Dunja Rihtman-Auguštin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 276 Studies in Bulgarian Folklore, Milena Benovska-Subkova ed., Publishing House of the Bulga-rian Academy of Sciences, Sofia 1994., 141 str. Meu slinim vjetrovima to puu u nekada-njim zemljama lagera svakako je najpozitiv-nije otvaranje prema meunarodnoj znan-stvenoj zajednici. Takvo je i nastojanje Inst-ituta za folklor Bugarske akademije znanosti koji na engleskom jeziku prikazuje rasprave o bitnim  temama  suvremenih  kompleksnih folkloristikih istra	ivanja. Mnogome itatelju naih struka koji bez tekoa ne mo	e itati bugarski ova e knjiga biti pravo malo otkrie. Namjerno nisam izdvojila nijedan prilog bugarskih etnologa/folklorista jer sam 	eljela informirati o svakome. Radost Ivanova u raspravi pod naslovom Balkanski fenomen bavi se epskom poezijom kao kljunim fenomenom neega to ona naziva "balkanskom folklornom zajednicom". Putilovljevu tezu o heterogenoj prirodi eposa, tj. mitolokoj, tranzicijskoj (kad se interes prebacuje na humanizirane junake) i naposlijetku klasinoj (vezanoj uz povijest), provjerava na epici o Kraljeviu Marku. Iznenauje da u razradi te teme prihvaa klasifikaciju epskih pjesama u cikluse. Primjerice, neupitno pristupa Kosovskom ciklusu iako su istra	ivai poput Maje Kleut uvjerljivo pokazali neutemeljenost i nepovijesnost te klasifikacija. Jordanka Kotseva nudi osobno pro	ivljen ali sintetian uvid u suvremeno pripovijedanje u sjeverozapadnoj Bugarskoj: u 	anrove i teme, stilske znaajke, te nositelje i okolnosti pripovijedanja. Predmetima u narodnoj kulturi bavi se Stanka Yaneva. Nastoji izraditi metodologiju koja e pomoi otkrivanju kulturnih znaenja to ih predmeti nose u sebi. Nikolaj i Dimitrina Kaufman prikazuju organizirano i neorganizirano polifono izvoenje tualjki, s notnim primjerima. Anna Shturbanova bavi se odnosom plesa i podzemnoga svijeta, primjerice kolom s vodenim vilama i vampirskim plesom. Plesom se, smatra autorica, dosi	e posveeni svijet predaka i odr	avaju vrednote 	ivota. Milena Benovska-Subkova istra	uje mitoloko u narodnim vjerovanjima. 'Mitolokom' pristupa kao dijelu pogleda na svijet, ali i kao regulacijskom sustavu koji ovjeku poma	e da se snae u svijetu to ga okru	uje. Stanoi Stanoev razmatra grad i vic; pokuava utvrditi kulturni identitet vica polazei od Lotmanove pretpostavke o scenskom znaaju grada koji nije prirodna sredina poput sela nego je umjetno nastao. Na kraju Magdalena Elchinova istra	uje pragmatiku poslovinoga znaka. Promatra poslovice u procesu usmene komunikacije i posebice u procesu folklorne komunikacije. Svi lanci zajedno i svaki na svom podruju upuuju na ono to je Anna Kunnahovicz, prikazujui nove dosege krakovskih etnologa, nazvala potragom za paradigmom. U opoj potrazi europske etnologije i folkloristike za svojim suvremenim identitetom, pa ak i opravdanjem, bugarski folkloristi u izboru Milene Benovske predstavili su svoju varijantu nadasve uspjeno, spajajui teorijske poticaje s Istoka, koji su im otprije bili dostupni, s onima sa Zapada. Dunja RIHTMAN-AUGUTIN 

Studies in Bulgarian Folklore, Milena Benovska-Subkova ed., Publishing House of the Bulgarian Academy of Sciences, Sofia 1994., 141 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia