	titnikog jugoslavenskog identiteta - krvno zavadili proizvodei suparnike national narratives o uzrocima sukoba.  Problematiziranje vrijednosti kao novo mjesto susreta postmodernistikog teoretiara i njegovog kritiara koji se poziva kako na kantovsku filozofsku tradiciju, tako i na novu odgovornost intelektualca u svijetu bez subjekta i istine (post-truth society), ini nam se da prua i niz mogunosti da se odgovornost prepozna tek kao retorika figura, a principijelnost kao ogranienost omoguena odsutno	u potencijalnih neistomi	ljenika. Terry Eagleton je s pravom zamjerio i poststrukturalistima i njihovim liberalnim kritiarima - iji je zajednika znanstvena odgovornost promicanje kompleksnih i neodredivih tumaenja - da oni jednostavno propu	taju uvidjeti da je nuan ishod bitnih politikih i ideolo	kih sukoba pobjeda jedne, a poraz druge opcije. Dekonstruirajui ovu opreku time 	to se pronalaze iste kobne "gre	ke", isti propusti i grijesi s obje "strane" -     - mogli bismo rei ekvidistanca krivnje i ekvidistanca patnje - intelektualci se zapravo opredjeljuju za status quo, za svoju ponovnu izmje	tenost iz zbilje. Renata JAMBREI KIRIN Paul Atkinson, The ethno-graphic imagination, Textual construction of reality, Routledge, London and New York 1991., 195 str. Autor posveuje ovu knjigu naizgled teorij-ski marginalnom i metodolo	ki nepostoje-em problemu za etnologe starije generacije - kako etnografi rabe retorike i knjievnostil-ske konvencije da bi u znanstveni tekst pre-nijeli svoja zapaanja i opaske, oblikovali ga u koherentnu  cjelinu, uvjerili svoje itatelje u snagu svojih argumenata i vjerodostojnost svojih iskaza, te dokazali svoju pripadnost akademskoj tradiciji jedne dru	tvene discipline. Etnografija za Atkinsona nije anglosaksonska "etnologija" u cjelini, ve samo jedan njezin pravac istraivanja koji se oblikovao 30-tih godina ovog stoljea, kao i objavljeni rezultati etnografskih (kvalitativnih dru	tvenih) istraivanja. Autor zapoinje pitanjem: Koje tekstualne osobitosti proizvodnje argumenata i postizanja uvjerljivosti odlikuju znanstvene tekstove kao proizvod "realistikog" pisanja koje referira dru	tvenu stvarnost? Zatim na primjerima pojedinanih etnografskih knjiga i lanaka pokazuje da i ovi tekstovi posjeduju obiljeja kako nefikcionalne tako i fikcionalne proze tj. raspolau razliitim nainima postizanja efekta "nalikosti zbilji". Iako autor ne daje nikakve vrijednosne ocjene kako starije, tako i recentne etnografske produkcije, ipak priznaje da je poticaj za pisanje ove knjige proiza	ao iz njegova uvjerenja kako bi etnolozi i antropolozi (ijim se tekstovima samo uzgred pozabavio) trebali biti kritiniji prema sebi kao "autoritetima" za pojedine lokalne i nacionalne kulture, te sumnju u vlastita znanja prenijeti i u svoje tekstove tj. vi	e pozornosti posvetiti tome kako pi	u: "Jednom kada budemo znali vi	e o tome kako su tekstovi sainjeni i na koji im nain pridajemo smisao dok ih itamo, na	e e cjelokupno po	tivanje ovih tekstova biti vee. itat emo ih s novim uvidom. Takoer je mogue da e na	e vlastito znanstveno pisanje postati vje	tije i uvjerljivije, premda to nije prvotna svrha pristupa koji sam usvojio u ovoj knjizi." (1991., vi) 

Principled Positions, Postmodernism and the Rediscovery of Value, Judith Squires, ur., Lawrence & Wishart, London 1993., 211 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia