Petar Stanić

Stanić, Petar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

10 začeo bio odluku, da jim uz ugodnu priliku otme Dalmaciju. Re­publika, koja je о tom dobro upućena bila, nudila je braći Subić, da će о svom trošku utvrditi Ostrovieu i staviti ondje jaku posadu, da ju brani, dok Juraj postane punoljetnim, komu bi ju onda bez prigovora izručila. Ali Grgur, koj ju držao u svoju vlast, nepouz-dajući se u Mletčane, pusti se zavesti od kraljeve stranko, i kolo­voza 1347 preda onn tvrdjavu kraljevim povjerenikom (Listine III str. 19. 20). Mladin, Grgurev brat, mletački privrženik, umah oba-viesti republiku о tom dogodjaju, a ona mu odvrati dne 20 stu­dena iste god., da je dobila njegov list «de traditione castri Ostro-viciae in manibus et forcio Ungarorum» (1. c. str. 38). Malo zatim Ljudevit kralj ustupi grad Zrinj knezu Jurju, i od te dobe prezime Subić malo pa malo se gubi, dočim se Zrinjski sve više širi, i po­staje napokon jedini naslov ove slavne kuće. Iz listina nije nam poznato, da je Juraj Pavlov imao poroda. Jedini Du Fresne u svom djelu «Illyricum vetus. et novum» na str. 237 pripovieda о Jurju : «is namque duos post se reliquit li-beros, Elisabetha filia, Thomae comiti in Corbavia nupsit. Paulus I come| de Zrinio filius, an. MCCCCXIV,,postea mortus et Nicolaum I progeneravit», a pošto medju nasliednici ovih dvaju nema nika-kova Pavla, a druge loze ove obiteli bijahu izumrle (sa Mladinom IV kliskim sinom Mladina III Jurjevića), Pavao spomenut u ovom nad­pisu nemôže biti drugi nego onaj Pavao sin Jurja Zrinskoga, koj umrie poslie g. 1414. Dakako nadpis je postavljen u Dalmaciji, gdje je prezime Subić bilo još onda sasvim na mjestu. S. Lj . Starinske izkopine u Kotluši i Stražinama pokraj Vrlike u Dalmaciji. U zadnjem i predzadnjem broju Viestnika nastojasmo dokazati, koji su se rimski gradovi i selišta nizala oko vrela Cetine i dalje uza nju do Aequuma (Čitluk kod Sinja), čime po mogućnosti na temelju poznatih izvora i naravnoga položaja pojedinih mjesta upo-znasmo ljubitelje ZDanosti sa starinarski slabo poznatim krajem iz-medju Promone, Municipii Magni, Andetrija, Aequuma, Pehe, Silvija, Sarnađe, Saritta i Tininija, na kome prostoru označismo položaj od 11 osam rimskih što gradova, što selišta naime: Synodija, Setovi/e, Lonnarije, Splonuma, Bariđua, Mctubarrisa, Arđube i Imlperija, iz-nesavši ujedno na svjetlo do sada ueobjelodanjene nadpise i druge starinarske predmete. Pošto na nijednome od do sada odkritih nad-pisa ne mogosmo naći ime komegod od ovdašnjih rimskih gradova, čime bi znanost dobila sigurno uporište za svoja daljnja iztraživanja, osobito u pitanja, koji gradovi imaju se staviti na rimska cestu, što je išla preko livanjskog polja, a koji na ono, što je vodila preko Cetine n Aeqaum ; to odlučismo na najvažnijim položajima izvoditi pokušaje izkapanja, о kojima čast nam je izviestiti sliedeće: I. Kotluša (Lonnaria). К L liiiillIMIMffllIMÍlffi ľl'MMIIIMII ИНЬ МИШИН " " Sjever Tloris izkopina u Lonnariji. 1. Položaj, veličinu i ime Lonnarije označili sm'p pobliže u Bullettinu XIII. str. 167. i u Viestniku XIII. str. 73. i 74. Go­voreći o novijim našašćima rekosmo, da se na njivi Anke Zeleno-vića kod vrela Nelaj po pripoviedanju ljudi nalaze dva sarkofaga-koje da ljudi vjerojatno radi težine ostaviše na mjestu, dočim da nekoje nadpise razbiše. To nas je ponukalo, da podjemo na to mjesto prekapati, ne bi li se na te sarkofage namjerili. Mjesto leži kojih 50 koračaja, sjeverno poviše vrela Nelaja na liepom položaju nz cetinsko polje bliza puta, što vodi u Vrliku i prema bosanskoj medji kod Uništa-2. Kopanje odpočesmo kod H, a nadjosmo zid u dubini od 12 pol metra, dočim sam zid ide jošte n dubinu od jednog metra. Raz-kapanje smo nastavili istodobno prema i i prema G, te dalje prema F. Čim se je prešlo preko zida GF, nadjosmo kod b u dubljini od 1 m. pokrov sarkofaga, koji je radjen od finog domaćeg kamena iz Ga-jina u Garjaku, a uresivan je sprieda i sa strana. Pod pokrovom nadasmo se naći i sam sarkofag, ali mu ne nadjosmo traga, iz česa odmah zaključismo, da pokrov ne stoji na svome prvotnome mjestu, već da je tu navaljen negdje iz blizine, a vjerojatno posve blize. Svom željom našašća nastavismo radju na sve strane oko toga mjesta, ne bi li ipak ušli u trag sarkofagu, ali nas je sreća izne­vjerila glede sarkofaga, a namjerila kod a u dubini od 2 m. na malu zavjetnu aru, na kojoj pročitasmo sliedeći nadpis: I D-P-V A S A -i •M •L C-M-r Lis {Litis) Augustis sacrum posuit A. M. C, votum solvit libens merito. Ara je od običnoga domaćega vapnenjaka, visoka 0-56 m., široka i duboka 0-32 m. Slova su velika i pravilna, a cieli nadpis dobro sačuvan. 3. Radju nastavismo prema в i A, ali se nije našlo već samih zidova liepo obliepljenih i raznog criepa. Odkapajući zidove CD i DE, i istodobno iK i KL nadjosmo nakon podulje radje kod c kre-sanih ploča, odlomaka od pokrova sarkofaga, opeke i uglja, a kod d komad .okrugla stupčića od liepog mramora. Pošto seljaci na prvi mah ne pogodiše na same sarkofage, to nije bilo moguće radju razširivati, pošto je njiva zasijana, a zidovi zatrpani silnim kamenom, za koji je težko bilo naći mjesta. Toga radi ostavismo radju za do godine, a nade je, da će se tada naći i sarkofazi nješto dalje sjeverno. 13 II. Stražine (Arduba). i l ' l i " " i' IIIIIII D |1|И|||Ц||№ 1 m B Ш -m I 1 H n B 'i 1 I ' i i i l 0 C . * A 5 I I I ' • | i 1 | • | 1 L i i F m s i л;,;. = m ~ Tlons izkopina u Ardubi. 1. Ođkapanje počesmo kod točke A u velikim stražinama, na njivi Ilije Skrbiéa Filipova, blizu državne ceste, što vodi iz Vrlike u Sinj. U dnbljini od pol metra nalazi se zid, a do temelja ima samo 1 m. 2. Odmah kod / nadjen je ovaj ulomak rimskog nađpisa: A I s | Kamen je mehki domaći pješčenjak iz blizih Gajina, slova srednja i pravilna. Ulomak je visok 036 m., širok i dubok 0"12 m. Sudeći po vrsti kamena, po pravilnosti slova i po mjestu, na kome je nadjen, mislimo da je odlomak nadpisa objelodanjena u Viestniku XIII. str. 103. pod brojem 6., nadjena na istome mjestu. Po tome bi mogli donekle popuniti navedeni nadpis: . . . . V . . . {e)t Au(reli)ae {bona)e con(jugi) s(uae). . . . 3. Radju upravismo prema m, gdje pri samom temelju ukaza se ovaj odlomak nadpisa: ONI • P (Sext)mi posuit ili Varoni, Batoni, kao što se vidi na drugim nadpisima, nadjenim na istome mjestu (Buli. V. str. 132.). Kamen je mehki domaći iz Gajina, pismo srednje i pravilno. Ulomak je visok 0-30 m., širok 0 1 5 m., a dubok 012 m. 4. Kopajući uza zid FG i FE ne mogosmo naći ništa osim criepa, dočim odkopav ši zid LC, nadjosmo u kutu С predmet 14 sličan onome Što se nalazi na Otišiću (Inalperio) kod Marka Harambašića, za koji rekosmo (vidi Bullet, i Viestnik god. XIII.), da mislimo, da je stalak od svjetiljke, pošto ima okruglu udubinu. Razlika medju ovim i onim sastoji u tom, što ovaj ima dvije udu­bine poput cilindra, a treću čunjastuj dočim onaj ima samo dvije udubine- Svakako je predmet upotrebljavan u kućnom gospodarstvu ili kao stalak svjetiljke ili kao gornji stožer žrvnja, u kome se je vrtilo vreteno ili šta slična. Kamen je prosti vapnenac. Predmet je visok 0*16 m. 5. Prosliedjujući radjom od С do D, uadjosmo kod D sliedeći predmet, koji je vjerojatno odlomak praga, pošto je i nadjen na mjestu, gdje su bila vrata zgrade. Dužina je 062 m , širina 025 m. dubljina 0*18 m. Kod a i b je kao žlieb, dubok 0*03 m., širok 013 m., dug 015 m. 6. Uza zid ВС i FG nadjeno je množtvo criepa i mnogo okra-jaka od nadpisa, ali im je lice nadpisa kao za okladu svim odbito, ti odlomci nam kažu, da je tu sve puno bilo nadpisa, ali ih je neuka ruka sve znanosti možda za uviek otela. D samomu kutu kod о ukaza se ipak medju ruševinama ovaj odlomak nadpisa: Kamen je mehki iz Gajina, pismo srednje i pravilno. Visok je 025 m., širok i dubok 015 m. Vjerojatno je ulomak istog nad­pisa, kog i napred navedeni . . . ONI . P . . . 7. Odkopávajúci zid BH bili smo nešto sretniji, jer kod и nadjosmo oveći nadpis, ali na žalost i ovaj sa desne strane odbit. s • v • s O h v A N I X V S . L - I S? s IVS? M Silvano votum solvit (sacrum) Quintus Anix(ius) votum, solvit Ubens tneriio. Kamen je tvrdi i hrapavi domaći pješčanik; slova velika, loše uklesana i slabo sačuvana. INT je u svezi; na koncn nadpisa po­znaje se od M samo prvi potez. Anixius je vrlo nesigurno, pošto 15 bi moglo biti i amorum . . . Nadpis je visok 0 6 5 m., širok 028 , dubok 0-18 m. , 8. Odkapanje, što gá opisasmo, nije doduše urodilo plodom, • komu se nadasmo, ali je ipak nedvojbeno pokazalo, da su Velike » Stražine pune rimskih spomenika, jer kopajući na razmjerno male­nome prostoru ipak se je prilično i raznih stvari našlo. Seljaci su tu nalazili nadpisa na pločama od mramora, visokih i širokih više odfmetra, ali neznajući im vrednote, prpošno ih razbijali. Petar Škrbić našao je pred nekoliko godina u svome vinogradu pod Velikim Stra-žinama, kojih sto koračaja od mjesta, na kome smo kopali, veliku krasno bojadisanu žaru, ali pošto nije sadržavala novca, morala je platiti glavom njegovom samoživstvu. Na vrhuncu Velikih Stražina ima groblje, ali nam se čini, da je iz kasnijih doba, pošto nitko nije jošte tu našao rimskih nad­pisa, a i vanjski oblik različit je od oblika rimskih grobova na Gradini, a sliči na grobove sa stećcima. III. Donosimo ovom zgodom dva nadpisa rimska, od kojih se jedan nalazi kao přiklad uz vatru u kuci Marka Marčetića u gornjim Koljanima, a drugi uzidan u kući Marka Tomića blizu Dabra i Zasioka 1. L P S . . . Libens posuis Silvano. 2. ivrsi OB VEROE FIL В ? I POS . Iup(b ?)sio B{e)n(v ?)ero (a)e fil(iae) (suue et si)bi posuit. Jedan i drugi je od domaćeg običnog vapnenca. Pismo im je srednje i pravilno. Drugi je prilično slabo sačuvan, s toga su slova prvoga redka nesigurna. Prvi je nadjen na Gradini u gornjim Ko­ljanima, a drugi pod Gradinom dabarskom blizu Zasioka, gdje ima nešto niže ogromno groblje nazvano Bielo-groblje ili Veliko-groblje, koje je pokrito sa preko 500 stećaka, od kojih nije nijedan velik kao oni veliki kod sv. Spasa pri vrelu Cetine, ali većina ih je ure-16 sena najraznovrstnijim križevima i raznim uresima, te bi to groblje zasluživalo, da ga koji stručnjak posebno prouči. Nadpisa ne ima na tim stećcima, kao niti na onim pri sv. Spasu i kao i u obće , na većini dalmatinskih stećaka. Od tih 'stećaka smo važnije snimili, * jer želimo drugom zgodom о njima više progovoriti. Petar Stanić, župnik. Ulomak nadvratnika sa natpisom i uresom hrvacko-bizantinskoga sloga u Trogiru. U nutrnjosti Trogira grada nahodi se uzidan u nekom sta­rinskom kućnom platnu ulomak nadvratnika sa ovim natpisom: PHX ШС • DOMUI ET CI5M SPUR (ITV TV)0 U natpisu su sve kapitalna slova, a umiješano je megju njima trikrát opetovano uncijalno V. Takovo sam V opazio četiri puta opetovano na tri ulomka natpisa u Kninu, koja potiču sa bazilike na groblju u Biskupiji. Ж u ovomu natpisu svršuje gori sa vodo­ravnim potezom, kako na mnogobrojnim natpisnim ulomcima kninske okolice iz doba hrvačke samostalnosti, a može da bude iz osmoga i devetoga vijeka. Znamenit je ovaj natpis s toga, što je on prvi do sad nagjen u Dalmaciji iz doba hrvačke samostalnosti, a da se odnosi na privatan stan, i zato što u čisto kršćanskom duhu sadrži evangjelskipozdrav; Pax {h)uic domui sa odgovorom: Et cum spiri(tu tu)o. I ovgje kao na natpisu nad vratima crkve sv. Barbare, u istom gradu1), koji je po svoj prilici iz osmoga vijeka, izostalo je H pokazne zamjenice hic, haec, hoc, po čemu se daje nagovijestati, da se to slovo u ono doba po svoj prilici nije ni izgovaralo. ') Vidi Viestnik hrv. ark. dr. od god. 1891 br. 3 str. 82. 

Starinske izkopine u Kotluši i Stražinama pokraj Vrlike u Dalmaciji

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia