Šime Ljubić

Ljubić, Šime

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

93 Razne v ies t i . Čudnovati nadpis na otoku Korčuli. — Ovaj je nadpis ukresan u živcu kamenu na Prevoni kod Potirne blizu Blata. To se mjesto zove Kupinovica. Na Potirni se je i prije našlo rimskijeh starina, te se i dan danas nalazi. Ovaj mi je nadpis (u naravnoj veličini — dug 64^2 cm., vis. 22^2 u fac-similu dobavio mnogo post. kan. Dr. Petar Bačic-Posinak. Hvala mu! V. V. V. ©dkriće srebr. celtičkih novaca kod Gjurgjevca. — Prva /•vie^f o tom ođkriču došla nam od vrloga g. Slavka Horvatića kr. pri-skišnika u Gjurgjevcu. Isti nam naime pisao još 18 travnja: rVeleučeni gospodine! Prilazem jedan komad, da izvolite prosuditi, jeli od arheolo-gičke vriedno8ii. Takovih je do 160 komada nadjeno. Svi su jedne vrsti, bez napisa. Nadjeno je u Kloštru blizu Gjurgjevca, na mjesru, kako mi jedan ovdašnji trgovac (Josip Notliig) kaže, gdje se je ved više po arheo­logiju vriednih stvari našlo, koje su odptitovale u peštanski muzej. Isti trgovac, koji mi je to priobdio, pripravan je, ako priloženi komad što vredi, i os ale prekupiti. pa bi našemu muzeju u Zagrebu najbolje exemplare ustupio (najiskrenija mu hvala. Muzej.). Pošto se sa seljakom, koji je to našao, pogadja i jedan Židov (Braun), koji je i prije neke stvari u Peštu odpravio, molim da izvolite kretom pošte odgovoriti mi, bili bilo vredno bar nešto prekupiti". Bilo bi suvišno da iztaknemo, koliko je hvale vriedno ovo plemenito nastojanje g. H. o korist muzeja i nauke, jer se samo odaje. Ovakovi rodoljubi kod nas su danas žalibože veoma riedki! Nepočašiv časa uputili smo g. H , neka prihvati predlog onog če-gfitoga trgovca; a u slučaju, da su novci već prošli u vlast Židova, te bi kratio ovamo jih poslati na izvid i djelomični odstup uz nagradu, neka dade sve novce putem kotarske oblasti zapljeniti na temelju vladinih na­redba dopisu priloženih. Židov medjutim znao navesti seljaka, da mu od­stupi 22*5 kom. za 37 tov. 50 nov. Pozvan, neka jih pokaže, odvrati, da jih više nema. Uslied premetačine u njegovu stanu po kotar, oblasti (po g. Dragutinu Prikrilo kot. pristivu. koj, stvar veoma riedka, u mah shvati duh onih naredba), novci budu našasti i zapljenjeni (po g. H. 220 kom.). Ali seljak neproda sve novce Židovu. Osim onih, što je razdao na znance, bio si pridržao 120 komada. Dočuvši o pljenitbi Braunovoj. po-boja se i za svoje, te jih ponudi g. Horvatiću na odkup za muzej, a ovaj jih rado odkupi uz primjernu nagradu. Novci su svi celt.ički, srebrni, krupni (do 10 gr. težki), jednoga te isto a tipa, (lica) ali raznoga kova. U predku nepodpuna glava pod kapom 94 ili kacigom, trostrukim bisernim nizom ukrašenom; n zadku pako obični konj jureć lievo. Položeni su u zemlju po svoj prilici početkom trečeg stoljeća pr. Is., prije odlazka Celta u Grčku. Našao jih u svom vinogradu na briegu Koštanju, koj se diže južno od Gjurgjevea blizu Semovea, seljak Josip Pavec Gjurgjevčanin kbr. 5 1 5 u s t o j e čistio bunar iza svoje kleti, ali ne. u samu bunaru nego sa strane, pod površinom (kako nas obaviešćuje pomenuti g. Horvatić, koj j e i sam položaj izpitao) žute više pjeskovite zemlje jedva dobar pedalj. Zapljenjeni novci po zakonu pripadaju državi, t. j . arkeol. muzeju. O tom, kad se stvar rješi, javiti ćemo D o n S t j epan S o r i ć . — U članku „Pjesma o Soriću i Kumalijiću Alagi" od Dra Pr . Račkoga u „Smotri" sir, 107 pripovjeda se smrt toga slavnoga junaka na dva načina, ali se neizpituje, koj je bio pravi. Mi ćemo ovu stvar razjasniti po službenih izvieštajih, što j e ondašnji obći providur u Dalmaciji L. Poscolo slao svojoj vladi u Mletcih. Već za obćeg providura Andrije Vendrauina republika bojeći se ta ta , bjaše odaslala u Dalmaciju kao providure Lunarda Foscola i Nikolu Del­fina u pomoć Vendraminu za uskorenje vojničkih priprava u ovoj zemlji. Njekoliko mjeseca za tim Vendramin svrši svoje dvogodišnje službovanje, i bude mu izabran za naslieduika pomenuti Foscolo. Zadnja depeša Vendra-mina j e od 27 studena 1 6 4 5 , a prva Foscola od 4 prosinca. U što Fos­colo primi upravu, zametnu se rat. i u Dalmaciji navalom Hulila (Hali bega) na Rasance, gdje samo 60 varošana slavno odbi i na bjeg prisili do 3 0 0 0 Halilovih vojnika. „E cosi, zaključuje Foscolo tu obavjest u svojoj trećoj depeši na vladu od 9 prosinca, la guerra e rotta anco qui coll' attacco formale del sanjaeco Halil". Ali za zime sve je ipak mirovalo. Stoprv svibnja 1646 započe borba, te se dalje nastavi. U sliedećih depešah Foscolo spominje višekrat dolazak turskih kršćana u mlet. područje, ali u malenih hrpah, do depeše od 12 lipnja 1647 , u kojoj javi, da j e nadošlo do 1000 ljudih sposobnih za boj sa svojimi obi­telji i ' s a 8 0 . 0 0 0 kom. marv ' , da je marva razprodana a obitelji prevo-zene na ostrove i Pag, a da su ljudi ostali na kopnu da se bore. Pošto u Foscolovih depešah do 2 rujna 1747 nema spomena o Soriću, sasvim je vjerojatno, da je i Sorić prvo stupio u mletačku oblast za pomenutoga povećega doseljenja iz Turske 1 ) . U ovoj depeši, kojom Foscolo obavješćuje vladu o stanju stvari u Šibeniku, tada obsjednutu od Turaka, za prvi put piše o Soriću: „Giunti i Morlacchi, con prontezza accorsero al lato delle fattioni, in quelle s' intemorno, et con animo corraggioso se ben all ' uso del Paese non con tanta regola, s' opposero ali ' inimico." et combattendo. vi lasciarono alcuni le vite, come scrive 1' eccellentissimo proveditor in ' ) U ovo} depeši kaže Foscolo, da -su medju tada nadoSlimi iz J e -seuice i Gorice, njekoji poglavice sastavili uredne čete; a kašnje u depeši od 31 srpnja 1647 , t. j . malo dana poslie smrti Sorića, veli pako, da su Bukovčani izabrali za svoga vodju Iliju Smiljanina, a oni, koji su došli iz Gorice', brata popa Sorića (Matiju). Iz ovoga moglo bi se pomisliti, da je pop Sorić uprav nadošao bio u mletačku vlast iz Gorice u ono doba. 95 Provintia Contarini. II capo principale loro e il prete Stefano Sorieh, che ha dato saggio di valoroso, conic altre volte. Spiacemi solo veder L 'EE. VV. forse mal informate dell' attioni di queste genti". U depeši od 26 veljače 1648 iz Skradina javi istoj vladi, da je sakupio 6000 seljaka i Vlaha i 700 konjanika, i da su ovi osvojili Drniš. Dodaj.', da je zatim odpravio Sorira sa 500 Vlaha prama Kninu, te da su ovi odbili sanžaka, veliko si pljeno osvojili, više sela sažgali, i ne malo podanika ovamo doveli. U onoj od 21 lipnja opisuje prvu Sorićeva provalu u Liku pram Udbini, te kako je na Udbinskom polju potukao 1500 Turaka. 70 ubio, mnogo jih zasužnjio, Klapavice, Mradaj i Rrun popalio, do 800 kuća u pepeo obratio, golemo si pljeno pribavio, i 70 obitelji ovamo doveo. U onoj pako od 14 srpnja obaviešćuje, da za druge navale u Liku, o kojoj su Turci već prije znali, bjahu naši iznenada zatečeni od Turaka; da su se Pose-darić i Smiljanić hrabro održali, ali Vlahi se preplašili i u bjeg udarili, te u tom da je Sorić bio ranjen, i da se morao predati. A već u depeši od sliedećega dana 15 srpnja Foscolo javi u Mletcib, da je Sorić bio smaknut. Dne pako 19 kolovoza pridoda, da je zlatni niz, opredjeljen zn popa Sorića, predao svečano njegovu bratu (Matiji) uz naricanje vlaških poglavica, koji su tomu činu u velikom broju prisustvovali; te da je poslie te svečanosti sam sa predstojnici otišao u crkvu, gdje je nadbiskup služio misu za sve padše skupa sa Sorićem, uz obilnoat gorućih svieća itd. i na veliku utjehu Vlaha, koji su i ovdje u velikom broju prisutni bili. S. L. Slavenski nepoznati rukopis. — U manastiru Velike Gospe na Otoku (Abadia) kod Korčule nalazi se prilična knjižnica, te je u njoj i nekoliko rukopisa od koje znamenitosti, biva latinskih i grčkih. Uz te se rukopise čuva i jedan slovinski od g. 1780, radi jezika važan za našu knjigu, a sadržaja theologično-kritičnoga. Dvie su to knjige na malom listu; prva od 281 strane, a druga od 179. Obe su prosto vezane. Naslov je ovako: „Odgovor — jednoj kgnighi — prisvjetloga i priposetovanoga gospodina — Sava Petrovitz biskupa — od — Czame« Goree — ghdi it mallo od nje'koliko đrughjeh Fozjanskjeh zahodah, s' nakladkom na svarsi jednoga kratkoga razgovora varhu prjeesnoga kruha. — Postavnik Eu-clisto == Uzgojeni godine MDCCLXXX. V. V. V. Staro-kršćansko zvonce . — U sbirki starina porodice Samuelli-Kačićeve u Blatu na otoku Korčuli čuva se staro-kršćansko nezgrapno zvonce iz rimske dobe, a na njemu je sliedeći slabo urezani nadpis VICTOR (u okolo povraza) ANI (na držalu u vrhu). Čita se Yictor{i)ani. Zvone• je od tuči. Teži grama 321.60 Visok je 0.6 cm., promjer mu 0-10. Na zvoncu nije bilo klepetala, te je bio poput tabula pulsans. Našli su ga Kačićevi težaci nazad doba u polju blaćanskomu. V. V. V. Don Mihovil Pavlinović. — Skupa sa cielim narodom i mi du­boko oplakujemo smrt ovoga našega velikana, koga su i svećeničke i gra-djanske krieposti resile do najvećeg stupnja. I naš muzej ima ne malo dokaza njegove darežljive ruke, a liepoga mu blaga pribavio za putovanja po Bosni i Hercegovini. Vječnja mu pamet! 96 Arkeologičko izkapanje u Podgradju (Lisičić) blizu Ben­kovca. — Narodni List od 11 lipnja t. g. donio nam preugodnu viest, da su se ark. izkapanja na Predgradjskim razvalinam započela 7 lipnja. 0 prvom uspjehu kaže isti list: „Na mjestu opredjeljenom za prvu kušnju odkrivena je po metra pod zemljom površina okolo tri četvornu metra ši­roka, patosana opeknina. Nagadja se, da je to morala biti nekakva odaja ; kopajnć malo daije naišlo se je na debelo otesano kamenje položeno po-prieko, koje je izgledalo kao kutnji prag. Dalnje izkopavanje pokazati de, kamo su se vrata otvarala. Nadati se je, da de se kopanjem na svietlo iznieti važnih spomenika naše prošlosti". Mi smo u našem izvieštaju (sa nacrtom , podnese u g. 1858 bečkomu cent, odboru za iztraživanje i sa-čnvanje starina, tiskanu u XXII knjizi Arkiva c. akademije znanosti u Beču podosta obširno opisali ondašnje slanje one gradine, te njenu važnost iz-taknuli, navlastito gdje kažemo: „G!i e percid, che queste mnraglie colos-sali cingono un doviziosissimo deposito di antichita sepoltovi dentro chi sa per qual incidente, forse per tremuoto, o per un' itnprovvisa innondazlone di barbari, mamai.doei ogni notizia storiea in proposito. E quindi qualora si volesse a certo vanraggio della sci. nza impiegare una qualche somma pel tlenudamento di questo grandioso stabilimento in gran parte liburno, quivi ineglio che in un qualunque altro sito almeno dell' impero nostro si giun-^erebbe di certo e con poca spesa a discoprire una cittk antica intera-meiite e nello stato delle primitive sue forme, forse per nulla inferiore ad Kicolano e Pompei". Držimo za stalno, da se je započelo raditi po dobro promozganoj osnovi, sa strane glavnih vrata, nerušeć ništa a ostavljajuć na svom mjestu sve što spada na gradjevine. da nam se barem tu izkaže živa slika onoga starodavnoga grada u naravi. 0 kušnjah nesmije biti govora. Bullettino di archeologia e storia Dalmata. Anno X. 1887. IM. I. — 1. Ai lettori. — 2. Iscrizioni medile. — Le gemme del museo di Spalato — 4. Predhistorički predmeti našasti u Kažancu. — 5. Sta-rinarsko Kninsko Družtvo — 6. II Podgorje. — 7. Ducale veneta che si riferisee a Trebinje. — 8. Serie dei reggitori di Spalato. — N. 2. — 1. Iscrizioni inedite — 2. Još nfešto o predhistoričkim predmetim. — .'5. Imotski. — 4. Descrizione delle lucerne fittili. — 5. Le gemme del museo di Spalato. — 'i. La Rascia e la Bosna. — 7. II Dalmatico conte Zanović. — 8. Serie dei regitori di Spalato. N. 3 . — 1. Iscrizioni inedite. — 2. Due sigilli di bronzo — 3. Descrizione delle lucerne fittili. — 4. Le gemme del museo di Spalato. — 5. Mala mreža rimskih puta u Dalmaciji. — 6. La Raecia e la Bosna. — 7. Serie dei reggitori di Spalato. dapuHap. TOA- IV. Ep. I. — 1. Cpncue upKBPHe cTapirae, OA M. BaA-TpoBHna. — 2. /I,Ba nucMa XBjeHAapacnx Kajyt^epa MaHacTnpy Opa-XOBBIIB, OA B-i. Kpacnha. — '6 Oc-raniin pnMCKe iiacejCnne y ceay «lvM6apAH na OTOKy Kop^yjin, OA -$p. PaAnfea. — 4. PHMCKH HaT-HHCH, OA M. BajTpOBnha — 5. BHjteuiKe o ueKBJeM CTapBHaMa y rpaAy KopiyjH, OA BnAa ByaeTBrj-ByKacoBBha — 6. Pa3He BecTB, OA M. B. Izpravak. — Na str. 40 u bilješci čitaj : te bi se moglo čitati ll(\K0BH, — biva na Pelješcu su dva sela Viganj i Nakovan, a ova se plemenita zemlja po svoj prilici zvala u pluralu = Nakovi. V. V. V. Tiskom C. Albrechta. Urednik S. Ljubili, 

Razne viesti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia