Simona Delić

Delić, Simona

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 280 poznate u 	itavoj Europi): primjerice poznata zagreba	ka pri	a o Medvedgradskom topu i obrani od Turaka ima i svoju govoto istovjetnu ina	icu u Grazu, u samom centru Be	a postoji Krvava uli	ica, Blutgäßchen, koja svoje ime duguje dogaaju punom uasa i krvi, kao to se i ime zagreba	kog Krvavog mosta povezuje sa sli	nim dogaajima, Marija Terezija i njezin sin Josip II., jednako su pravedni u dijeljenju pravde i u austrijskim i hrvatskim tekstovima... Ono to svaku knjigu 	ini specifi	nom i druk	ijom jest bogatstvo i raznolikost svakog pojedina	nog teksta, to	ni nazivi mjesta i imena ljudi kojima se neki dogaaj navodno dogodio, pokuaj vremenskog odreenja dogaaja, to pokazuje duboku uraslost predaja u kraj iz kojega potje	u, a pri	i daje vjerodostojnost. Raznolikost izri	aja i oblikovanja pojedinih sadraja u pojedina	nim tekstovima, a istodobna sli	nost i podudarnost tema i motiva u svim tim knjigama, otkrivaju nepoznatu povijest i prolost Austrije, koju su prvenstveno stvorili, zapamtili i ispri	ali sami njezini stanovnici. Skrivene dosad preteno u arhivima ili zbirkama koje su se objavljivale s druk	ijim, znanstvenim namjenama, pokazuju te predaje duboku povezanost ljudi s tradicijama svojega kraja ili grada.  Tekstovi potje	u iz starih i najnovijih rukopisa i zbirki. Jezik pri	a u ovim knjigama je knjievni njema	ki jezik, a dijalektalni ili lokalni oblici javljaju se rijetko, preteno u novijim zapisima. I pravopis je prilagoen suvremenom pravopisu, a posebno su ozna	ene prireiva	ke promjene izvornoga teksta. Knjige imaju i znanstvenu aparaturu (popis iskoritene literature, to	an izvor svakog pojedina	nog teksta, popis ilustracija), ali je njihova 	itala	ka recepcija mnogo ira od znanstvenih krugova. To je vrsta knjige koja podsjea na djetinjstvo, budi osobna sjeanja i koju vjerojatno svaki stanovnik kraja iz kojega su pri	e eli imati u svojoj biblioteci. O tome svjedo	e i podaci da se knjige izvrsno prodaju, dapa	e, neke su rasprodane.  Moda bi taj vrijedan napor austrijskih znanstvenika i nov	ana potpora izdava	a mogla i nama biti poticajem za niz knjiga hrvatskih predaja. Ljiljana MARKS Milivoj Solar, Laka i teka knjievnost, Predavanja o post-modernizmu i trivijalnoj knjievno-sti, Matica hrvatska, Zagreb 1995., 187 str. (Mala knjinica Matice hr-vatske, kolo 3, knj. 14) Knjiga donosi sedam rasprava, napisanih u obliku sveu	ilinih predavanja, a neke su od njih ve bile objavljene u domaim knjiev-nim 	asopisima od 1991. do 1994. godine. Kako je iz naslova vidljivo, autor se u ovoj knjizi vraa prou	avanju fenomena kojima se i ranije bavio, iako sada upotrebljava druga-	ije nazive, primjenjuje druga	ije metode, iz-bore  primjera i  tuma	enja.  Osvrnut  emo se prvo na uvodno predavanje Laka i teka knjievnost, te na predavanje pod naslovom Svrha prouavanja knjievnosti jer nam se 	ini da ukazuju na temeljni pristup autora koji suvremenu krizu tradicionalne institucije knjievnosti i njenog znanstvenog prou	avanja zahvaa s epistemolokog i filozofskog aspekta.  Uvoenje opreke lako/teko na apstraktnu razinu promiljanja knjievnosti funkcionalno ilustrira filozofsku i epistemoloku problematiku promatranih fenomena. Prvotno i teka i laka, knjievnost po svojoj prirodi, kako je ona nazna	ena jo u horacijevskom zahtjevu da knjievnost treba 'i pou	iti i zabaviti', shvaena je u kontekstu suvremene krize tradicionalne institucije knjievnosti ne kao jedinstvena institucija nego rascijepljena na dvije autonomne, meusobno opre	ne djelatnosti: teku knjievnost i laku knjievnost. Ontoloka dvojba 'postoji li danas knjievnost ili knjievnosti', koja se moe formulirati i kao pitanje 'je li danas knjievnost i laka i teka ili samo laka ili teka, uvoenjem epistemoloke problematike dobija Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 281 novu dimenziju. Ukidanjem bitne razlike i vrijednosnim niveliranjem 'ekskluzivnosti' i 'trivijalnosti', postmoderna knjievnost ne opskrbljuje 	itatelja kodovima potrebnim za razumijevanje visoke knjievnosti. Opreka teko/lako u tom kontekstu ukazuje da i sama postmoderna knjievnost moe biti shvaena kao laka, trivijalna knjievnost. Rjeenje epistemoloke i filozofske dileme prirode knjievnosti ostavlja se recipijentu. Nekog definitivnog odgovora i nema jer je on "izofreni	ni", rascijepljeni 	itatelj prema kojem odnos trivijalne i visoke knjievnosti u postmodernoj prozi i nije kona	an nego se realizira u nizu permutacija. Sli	no se postavlja teleoloki problem "znanstvenog" prou	avanja knjievnosti koji za razliku od "tradicionalnog", svrhu prou	avanja knjievnosti vie ne 	ini "samorazumljivom". Na epistemolokoj razini problem se postavlja kao uklju	ivanje trivijalne knjievnosti u predmetno podru	je znanosti o knjievnosti: "Kako je ki	 proizvodnja, po pravilu, na relativno visokoj tehni	koj razini, a jedino je podreena zakonitostima proizvodnje ki	a, znanstveno prou	avanje ki	a i znanstveno prou	avanje visoke knjievnosti u na	elu se ne mogu razlikovati." (str. 159.). Na filozofskoj razini problematizira se svrha prenoenja "znanja" koje nudi ki	 u okviru smisla o	uvanja cjelokupne tradicije.  Drugo i tree predavanje pod naslovom Kako govoriti o postmodernizmu? i Postmodernizam ili kriza modernizma, od kojih ovo posljednje moe biti i odgovor na pitanje postavljeno u naslovu drugog predavanja, upozorit e da je temeljni paradoks govorenja o "postmodernizmu" u tome to se govori o onome to je poslije "sada". Drugo poglavlje je usredoto	eno na iznoenje razli	itih na	ina na koje se pokuava uspostaviti klasifikatorski pojam "postmodernizma" bilo iz perspektive dijakronijske klasifikacije, bilo na tri temeljna na	ina "postmodernisti	ke kritike" (Jencksovo "katastrofi	ko" odreenje kraja modernizma, Lyotardovo izvoenje "postmodernizma" iz interpretacije "duha epohe", Lodgeova karakterizacija "postmodernizma" na temelju osobina arbitrarno izabranih djela). Sva ta odreenja susreu se ili s problemom reprezentativnih djela, ili se bitno oslanjaju na knjievnopovijesni ili kulturnopovijesni fenomen modernizma.  Sumnja da je aporija govora o postmodernizmu vezana i za nedovoljno odreen pojam modernizma, razlae se u treem poglavlju u obliku dileme nije li postmodernizam moda "krizna faza" modernizma a ne nova knjievna epoha. Dilema se nastoji razjasniti usporedbom "moguih svjetova" postmodernih i modernih djela i to onog njihovog segmenta koji se odnosi na na	in oblikovanja kronotopa. Temeljna teza ovog predavanja, potkrijepljena primjerima kako iz postmoderne proze, tako i iz trivijalne literature, jest da knjievnost postmoderne ignorira prostor i vrijeme, na na	in na koji to 	ini jednostavni oblik bajke, dok modernizam jo uvijek eksperimentira i prostorom i vremenom. Tek ako je modernisti	ki eksperiment propao, postmodernizam je nova epoha. PredavanjaPostoji li trivijalna knjievnost? i Trivijalna knjievnost i svakodnevni ivot ukazat e da u prou	avanju trivijalne knjievnosti oslanjanje isklju	ivo na iskustva i tuma	enja iz perspektive visoke knjievnosti ne mogu dovesti ni do klasifikacijskog ni do vrijednosnog pojma trivijalne knjievnosti, niti do zaklju	ka o odnosu trivijalne knjievnosti i svakodnevice. Razliku izmeu trivijalne i netrivijalne knjievnosti nije mogue dokazati na temelju klasifikacije knjievnih vrsta, niti vrijednosnih esteti	kih sudova. U odreivanju trivijalne knjievnosti moe pomoi ui pojam anra (Hirschov unutranji anr), odnosno "anrovska svijest", a kao vrijednosni pojam mogue ga je uspostaviti na temelju vrijednosnog suda koji se odnosi na kategoriju neautenti	nosti svakodnevnog ivota. Ukratko e se Solar osvrnuti i na terminoloke probleme vezane uz naziv "trivijalne knjievnosti" i konkurentne nazive u knjievnoteorijskoj literaturi, kojom prilikom e izmeu ostalog upozoriti na potrebu zna	enjske diferencijacije naziva "pu	ka knjievnost" i "narodna knjievnost" od naslovnog "jer narodnu knjievnost ne proizvode specijalisti, posebno obrazovani knjievnici, dok se kod trivijalne knjievnosti radi o knjievnosti koju proizvode obrazovani stru	njaci" (str. 72.).  Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 282 S obzirom na odnos prema svakodnevici razlika izmeu trivijalne i netrivijalne knjievnosti je u razliitosti odnosa prema tradiciji, koja je okamenjena za trivijalnu knjievnost, a zatim i u razliitim kodovima razumijevanja knjievnosti. Dok su kodovi na koje se oslanja recipijent visoke knjievnosti preuzeti iz povijesti kulture, pa on shvaa djelo kao projekciju razliitih mogunosti ljudske egzistencije, recipijent trivijalne knjievnosti oslanja se na kodove svakodnevice. Trivijalna knjievnost tako pretpostavlja razumijevanje knjievnosti iz svakodnevice, a djelo biva shvaeno kao konana stvarnost koja ukazuje da su pravila "ivotne igre" unaprijed zadana.  U zadnjem predavanju autor e ponuditi opis onoga to u uvodnom dijelu teksta prepoznaje kao mit o leteim tanjurima. Pri tome e svoj interes dvojako usmjeriti: sluei se iskustvima naratologije pokuat e odgovoriti na pitanje kako je taj mit postao prepoznatljiva struktura, a prepoznajui u njemu dubinske simbolike strukture i odgovoriti zato su se ba prie i iskazi o leteim tanjurima uspjeli oblikovati u mit takvog dosega i znaaja. Iskazi o leteim tanjurima poeli su se gomilati da bi se postigla uvjerljivost iskaza. Tada se poinju formirati neka invarijantna mjesta ("letei tanjur", "mali zeleni") i prepoznatljive narativne funkcije (imenuju se etiri funkcije u ovom mitu) oko kojih su se otvorile mogunosti semantikih proirenja potpomognute i neodreenou i vieznanou naziva. Jednom kada je struktura postala prepoznatljiva, prestaje biti vana iskustvena provjerljivost fenomena leteih tanjura, a on postaje dio zbilje time to ga informanti prihvaaju kao "objavu" koja poinje utjecati na percepciju i miljenje. S druge strane, opravdanje zato su se ba te prie oblikovale u mit autor nalazi u simbolinosti motiva, iskaza i relacija koji odgovaraju na neke temeljne ljudske preokupacije pa se oni onda prepoznaju kao na nov nain oblikovane teme i motivi koji su prisutni jo u arhainim mitovima, te u fragmentarnom koritenju znanstvenih hipoteza na nain trivijalne knjievnosti. Autor je ukljuivanjem ovog mita u knjigu, kao i njegovim opisom jo jednom ukazao na epistemoloki i filozofski problem svrhe prouavanja knjievnosti danas, koji je i prije naznaen u knjizi, te da 'trivijalnost' i 'ekskluzivnost' nisu opreni pojmovi, jer ovjek ak i onda kada eli simboliki progovoriti o svojim potisnutim nadama i strahovima, to ini uvlaenjem trivijalnih elemenata u strukturu mita. Simona DELI	 Linda Dégh, American Folk-lore and the Mass Media, In-diana University Press, Bloomington l994., 218 str. Po rijeima Alana Dundesa, Linda Dégh je najznaajnije ime amerike folkloristike - to god ona napie odmah e pozdraviti znan-stvenici irom svijeta. Traak suparnike za-jedljivosti mogao bi se proitati u Dundeso-voj tvrdnji,  ali  ona  je ipak duboko istinita: Linda Dégh ne pie bilo to, ona je zaista uvijek na visini postavljene zadae. Pristup folkloru kao dinaminom povijesnom procesu nipoto nije nov - to je polazite tri desetljea stare kontekstualne folkloristike. Pred nama su, dakle, zreli radovi jedne od najpoznatijih predstavnica ve odavno etabliranoga pravca u istraivanju folklora. Autoriin uvod sustavno izlae i razlae problematiku knjige: folklor je shvaen kao "proizvod djelatnog povijesnog procesa koji utvruje interakciju stvaralatva: napisanoga i usmenoga, profesionalnoga i neprofesionalnoga, formalnoga i neformalnoga, smiljenoga i improviziranoga". Tako shvaen folklor koristi se masovnim medijima i proima drutvo u cjelini - nositelji takvoga folklora nisu vie seljaci prolih vremena gledani romantiarskim oima: "svjedoci smo nove ere u kojoj folklor dobiva mo i ugled kao mjerodavan glas urbanoga i industrijaliziranoga puanstva; glas zabrinutosti, straha, sanjarenja i nade; glas cijeloga ovjeanstva, otuenog i slomljenog elektronskom efikasnou. Zadaa folklorista jest 

Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1995., 187 str. (Mala knjižnica Matice hrvatske, kolo 3, knj. 14)

Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1995., 187 str. (Mala knjižnica Matice hrvatske, kolo 3, knj. 14)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia