Šime Ljubić

Ljubić, Šime

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

51 Prvi tragovi predhistoričkih opažanja u nas još tečajem XVII stoljeća. U prošlom ovogodišnjem broju 1 na str. 17 naveli smo pod ovim naslovom ulomak iz poslanice Jakova Salecića Korčulanina na Antuna Karamauića Višanina od god. 1717, iz koga se vidi, da su se već tada u nas izpitivali predhis. humci. Tu nedavno do­stavljen nam je na prosudu od predsjedništva Jugoslav, akademije prepis kronike Vincenca Prodića još netiskane, ponudjen ua odkup istoj akademiji od g. Vida Vuletića-Vukasovića učitelja u Korčuli, sastavljen po starom rukopisu, koj se sada čuva na Bolu. Vincenc Prodić rodio se je u Pučišćih na otoku Braču u Dalmaciji, gdje umrie oko god. 1656. Nalazim ga u duždevoj poslanici od 6 rujna 1655 kao zastupnika otoka Brača u Mletcih; dočim u popisih bračkih plemića od god. 185G. 1657. zabilježena je Prodićeva porodica kao izumrla. 0 njegovom knjižeznom radu piše A. Cikarelić Bračanin „ Osservazioni sulV isola della Brazzu p. 18): scrisse la Cronaca della Brazza, la quale benche abbia del romanzesco, contiene molte verila. Laseid egli una raccolta di manoscritti riguardanti Visola, che tuttora si conser-vano in una časa di Pucischie". Isti bez dvojbe pogriešno kaže, da se je rodio Vincenc g. 1528 a umro g. 1663. Ü pomenutoj kroniki, koja je medju našimi jedna od slabijih, opisuje po običnom kalupu one dobi zgode i nezgode svoga rodnoga otoka. Veli, da se je po padu Troje Antenor, putujući morem u Italiju, svrnuo u bračke luke, a s njim i nekoliko Grka iz Ambracije, drugovi inu u ratu, i da su ovi zadnji ostali pako na Braču i naselili se. Ovi Grci bili bi se složili sa prednjimi stanovnici istoga otoka, poprimili njihov jezik i naučili jih poljodjelstvu, pčelarstvu, trgovini, gradjenju brodova, zidanju kuća pločami pokritih, te napokon sastavljenju selišta po ondješnjih visočinah, odakle se ustrojiše prva sela na onom otoku, kao Gornji Humac, Mosula, Gradac i Dubrovica, a pri obali samo na Bolu. K tomu nadovezuje Prodić: »Diventarono ben presto al-cuni facoltosi, i quali, quando morivano, per lasciar di se memoria a posteri sequitando i vani vitii e le false opinioni della gentilitä, facevano accumular sopra la somitä de monti una gran caterva de sassi, in mezzo costruirvi un sepolcro, et ivi venivano posti i loro cadaveri con alcune zare grandi appresso, nelle quali locavano i tesori. E di simili depositi giorni nostri moltissimi apparono per 52 le cime de monti e delle colline, et anco se ne trova nelli terreni piü bassi coperti dalla terra; in alcune di esse zare sendosi veduta quantitä di earboue. Qua eutrano li speculatori, dicendo, che quella materia convieu credere sia stata d' oro o d'argento, e che per la lungbezza d'anni, fattoseue padrone il demonic, le abbi fatto prender la sua nera essenza«. S. L. D o p i s i . 1. Cerević, 15 veljače 1886. —• Veleučeni gospođine! Dobio sam vašu cienjenu dopisnicu, u kojoj me sjedate, da se spomenem našega mu­zeja. Budite uvjeren, da nanj zaboravio nisam. Samo domaća briga, koje sam dosta kao početnik imao, nije mi dopustila kao inače baviti se stari-nami; nu ove se godine obilnomu radu nadam. Tako: Je li vam poznat rimski grob iz opeka dobro uzčuvan, upravo ne­oštećen u vlastelinskom rovu (podrumici) u Banostoru? Ako nije, da ga dadem izmjeriti, narisati, i da ga opišem '. Je li vam poznata gradina (t. j . rimska naselbina povrh Banostora — Malata-Bononia), veća od one u Petrovcih? te se po zidovih može još danas zaključiti na zgrade, kojih se temelji nad zemljom vide. Po svoj prilici ovamo spada onaj opis u Glasniku biskupije Djakovačke: Četiri okrunjena Taj se opis bez dvojbe proteže na ovaj kraj, te će biti, da je za Dioklecijana ovdje u briegu KipovrjO bio kamenlom, od kuda se naj-liepše stvari proizvadjalo. I danas se vidi mramor kako iz zemlje viri. a i trag kamenloma. Ovdje se mnogo mamutovih kosti nalazi u briegu, kad se šljunjak vadi. Ja imadem zub i jednu kost, zatim više školjka okamenih. Poslat ču vam sve. Ante Bogetić župe uprav, i povjer. muz. i druž. 2. U Korčuli, 23 veljače 1886.2 — Veleučeni gospodine urednice! Sutradan po Maloj Gospi krenem s Trebinje. Put istoka, p<"> s. hoda, eto ti me kod seoca Cicrine. Tu je na Bijelijem Njivama starobosansko groblje, te je u sve do trideset i jedan spomenik. Evo jih bilježim, te počimljem sa sjeverne strane: 1. Dva ogromna stećka. U vrhu su ravna poput ploče, te su bez ikakvijeh simboličkijeh znakova. 2. Ploča. Na njoj je križ •f. 3— 5. Ploče bez znakova. 6. Ploča poput stećka. Na njoj je majstorski kut |. 7. Ploča porubljena. Na njoj je štit, te je-razdieljen popriečno, s desne put lieve, pašom na prutak. U gornjoj mu je strani polja ruža. 8. Ploča. Na njoj je polumjesec (oskočen), te je okrenut uz-gori. 9. Ploča slabo porubljena. Izpod ploče se vidi u grob, pa se opaža, 1 Molimo. Brunšmid i Kubitschek (Archaeol. epigr. Mittheil. 1880 str. 1C6) nespominju ga. 2 V. Viestnik 1886. str. 26 

Prvi tragovi predhistoričkih opažanja u nas još tečajem XVII. stoljeća

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia