Prema našem novom gospodarskom sistemu treba da se i mljekarstvo prilagodi zahtjevima tržišta. Slobodna prodaja mlijeka, masti, mesa, brašna odnosnosvih poljoprivrednih proizvoda, nadalje veća produkcija ovih, a i drugih namirnica (voće, grožđe, povrće itd.), pa istodobno veća ponuda mlijeka na tržištu, utječu na konzum svježega mlijeka. Taj se utjecaj očitovao također i ove zime, jer su u
usporedbi sa zimskim razdobljem posljednjih 5 godina potrošači mogli nabaviti mnogo veće količine mlijeka

Tone Lašič

Prema našem novom gospodarskom sistemu treba da se i mljekarstvo prilagodi zahtjevima tržišta. Slobodna prodaja mlijeka, masti, mesa, brašna odnosnosvih poljoprivrednih proizvoda, nadalje veća produkcija ovih, a i drugih namirnica (voće, grožđe, povrće itd.), pa istodobno veća ponuda mlijeka na tržištu, utječu na konzum svježega mlijeka. Taj se utjecaj očitovao također i ove zime, jer su u

usporedbi sa zimskim razdobljem posljednjih 5 godina potrošači mogli nabaviti mnogo veće količine mlijeka

Lašič, Tone

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

rama jogurtnih bakterija iz naučnih instituta. Samo sa dobrom i aktivnom majom može se spraviti ukusan i dobar jogurt. Najčešća mana jogurta je velika kiselost i retka konzistencija. Dobar jo­gurt treba da je blago kiseo, guste homogene konzistencije, aromatičnog mirisa. Ovo se postiže na taj način, što se zä izradu jogurta upotrebljava samo potpuno* sveže, punomasno kravlje mleko, zatim kiseljenjem dobrom majom, i dubokim. hlađenjem gotovog jogurta. Ako še niskom temperaturom ne prekine rad mleč­nih bakteriia one slvcre previše kiseline, koja svari ukus jogurtu, s jedne ßtrane, i slabi mlečne bakterije, s druge strane. Izrada kvalitetnog jogurta i održavanje jogurtne maje nije moguća za duže vreme, ako se ne raspolaže sa. dcbrim uređajima za hlađenje. , Najveći problem u izradi kvalitetnog jogurta je bez. sumnje dobra maja za kiseljenje. Ona se ranije naručivala iz inostranstva i dosta se teško do nje dolazilo. Međutim, sada se ova maja dobrog kvaliteta proizvodi i u našoj zem­lji u Zavodu za mikrobiologiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Ona se može naručiti preko Ratarske ogledne stanice Poljoprivrednog fakulteta u Ze- . munu, koja ih šalje zajedno sa uputstvom za upotrebu. ' Izrada kiselog mleka je potpuno identična sa izradom jogurta. Razlika po- , stoji u tome, što se upotrebljava ovčije (ili mešano ovčije i kravlje mleko), i što se toplo mleko posle kuvanja naliva u glinene lončiće i tu se kiseli. Maja -za kiselo mleko je ona ista, koja se upotrebljava u izradi jogurta. Kao i jogurt . i kiselo mleko treba odmah staviti na hladno mesto i proces kiseljenja za­ustaviti sve do prodaje. Na kraju treba napomenuti, da je izrada jogurta i kiselog mleka jedan od najrentabilnijih poslova u mlekarstvu. Ona se naročito preporučuje u onim slučajevima, kad se u jednom mestu mogu prikupiti veće količine mleka, koje se iz bilo kojih razloga ne mogu preneti i prodati kao kpnzumno — tržno mleko niti se mogu preraditi u maslac i sireve. Dovoljna je u tim slučajevima obezbediti dobro hlađenje, nabaviti sudove i maju i ovo mleko preraditi u. jogurt. . ч . . Ing. Lašić Tone —'• Kranj ŠTO SVE UTJEČE N A P O T R O Š N J U M L I J E K A --- , / P r e m a n a š e m novom gospodarskom s i s t emu treba da se i mljekarstvo p r i l a ­godi zaht jev ima tržišta. Slobodna prodaja ml i jeka, mast i , mesa, brašna odnosno-sv ih poljoprivrednih proizvoda, nadalje v e ć a produkci ja ovih, a i drugih namirnica (voće, grožđe, povrće i t. d.), pa istodobno veća- ponuda ml i jeka n a tržištu, utječu n a konzum svježega mlijeka. Taj se utjecaj oč i tovao također i ove zime, jer s u , u poredbi sa z imskim "razdobljem posljednjih 5 godina potrošači mogl i nabavit i m n o ­go veće kol ič ine mlijeka. Iz podataka već ih ml jekarsk ih poduzeća naše države može s e zaključiti , da ove z ime gotovo'nigdje n i j e nedostaja lo ml i jeka za opskrbu grado­v a i industr i jskih centara; dapače su ga p o n e g d j e imal i * suviše, pa su ga prerađi­va l i u ml i ječne proizvode. Razumije se, da na potrošnju svježega ml i j eka n e utječe samo veća produk­cija ml i jeka i drugih namirnica. Moramo upoznati također i s v e ostale činioce, kojf u n o v o m gospodarskom s is temu uve l ike ut ječu n a potrošnju mlijeka. Svakako, m e ­đu nj ima je najvažnija cijena i kval i teta ml i jeka, k o j e ope t zavise o mnog im d r u ­g i m faktorima. Prodajna cijena ml i jeka i spoređena s drugim namirnicama suviše j e visoka, pa zato potrošači n e m o g u nabavi t i dovo l jno mlijeka, ma da znaju, k o ­l iko je ono korisno i hranjivo. Baš radi toga nerado k u p u j u slabo, a skupo mlijeko. Koji troškovi podižu cijenu mlijeku? Povećana tarifa za prijevoz kamionima p o 1 km i 1 toni znatno povećava i režijske troškove. Tako nä pr. prijevoz kamio­n o m s nos ivošću od tri t o n e stoji po 1 k m 9 0 — Dim A k o nosivost kamiona nije potpuno iskorištena, troškovi su i veći . Većina mljekarskih ^poduzeća n e m a Vlastitih prijevoznih sredstava, t e s e . služe iznajmljenim kamionima kotarskih prijevoznih autopoduzeća. Ta poduzeća n e raspolažu uvijek kamionima, kojih bi nosivost odgo­varala količini sabranoga ml i jeka na određenoj pruzi. A k o n a -pr. ha -pruzi od 30 . k m mljekara sabere^ oko 2.000 litara mlijeka, i mora to ml i jeko prevesti najmljenim kamionom s nos ivošću od tri tone, troškovi oko prijevoza su veći , jer mora prije­voznom poduzeću plaćati tarifu po 1 k m za taj kamion, il i umjes to da po 1 km plaća 60,— Din, plaća ga 90.— Din. Dnevni prijevozni troškovi su većj .za 900.— Din, ili mjesečno- za nek ih 27.000.— Din. Ima li mljekara vlast i t i kamion, prijevozni su troškovi mnogo manji . U z m e m o li za podlogu gornji primjer, iznosit će mjesečni prijevozni troškovi za 60.000 l i tara mlijeka (2000X30) od sabirališta do poduzeća cea 80.000.—i Din (30 k m X 90 Din X 30 dana), ili 1,35» Din po litri mlijeka. Osim troš­kova za prijevoz mora poduzeće plaćati- i pratioca kamiona. Ima li pak poduzeće vlastit i prijevozni park, kalkulacija bila bi približno ovakva: n a 100 k m kamion potroši poprečno 35 lit. benzina po 38.— Din; 2 k g ulja po 170;— Din, У2 kg m a z i v o g . u l j a 320.— Din — ukupno 1.830.— Din. Plaća šofera i pratioca (uključen je novčani iznos prehrambenih i industrijskih bonova, pa 60% akumulacije za 10 sati rada) 1.200.— Din, amortizacija kamiona 1 k m po 15.*— Din • — 1.500.—, amortizacija g u m a (6 guma 1 k m 1.— Din = 600.— Din. Ukupno svi pri­jevozni, troškovi za 100 k m 5.130 Din ili 1 tona po 1 k m 17.— Din ili po 1 lit. ml i ­jeka 0,76 Din. Naravno, prednost je vlast it ih kamiona još i u drugim prijevozima, koji/isu potrebni, da poduzeće pravi lno i normalno posluje (prijevoz goriva, posuda, ugljena, raznoga materijala). 4—5 puta povećane ci jene gorivu također poskupljuju troškove za preradu mlijeka. U mljekarskim poduzećima potroše se različite kol ič ine goriva. To zavisi 0 smjeru poslovanja (priprema konzumnoga mlijeka, prerada mli jeka u sir, maslac 1 -si.), o t ehn ičkom uređaju i o opremi mljekare. Uzmemo li kao primjer, da je pred poskupljenjem ugljena kod dnevne pasterizacije konzumnog mli jeka od 2.000 l i t bilo oko* 300.-7- Din troškova, to po današnjim nov im c i jenama troškovi za pasteri­zaciju iznose od 1.200 do 1.500, ili neš to preko 0,50 Din po litri' mlijeka. U jednakoj mjeri kao gorivo poskupljuje režijske troškove i veća cijena e lektrične struje. Svi navedeni povećani troškovi, pa veća.'amortizacijska stopa i doprinos u društveni fond povećavaju cijenu mlijeka. Kako na cijenu mlijeka ut ječu prijevozni troškovi s najmljenim i v la s t i t im kamionima, v i d i se iz, primjera o kalkulacij i mljekarskog zadružnog poduzeća u Kranju, koje ima svoje kamione, i trgovačkog poduzeća »Mle­ko« iz Ljubljane, koje iznajmljuje kamione. Kalkulacija za mjesec s i ječanj god. 1952.: režijski troškovi na 1 lit. ml i jeka iznose u Kranju 5,60 Din, a u Ljubljani 7,80 Din. Iz gornj ih činjenica i primjera lako ustanovljujemo, da je za sniženje cijene mlijeka i podizanje n j e g o v e kva l i te te nužno, da mljekarska poduzeća Imaju vlast i ta prijevozna sredstva. Danas i m a malo poduzeća, koja s e za prijevoz ml i jeka služe željeznicom, m a da imaju 40% popusta, jer nastoje zahvatit i što v i še ml i jeka iz svoje najbliže okoline, ili zato, što im radi manje potražnje ml i jeka nije potrebno da ga dopremaju iz udaljenih krajeva, odakle bi ga moral i prevoziti željeznicom. Mnoga su poduzeća — otkrivši nutarnje rezerve, bolje organiziravši rad, otpustivši prekomjerne radne snage i odgojivši stručne kadrove — pridonijela sni ­ženju troškova, druga pak poduzeća n i su s e dovoljno ozbiljno zabavi la t im pitanjem. Ponegdje će biti potrebno još snizivati otkupne cijene mlijeka, naročito ondje, g d j e su danas još previsoke, i ondje, gdje ima prirodnih uvjeta, da se dobi ju veće količine mlijeka, pa su zato i proizvodni troškovi manji: Svakako treba odlučno započeti 'borbu s t ima špekulantsk i nastrojenim producentima, koji sada, dok je još teško kontrolirati kva l i t e tu mli jeka, prodavaju za dojenčad i djecu, pa i radnom narodu razvodnjeno, obrano ili drugačije patvoreno mlijeko. Kval i te ta ml i jeka u v e ­l i k e utječe i n a n j ihovu potrošnju. Što je v i še dobroga i zdravoga ml i jeka n a trži­š tu , veća će biti i potražnja, m a da cijene nisu najpovoljnije . Kval i te tu ml i jeka j e moguće postići pravi lnom organizacijom otkupne mreže, nepres tanim odgojnim utjecajem i kontro lom kod proizvođača, boljim uređenjem i opremom sabirališta, dobrom organizacijom pri jevoza i* napokon najboljim h ig i jenskim postupkom kod prerade ml i jeka u ml jekarskom poduzeću. Kad poduzeće bude moglo u s v a k o doba pružiti konzument ima dovoljno zdravoga i dobroga mlijeka, bit će i potrošnja m n o ­go veća, nego danas. Pitanje kval i tete ml i jeka povezano je s prijevoznim sredstvi­ma. Kad poduzeća budu imala vlast i ta prijevozna sredstva, bit će šoferi za svoj rad odgovorni upravi poduzeća i morat će ispravno vršiti svoje dužnosti, koje se sastoje prije svega u .brzom, točnom i pravi lnom prijevozu ml i jeka iz, sabirališta u ml je ­karu. T o je važno naročito u l jetno doba, kad j e svaka minuta,, u kojoj j e mlijeko izloženo sunčanoj" žezi, sudbonosna za n jegovu kval i tetu. U interesu je poduzeća i bolje prehrane radnog naroda, da se proda što v i še ml i jeka u svježem stanju, a samo višei neka služe kao sirovina za preradu u ml i ječne proizvode. Također i ta sirovina mora biti kvalitetna, jer se samo od kval i te tnoga mlijeka mogu izraditi kval i tetni proizvodi. U vez i s kval i tetom mlijeka i u vezi s manj im prijevoznim troškovima na potrošnju ml i jeka utječe i to, koliko okolica konzumnog centra obiluje mli jekom. Sto je proizvodno područje bliže centrali, jeftiniji j e i brži prijevoz mlijeka, a m l i ­jeko je kval i tetnije . U takvim pril ikama m o ž e s e mli jeko sabirati i dva puta na dan. Ma da su t ime troškovi povećani, kva l i te ta ml i jeka je neuporedivo bolja. Drugi faktor; koji utječe na potrošnju mlijeka, jest dobro organizirana pro­daja. U n a š e m društvenom uređenju je posrednik — prekupac — kao privatni i n t e ­resent isključen iz prodaje mlijeka, koje ide kroz državno ili zadružno poduzeće. Prodaju ug lavnom vrše različita trgovačka poduzeća ili mljekarska poduzeća u vlast i t im prodavaonicama. Gdje poduzeća n e m a j u vlast i te prodavaonice, n e mogu ni odgovarati za postupak s ml i jekom u prodavaonicama. . Uređaj i oprema mnogih prodavaonica ne odgovara još higi jenskim zahtjevi­ma. Tu n e m a kulturne pođvorbe, nema ukusno uređenih izloga, kval i teta ml i jeka zavisi o savjesnost i i osjećaju odgovornosti prodavaoca i t. d. Ako isporedimo podatke o potrošnji ml i jeka (svježega) u nek im državama, vidjet ćemo, da se u Finskoj, Švajcarskoj i Švedskoj po jednoj osobi prosječno po­troši preko 1 lit. mlijeka na dan, u Americ i i Engleskoj oko 1 lit., a u predratnoj Jugoslavij i potrošilo se 0,12—0,2 l i t . po osobi. Podaci o potrošnji mlijeka u poratnim godinama nisu točno ustanovljeni. U gornje brojke nije uračunata ona količina ml i ­jeka, koju potrošači konzumiraju u obl iku mli ječnih proizvoda. Što sve utječe na veću potrošnju .mlijeka u navedenim državama? Svakako, potrošnja mlijeka zavisi o navic i ljudi, da piju svježe mlijeko, k o ­j im također djelomično nadomješćuju drugu hranu. Mli jeko je na ime jedina hrana, koja sadrži s v e hranjive sastavine u p r a v i l n o m omjeru i u lako probavlj ivom obli­ku. Veće ' kol ič ine mlijeka konzumiraju stanovnic i onih država, gdje je stočarstvo i mljekarstvo vr lo razvijeno, pa raspolažu dovol jnom kol ič inom dobrog mlijeka. Na potrošnju ml i jeka utječe i stupanj industrijal izacije dot ične države. To se opaža u m n o g i m zapadnoevropskim državama, gdje je pored industrije razvijeno i ml je ­karstvo, industrija mljekarskih strojeva i sprava, pa industrija za iskorišćivanje mljekarskih ostataka (proizvodnja ml i ječnog šećera, kazeina i t. d.). U uskoj vezi s potrošnjom 7 ml i jeka je i kulturni s tupanj naroda. Prosječna'dob ljudi u kulturno razvi jenim državama gotovo je još jedamput veća, jer upravo stanovnici t ih država potroše najv i še svježega ^mlijeka.. Zdravo, dobro ml i jeko jača, okrepljuje i pospje­šuje rast organizma, povećava njegovu otpornost i tako ut ječe na produženje .dobi života. U t im državama je spoznaja o ve l ikoj koristi ml i j eka za ljudski organizam, .omogućila, da se mljekarstvo brzo razvilo. Tehnički razvoj u t im državama pomo-^Цао^је, da se ml i jeko dobije, priprema i čuva u najbol j im higi jenskim prilikama: • -- 'Nadalje, u potrošnju konzumnog ml i jeka utječe i struktura stanovništva. Svakako, v i še se mlijeka potroši u gradovima i područjima, gdje živi v i še nedo­rasle djece i dojenčadi. Fizički rad u okolini, ko ja utječe na 'zdrav l je radnika, zahti­j e v a v i š e pića, koje okrepljuje — mli jeko, k o j e j e u isti m a h zaštitno sredstvo pro­t iv š tetnog učinka okoline (razni škodlj ivi pl inovi , rad u o lovnim i drugim rud­nicima). Među m a n j e i vremenski ograničene ut jecaje možemo ubrojiti veću upotrebu mli jeka k o d individualpih seljačkih gospodarstava u danima pr i je .v jersk ih praz­nika, i obratno, m a n j u upotrebu ml i jeka u nedje l je i praznike (prehrana v e ć i m k o ­l ič inama mesa) . Također u l jetoval išt ima u doba sezone popije s e v iše mlijeka, prije' s v e g a k ise l ih napitaka (jogurt, kefir i obično kise lo mlijeko) . Nekol iko gornjih konstatacija jest odziv n a ppziv pr i l ikom diskusije D. Kl ju­čarica u 3. broju lista »Mljekarstvo« za god. 1951. 

Što sve utječe na potrošnju mlijeka

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia