Jerko Bezić

Bezić, Jerko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 261 Knjiga sadri radove iznesene na znanstvenom skupu "Antropologija glazbe u mediteranskim kulturama" koji je od 10. do 12. rujna 1992. u Veneciji organizirala i financirala tamonja Zaklada Ugo e Olga Levi u suradnji s Talijanskim odborom Meunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM). Prvi dio knji- Antropologia della musica e cultura mediterranee, a cura di Tullia Magrini, Società editrice Il Mulino, [Bologna] 1993., 254 str. (Quaderni di "Musica e storia", 1) ge raspravlja o antropolokom pristupu zvu	noj pojavi. Drugi dio je posveen antropologiji mediteranskih glazbi. U predgovoru toj publikaciji urednica Tullia Magrini isti	e tri teme navedenog znanstvenog skupa: 1) identitet i tematika antropolokog istraivanja i prou	avanja zvuka (odnosno glazbe), 2) individualizacija Mediterana kao podru	ja antropolokoglazbenog studija, 3) talijanska iskustva na tom polju istraivanja. Drugi dio knjige, dakle, zahvaa i drugu i treu temu odranog znanstvenog skupa. Uredni	in uvod zapravo je kriti	ki osvrt na dosadanji razvoj antropologije glazbe u svijetu, kao i osvrt na objavljene radove u toj knjizi. Svojim sadrajem i opsegom (str. 7—33) daleko nadilazi uobi	ajene uredni	ke komentare. Upozorava da je Mediteran slika neprekidnih razmjena i promjena tijekom svoje duge povijesti, ali da je on ujedno i podru	je na kojem zajedno ive glazbene kulture koje su znale sa	uvati vlastiti identitet premda su se otvarale i interakciji s drugima. Pod naslovom, za Bruna Nettla tipi	no slobodno oblikovanim, "Glazba antropologije i antropologija glazbe", autor je iznio poneke pobude za raspravljanje o naravi antropologije, kao i o na	inu kojim se glavni antropoloki pojmovi odraavaju u etnomuzikologiji. "Prema jo glazbenijoj antropologiji" naslov je referata Anthonyja Seegera, zapravo svojevrsnog glazbenoantropolokog naputka sudionicima znanstvenog skupa u Veneciji 1992. Uz prijedlog da nastoje najprije analizirati svoje vlastito doivljavanje jednog nedavnog glazbenog ili glazbenoplesnog dogaa(n)ja, Seeger daje svoj zgusnuti pregled razvoja antopologije glazbe. Tome dodaje i desetak pitanja u svezi s raspravljanjem o antropologiji glazbe na mediteranskom podru	ju. Na zavretku izlaganja autor trai da ponovno razmislimo o naem glazbenom ili plesnom iskustvu iz sudjelovanja u glazbenom, odnosno plesnom dogaaju i da utvrdimo da li smo u stanju nai meusobni odnos izmeu svojeg glazbenog (plesnog) iskustva i ostalih svojih stanovita. Ako to nismo, trai da nastojimo shvatiti zato je tome tako. Seeger je vanost pitanja zato znakovito istaknuo i u naslovu svoje nedavno objavljene knjige Why Suyá Sing: A Musical Anthropology of an Amazonian People, Cambridge, Cambridge University press, 1987. U raspravljanju o odnosima antropologije glazbe i povijesnih istraivanja sudjelovali su vrijednim zapaanjima etnomuzikolog Roberto Leydi i muzikolozi Franco Alberto Gallo, Iain Fenlon, Antonio Serravezza i François Lissarrague. Drugi dio knjige zapo	inje izlaganjem Johna Davisa o modelima Mediterana koji je u svojoj esttisugodinjoj povijesti bio prije svega podru	je intenzivne interakcije. Zbog toga se Sredozemlje osim geografski odreuje i socioloki. Rad Philipa Bohlmana "Ponovno otkrivanje Mediterana u idovskoj glazbi" rasprava je o onom "drugom" u evropskoj etnomuzikologiji. U radu "Pojam folklora u graenju panjolskog nacionalizma" Joaquina Labajo Valdés pokazuje kako dravnoj politici odgovaraju asimilatorske tendencije u folklornoj glazbi nasuprot analiti	kim koje isti	u lokalne i regionalne posebnosti. Tako na primjer glazbenici harmonizatori narodnih popijevaka zanemaruju regionalna obiljeja napjeva, dok naprotiv antropolozi i lingvisti isti	u lokalne posebnosti. Instrumentalna pratnja popijevaka moe takoer pridonositi meusobnom pribliavanju i smanjivanju razlika u napjevima. Srodnost u folklornoj grai moe se, onda, tuma	iti kao "duhovna blizina" razli	itih pokrajina koja kao takva moe podsticati nacionalno jedinstvo u jednoj dravi. Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 262 Posebno je zanimljiv rad Marcella Sorce Kellera "'Popularna glazba' kao odraz kulturnih dodira u podruju Mediterana" uz podnaslov "Prigoda za ponovno razmatranje postojee definicije kulture". Pokazuje - izmeu ostalog - kako u tom segmentu glazbene kulture i pored pojedinih meunarodno poznatih primjera postoji znatno vea zatvorenost u regionalne (kao i dravne) granice nego 	to bi se to oekivalo. Tako su na primjer samo rijetke talijanske popijevke koje se izvode u panjolskoj i Portugalu, dok se u Italiji ne uju one iz Grke i podruja biv	e Jugoslavije. Martin Stokes pod naslovom "Mediji, emigracija i identitet" raspravlja o poloaju gudakog glazbala kemene (srodnika jadranske lirice) i glazbenika podrijetlom iz podruja oko grada Trabzona (starogrkog i bizantskog Trapezunta) na istonoj turskoj obali Crnoga mora - koji ive u velegradu Istanbulu. Poseban op	irniji osvrt zavreuju radovi iz tree teme, radovi koji izlau talijanska iskustva u primjenjivanju antropolo	kih pristupa u istraivanju (folklornih) glazbenih pojava. Ovdje ih samo naznaujemo. U radu "Analize (odnosa) izmeu zvuka i ovjeka" uz refleksije o nekim talijanskim vokalnim glazbenim tradicijama, oznaene u podnaslovu, Tullia Magrini raspravlja o glazbenim izvedbama pojedinaca u horizontalnom smislu, gdje utvruje zamisao, njezinu individualnu razradu i realizaciju u odreenom vremenu - - kao i u vertikalnom pogledu gdje izvoai umanjuju vlastiti kreativni udio u izvedbi kako bi 	to vjernije prenosili naslijeenu glazbenu tradiciju. Placida Staro iznosi talijansko (a ujedno i vlastito osobno) iskustvo u istraivanju cjelokupnosti u plesnim dogaajima pod naslovom "Etnokoreologija i antropologija", vrlo saeto i pregledno, uz popratne tabele, kinetograme i notne zapise. O likovnim prikazima glazbovanja pi	e Nico Staiti ("Vrijeme glazbe i vrijeme slika"), o vizualnoj antropologiji na primjeru filma "Su Concordu" 1989., o pukim religioznim obredima u Velikom tjednu pred Uskrs na Sardiniji Renato Morelli, a o sueljavanju izmeu talijanskih etnomuzikologa Ernesta De Martino i Diega Carpitelle kao o prethodnom uobliavanju antropologije glazbe sredinom 20. stoljea - Francesco Giannattanasio. Jerko BEZI Goffredo Plastino, Lira, Uno strumento musicale tradizionale ca-labrese, Monteleone, Vibo Valentia 1994., 314 str. (Sagi, 2) Opsena monografija svestrano i temeljito prikazuje i obrauje kordofono gudako glazbalo srodno istonojadranskoj, hrvat-skoj liri (lijerici, lirici). Zapoinje opreznom kritikom interpretacijom dokumenata i lite-rature  o  podrijetlu  tog  glazbala, obradom a- rapskih i bizantskih izvora, obradom podataka i likovnih prikaza srednjoeuropskih srodnih glazbala i pojavama lire u pojedinim mediteranskim zemljama. Na zavr	etku raspravljanja o bizantskim izvorima autoru se omakla gre	ka u geografskom oznaivanju kad je napisao da je lira bila gurnuta iz Bizanta prema europskim i slavenskim teritorijima (verso i territori europei e slavi, str. 28), kao da slavenski teritoriji nisu u Europi! U tekstu o lijerici u biv	oj Jugoslaviji G. Plastinu (i R. Leydiju na koji se poziva) te	ko je prihvatljiva inae obrazloena teza Andrije Stojanovia da se lira mogla pojaviti na istonim obalama Jadrana tek krajem 18. i poetkom 19. stoljea (u radu "Jadranska lira", Narodna umjetnost, 1966., 4). Navedeni talijanski etnomuzikolozi smatraju kako nedostatak podataka sam po sebi ne iskljuuje mogunost da je neka pojava moda postojala, a ostala nezabiljeena. S time u svezi elimo upozoriti da Plastino uz to pi	e kako i za kalabrijsku liru nedostaje podataka iz proteklih vremena (str. 34.) i kako je i u Kalabriji - kao na otoku Hvaru - lira preuzela ulogu mje	nica (str. 45., bilj. 27). U nastavku Plastino potanje predstavlja liru u Kalabriji, pokrajini na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka. Uz precizan opis glazbala prikazuje naine izraivanja, ugaanja, 

Antropologia della musica e cultura mediterranee, a cura di Tullia Magrini, Società editrice Il Mulino, [Bologna] 1993., 254 str. (Quaderni di "Musica e storia", 1)

Antropologia della musica e cultura mediterranee, a cura di Tullia Magrini, Società editrice Il Mulino, [Bologna] 1993., 254 str. (Quaderni di "Musica e storia", 1)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia