Drago Župarić-Iljić

Directory of Open Access Journals

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes

Ivan Lajić, Mario Bara, Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću

Župarić-Iljić, Drago

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

427Prikazi, Migracijske i etničke teme 25 (2009), 4: 423–429Ivan Lajić, Mario BaraRatovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, 2009, 212 str.Proučavanje procesa kretanja popula-cije te mijene strukture stanovništva pre-ma (etno)nacionalnom kriteriju slavonske (makro)regije u 20. stoljeću temeljna su istraživačka pitanja ove knjige. Ona je vri-jedan doprinos proučavanju karakteristika stanovništva u Hrvatskoj, posebice utjeca-ja koji su politička i društvena zbivanja ti-jekom nemirnog 20. stoljeća, kao i procesi mehaničkoga kretanja stanovništva (prije svega prisilnih i ekonomskih migracija te agrarnih kolonizacija), imali na oblikova-nje etnodemografskog mozaika današnjeg područja Slavonije. Nastala je kao rezultat zajedničkog rada Ivana Lajića, ekonomi-sta i demografa, koji se više od dvadeset godina bavi istraživanjem demografskih procesa u Hrvatskoj, i Marija Bare, socio-loga i povjesničara, koji se bavi istraživa-njem planskih migracija (agrarnih reformi i kolonizacija) na panonskom prostoru. Deset poglavlja knjige kronološki sli-jedi shemu prikaza ukupnoga kretanja sta-novništva Slavonije i promjene u etnona-cionalnoj strukturi početkom 20. stolje-ća, između dvaju svjetskih ratova, nakon Drugoga svjetskog rata i promjene koje su se dogodile u strukturi stanovništva na-kon nedavnih zbivanja u Domovinskom ratu. Osnovni metodološki pristup u radu jest analiza i komparacija demostatistič-kih podataka između kontinuiranih popi-sa stanovništva tijekom 20. stoljeća, kojih je ukupno bilo jedanaest (uključujući i one iz 1900. i 2001.). Opisuje se kretanje bro-ja stanovnika i struktura etničkog sastava stanovništva po slavonskim županijama i općinama. U uvodnom dijelu knjige autori preciznije određuju prostor kojim se bave kao geografski prostor Slavonije, Bara-nje i zapadnog dijela Srijema, koji admi-nistrativno obuhvaća pet hrvatskih župa-nija: Virovitičko-podravsku, Požeško-sla-vonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-ba-ranjsku i Vukovarsko-srijemsku.Slavonija je područje koje spaja bal-kanski s panonskim geografskim prosto-rom, srednjoeuropsku s jugoistočnoeu-ropskom regijom. Bogata plodnim obra-divim površinama, zbog povoljnoga geo-grafskog i prometnog položaja ta je regi-ja bila dinamično područje doseljavanja i raseljavanja koje je privlačilo razne naro-de koji su se tamo, više ili manje dobro-voljno, useljavali. Na početku knjige daje se kraći kronološki prikaz najvažnijih po-vijesnih kretanja i doseljavanja raznih et-nija na područje Slavonije do 20. stolje-ća. Istaknuto je kako se do Prvoga svjet-skog rata tamo u najvećem broju naselja-vaju Mađari, dominantno iz ekonomskih razloga. Prostor Slavonije u novom je vi-jeku područje osvajanja i vraćanja teritori-ja, tj. pomicanja granica između Habsbur-škoga i Osmanskog Carstva. Tako (prisil-ne) migracije uvjetovane ratnim zbivanji-ma utječu na etničku heterogenost sastava stanovništva. U 18. i 19. stoljeću na nju su najviše utjecale planske kolonizacije koje su provodile austrijska i ugarska vlast na-seljavajući prostor Podunavlja etničkim Nijemcima i pripadnicima ostalih srednjo-europskih naroda, uglavnom u činovnič-kim zanimanjima, ali i u agraru. Današnja etnonacionalna struktura stanovništva ta-kođer je i rezultat unutarnjih migracija hr-vatskog stanovništva »iz agrarno prenapu-čenih i siromašnih krajeva Hrvatskog za-gorja, Gorskog kotara i Like« (str. 159)u proteklom stoljeću. Autori naglašavaju kako do Prvoga svjetskog rata Slavonija nije bila pošteđena emigracije u prekooce-80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   427 26.2.2010   16:49:08Prikazi, Migracijske i etničke teme 25 (2009), 4: 423–429428anske zemlje i ostale dijelove Europe, što je krajem tog rata pojačano i emigracijom pojedinih naroda (Nijemci, Mađari, Česi) u matične države. Pritom su se više iselja-vali oni zaposleni u administrativnim za-nimanjima nego u agraru, koji su zbog ve-zanosti uza zemlju bili i manje mobilni. U novonastalim okvirima Kraljevi-ne SHS (od 1929. Kraljevine Jugoslavi-je) provode se sustavna agrarna reforma i kolonizacija, koje su znatno izmijenile udio pojedinih etničkih grupa u ukupnoj populaciji. Analizom demografskih popi-sa autori pokazuju kako je demografski regres Mađara, i dijelom Nijemaca, sup-stituiran porastom Hrvata (uglavnom ko-loniziranih iz brdskih, agrarno pasivnih i siromašnih krajeva) te osobito Srba, koji su kao ratni dobrovoljci planski naselja-vani, znatnije u pogranična područja. Us-poredo s planskom odvijala se, u manjoj mjeri, privatna kolonizacija; pokrenuli su je pojedinci koji su samoinicijativno ot-kupljivali obradive površine. U sljedećem poglavlju autori analiziraju kako su zbiva-nja Drugoga svjetskog rata i službena po-litika NDH utjecali na nove promjene et-nonacionalnog sastava Slavonije; konfi-skacija posjedâ i imovine u gradovima je bila usmjerena protiv Židova, a u selima protiv srpskog stanovništva, praćeno re-presivnim mjerama i etnički motiviranim zločinima. Tako je kolonizacija u to vrije-me kao i u poraću (do 1948.) imala »do-minantno hrvatski etnički predznak«. Uz drastično smanjenje broja Nijemaca, naj-više u gradskim centrima (prije svega Osi-jek), i Mađara iz Baranje, koji organizi-rano migriraju u matične države, udio ne-hrvatskih etničkih skupina smanjuje se i zbog etnomimikrije te asimilacije.Autori pokazuju da su poslijeratno razdoblje, tj. pedesete godine, demograf-ski obilježili porast nataliteta i ukupni porast stanovništva slavonskih županija zbog priljeva stanovništva reproduktivne dobi tijekom kolonizacija. Nagla industri-jalizacija u socijalističkoj Jugoslaviji, pro-metna izoliranost i nedostatak komunalne infrastrukture pojedinih ruralnih sredina uvjetuju deruralizaciju i depopulaciju seo-skih područja te procese iseljavanja iz sela u gradove. Upućuju i na činjenicu da veli-ke promjene u etničkoj strukturi Slavonije u međupopisnom razdoblju 1971.–1981. ne treba tražiti u mehaničkom kretanju stanovništva, nego u identificiranju i de-klariranju građana pod kategorijom Jugo-slavena. Dublja sociološka analiza dodat-no bi objasnila opseg te »građanske iden-tifikacije«, koja je bila najprisutnija, kako ističu autori, u etnički heterogenim grad-skim područjima Slavonije, među genera-cijama (iz) mješovitih brakova. No već u popisu iz 1991. bilo je vidljivo kako broj onih koji se tako izjašnjavaju opada, kao posljedica etnopolitičke mobilizacije i na-cionalističke retorike tijekom 1980-ih.Na kraju autori analiziraju promjene u demografskim karakteristikama koje su Slavoniju zadesile u proteklom desetljeću, kada je kontekst Domovinskog rata osi-gurao presudnu ulogu u promjenama et-nonacionalne strukture. Apsolutno i rela-tivno smanjenje srpske populacije, kao i ostalih manjinskih populacija, uz apso-lutno i relativno povećanje broja i udjela Hrvata u nacionalnom sastavu slavonskih županija, općina i gradova glavne su od-like promjene. Smanjenje udjela srpskog stanovništva u većoj je mjeri zabilježeno na području zapadne nego istočne Slavo-nije i Baranje, koje su mirno reintegrirane u hrvatski državni prostor. Povećanju bro-ja i udjela Hrvata pridonosi i doseljavanje izbjegličke populacije Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Analizirajući i uspoređujući popise iz 1991. i 2001., autori zaključuju kako su prisutni značajan demografski re-gres (depopulacija) većine slavonskih gra-80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   428 26.2.2010   16:49:09429Prikazi, Migracijske i etničke teme 25 (2009), 4: 423–429dova i općina, ukupno poremećena dobna struktura i ubrzano starenje cijele popu-lacije Slavonije, uz »intenzivnije starenje u onim mjestima gdje su prije Domovin-skog rata Srbi bili u relativnoj i apsolutnoj većini« (str. 160). O poremećaju suvreme-ne demografske slike Hrvatske pisali su i drugi autori (Wertheimer-Baletić, Živić i dr.). Knjiga Bare i Lajića demografsku analizu procesa depopulacije, starenja sta-novništva, ubrzanih mijenjanja nacional-ne strukture i slično prati kroz analiziranje triju modaliteta migracija (neekonomskih, prisilnih i kolonizacijskih) prisutnih u Sla-voniji tijekom i krajem 20. stoljeća. Kao važan doprinos knjige ističemo na jednome mjestu sortirane i pregledne tablične prikaze kretanja broja stanovni-ka gradova i općina slavonskih županija, kao i promjene etničke strukture za razdo-blje od 1900. do 1991., koji pridonose ra-zumljivosti i lakšem praćenju teksta. Vri-jednost ovog rada ogleda se u tome što se u objašnjenju današnje nacionalne struk-ture stanovništva Slavonije uzima u obzir razumijevanje spleta povijesno-političkih, ekonomskih te društvenih čimbenika koji su utjecali na dinamičnost procesa dose-ljavanja, iseljavanja i preseljavanja cijelih populacija i etnija na tom prostoru. Tako će knjiga koristiti ne samo demografima već i povjesničarima, sociolozima i an-tropolozima, za daljnju analizu tih proce-sa. Ona svakako može biti korisna i su-vremenim tvorcima populacijskih strate-gija za osmišljanje politika razvoja lokal-nih zajednica u depopulariziranim posli-jeratnim, multietničkim i multikonfesio-nalnim područjima slavonske makroregi-je. Autori upozoravaju da ako na području Slavonije »ne dođe do jačih povratničkih tokova ili imigracijskih strujanja teško je održiva bioreprodukcija, te su ove popula-cije osuđene na najekstremniji vid depo-pulacije uz moguće izumiranje određenih naselja« (str. 161). Vrijednost knjige pre-poznat će i šira zainteresirana javnost te pripadnici starije populacije koji su i sami mogli sudjelovati u povijesnim zbivanji-ma i migracijskim kretanja u Slavoniji ti-jekom 20. stoljeća, a etnolozima može po-služiti kao pomoć u boljem razumijevanju dimenzije ljudskih iskustava i sudbina u tim procesima. Nadamo se kako će napor da se prikaže raznolikost razvoja sociode-mografske i etnonacionalne strukture biti iskorišten kao poticaj za sličan pristup u daljnjim istraživanjima povijesnih i suvre-menih etapa razvoja stanovništva ostalih hrvatskih regija. Drago Župarić-IljićInstitut za migracije i narodnosti,Zagreb80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   429 26.2.2010   16:49:09

Ivan Lajić, Mario Bara, Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia