Maja Povrzanović

Povrzanović, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

216Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 . 275, PRIKAZIdrustva", sto ga cini i znanstveno i drustvenore1evantnim.Radove objavljene u ovom zbomikunapisali su Christian Giordano (Od izvjeStaja sputovanja do sistematske antropologije. Medi-teranska drustva kao "obmuti svjetovi"), GeorgSchneider (Roccamena - veselo mjesto nastijenama?), Michael Halva (Gangi i gangi-tanitil), Antje MUiler (Opaianja pri setnjijednim gradom), Heidrun Merk i Carola Tusar(Palma di Montechiaro - znanstvene, literame isubjektivne refleksije 0jednom gradu), Stepha-nie Hom (Srdacno dobrodosli u MirabelluImbaccari. Pokusaj pribliiavanja), SalvatoreCosentino (Simboli u pismima sicilijanskihemigranata u Njemackoj), Heike Lauer i GerdaWilhelmi (pouzdani i strani prostor), ClaudiaReinhold (frg i korzo kao pozomice svakod-nevice), Sinikka Puosi (Slavlja u danasnjojsvakodnevici sicilijanskih mjesta. InlegracijaiIi reintegracija pomocu slavljenja mjesnih sve-taca ?), Katja Devaux i Hans-Jorg Halva (Casnaobitelj - promjene u sredistu sicilijanskogasamorazumijevanja), Maria Caballero, HelgaThiem i Maren WeBeJ (Sicilijanske iene),Ricarda Scherzer (Castan muskarac - postovanimuskarac ili: kadaje muskarac muskarac? 0gubljenju sigumosti muskarca u jednomdrustvu izmeau tradicije i moderniteta),Wolfgang Hof (Daleka ddava - glasanje snepovjerenjem), Belinda Hamack-Riaz, Bar-bara Rohr i Erika Werdecker (Nerazvijenost ineravnoteia. 0 ekonomskoj racionalnosti ujednoj evromediteranskoj regiji u razvoju),Wolfgang Neef (Kultumi management izmeauSindelflngena i Mirabelle Imbaccari), HeidrunMerk (Gradnja na Siciliji, prilagoaeni irazorenikrajolik) i Ina-Maria Greverus (Tradicijaialosti i anarhisticka lukavstina. 0 jednom si-cilijanskom stvaranju identiteta).Uz nestandardizirane etnoloske metodepoput usmjerenih razgovora i nesistematicnogsudjelujueeg promatranja, te pregleda pisanihizvora u sicilijanskim bibliotekama, u ovom sukompleksnom istrazivanju iskoristene brojnestandardizirane tehnike - testovi, profili polar-iteta, te kartografiranje i klasificiranje tipicnihulica, infrastruktura, koristenjajavnih povrsinai djelatnosti u otvorenim prostorima. Na krajuzbomika objasnjene su neke metode kojima semjere i dovode u kvantitativne odnose kvalita-tivni podaci. Etnolozi koji ih ne poznaju moguovdje 0 njima saznati i nezavisno od cjelinekonkretnog istrazivanja.Objavljeni su crtezi i grafikoni kojikomparativno, prema spolu i prema sudjelo-vanju iii nesudjelovanju u ekonomskoj migra-ciji prikazuju prostome orijentacije stanovnikaistrazivanih mjesta. (Prirnijenjeni model pros-tornih orijentacija Ine-Marije Greverusobjasnjen je u ovdje objavljenom prikazu radaGisele Welz.) Grafikoni su izradeni na temeljutesta s fotografijama kojim su skalirani stavovio kvaliteti stanovanja na razini naselja i narazini kuee.ObjaSnjen je i postupak testiranja pro-mjena sadrZaja i relativnog znacaja vrijedno-snih kategorija na cetiri podrucja obiteljskogZivota (obiteljskih veza i drustvenih odnosa,uloga u obitelji i ponaSanja u obiteljskomkruguu dokolici, ideal a i materijalnih vrednota, teodgoja i razvoja djece).U vezi s istrazivanjem profila odnosagradanina i drZave, argumentirane su izmjene"klasicne" skale stavova primjenjivane uslicnim istrazivanjima i "klasicnog" polaritet-nog modela toga odnosa, kao i kriterij odabirauzorka.Objavljene su i kratke biografije kazi-vaca, te veoma opsez.na bibliografija radovacitiranih u clancirna.MAJA POVRZANOVICWallfahrt - Tradition und Mode, EmpirischeUntersuchungen zur Aktualitat vonVolksfrommigkeit, Herausgegeben von MartinScharfe, Martin Schmolze und Gertrud Schub-ert, Untersuchungen des Ludwig-Uhland-Insti-tuts der Universitat Tiibingen, 65. Band,TUbinger Vereinigung fUr Volkskunde E.V.,TUbingen 1985, 246 str.Hodocaseenje danas: preZivjeli srednjo-vjekovni izraz poboznosti iii pak ponovo sirokoprihvaeena moda? Dio odgovora na ovo pitanjenalazi se vee u ponaslovu knjige Hodocasce -tradicija i moda, koji glasi Empirijsko istra-ii vanje aktualnosti pucke poboinosti. Grupa odNar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI217troje etnologa, suradnika Instituta LudwigUhland Sveucilista u Tiibingenu i njihovihsesnaestoro studenata, istrazi vala je u toku1983. i 1984. hodocasca u nekoliko zapadno-njemackih mjesta. Rezultati tog istrazivackogprojekta objavljeni su u ovoj knjizi, 65. sveskuserije izdanja Instituta Ludwig Uhland iTiibingenskog etnoloskog udruienja. Us-tanovljeno je da je hodocascenje - veoma starobrazac izrazavanja poboZnosti - i danasiznenadujuce aktualno i da je dijelom doistaponovo postalo modom. Danas u SRNjemackoj neprestano raste broj hodocasnika,sve je znacajniji udio rnladih sudionika,hodocascenje pjesice sve je vise na cijeni...Devetnaestoro je istrazivaca napisalo niz pril-oga kojima pokusavaju odgovoriti zasto je utoku posljednjih desetak godina doslo do rene-sanse hodocaScenja, mogu Ii se etnolozi slozitis medijskom interpretacijom porasta brojahodocasnika kao svojevrsnim "boomom", testo hodocaScenje danas znaci - hodocasnicimai etnolozima.Prilozi su povezani u tri cjeline. U prvojsu (pod naslovima Cemu dokumentacija"Hodocascenje danas"?, Prestati se cuditi: 0odvijanju projekta i "Slike") objasnjeni motiviistrazivanja suvremenog hodocascenja, te suopisane pocetne faze istrazivanja - dojmovi iiskustva istraZivaca na pocetku procesa upo-znavanja i promisljanj ahodocaSca. Sabrani podnaslovom Nesigumost i samosvijest - napom-ene 0 metodi, napisi druge tematske cjelineupucuju na teorijske i prakticne probleme skojima su se istraZivaci hodocasca suocavali usvome radu. Treci, najopsezniji dio knjige,sastoji se od priloga svrstanih pod naslovima:Bez organizacije nema doiivljaja hodocasca,Put kao cilj, "Inacebiste mogli hodocastiti i naOktoberfest ...". 0 funkciji mjesta hodo-cascenja, Usrdnomoliti: potajno, javno, Dari-vanje:oblici i funkcije, teNapredovanje:5% suvise od 5%. Cetvrti i posljednji dio cine registarosoba, registar mjesfu i registarpojmovaspom-injanih u objavljenim prilozima. Literatura,koju su autori citirali, navedena je u biljeSkamauz svaki pojedini rad. Imena citiranih autoranalaze se u registru osoba, pa je tako olaksanuvid u cjelovitu bibliografiju ovdje iskoristenihradova 0 hodocaScenju.PolaziSte je ovog istrazivackog projektabila pretpostavka da hodocascenje danasupucuje na postojanje nekih kolektivnih pot-rebakoje u suvremenom drustvu ostajunezado-voljene. Ta pretpostavka ujedno opravdavainteres za suvremeno hodocaScenje i daje aktu-alni smisao etnoloskom istraZivanju te pojave.Terenska su istrazivanja vrsena u Bavarskoj (umjestima Altotting i Tuntenhausen) i uWUrtenbergu (u Beuronu, Weggentalu kodRottenburga i Schonenbergu kod Ellwangena).Kao najprimjerenija metoda terenskog radaprimjenjivano je promatranje uz sudjelovanje.Ptema rijecima voditelja pIOjektaMarti-na Scharfea, cilj je ove knjige poticanje disku-sije 0 etnoloskom istraZivanju hodocasea, po-sebno 0 metodi takva istrazivanja. Cjelina ob-javljenih radova - mahom izvrsnih prikaza nesarno istraZivane pojave nego etnoloskog ter-enskog rada u svoj njegovoj slozenosti - takoformuliran cilj uvelike premasuje. Radilo se 0istraZivackom pIOjektu u funkciji kolegija uokviru studija etnologije u Tiibingenu, pa suzato istrazivaci uglavnom irnali vrlo malo pre-thodnih osobnih iskustava, a broj ispitanika,promatranih grupa, opaz.enih oblika hodo-cascenja i posjecenih mjesta nije mogao bitireprezenatativan zbog vremenskih ogranicenjaistrazivanja. Rezultati istraZivanja zapravo supIOizasli iz kontakta s izoliranim pojedincima ujednoj izuzetnoj, istovremeno apstraktnoj - izsvakidasnjeg zivota izd vojenoj - situaciji.Istrazi vaci su se bili usredotoCili na ciljhodocasca i na put koji do njega vodi. U tokuistrazivanja se, medutim, pokazalo da je sva-kodnevica hodocasnika (napose religioznizivot u njihovom mjestu, medusobni odnosistanovnika i seoska hijerarhij a) zapravo vaznijaza razumijevanje njihovih motivacija zahodocascenje. Usprkos tome ova knjiga sadrZiargumentiranu interpretaciju hodocascenja uSR Njemackoj danas, koja bi se - provjerenakomparativnim istrazivanjima u drugim ze-mljama - vjerojatno mogla uopciti kaoetnolosko razumijevanje hodocascenj a nakraju20. stoljeca.Novinske i televizij ske reportaze govoreo "bOOrilU" hodocaSca spominjuci ogromnebrojeve sudionika, a prikazujuci sarno one onekoji hodocaste na stari nacin, prelazeCi pjesiceogromne udaljenosti. Oni u AltOttingu, kaotipicnom i u ovom istraZivanju najvaznijem218Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 • 275, PRIKAZIhodocasnickom odredistu, cine sarno pet postood ukupnog broja hodoeasnika. No, kvalita-tivno su mnogo vise od pet posto: oni su domi-nantni nosioci pojave. Ljudi koji hodocastepjesaceei izazivaju velik interes javnosti iprivlace - a to dobro znaju i organizatori iadministracija hodocasea - brojne hodocasnikekoji tik do odredista stizu automobilima, au-tobusima i vlakovima. Stogaje iskljucivo slikapjdackih hodocasnickih povorki prisutna umedijima: svojom upecatljivoseu zadovoljavapotrebu za cudnovatim, nepoznatim, neo-bicnim. Radi se, dakle, 0 oZivljavanju, kontinu-iranom porastu, djelomice i 0 modi, ali ne i 0suvremenom "boomu" hodocaseenja u smislujednokratnog kvantitativnog skoka.Hodocaseenje nije odgovor na nekutemeljnu ljudsku, pa ni temeljnu religioznupotrebu. Dokaz s njemackoga po~rucj a: protes-tanti ne hodocaste; ne hodocaste ni svi katolici.Ono je tradicijski religiozni kultumi obrazackoji ljudima pomaze da lakse podnesu nekeegzistencijalne probleme. U tome je smisaohodocaseenja i njegova uloga u okvirima re-Jigioznog zadovoljenja potreba nezdovoljenihu danasnjoj kmjoj svakodnevici u kojoj semnogi osjeeaju zarnijenjeni strojevima, zau-vijek odredeni hijerarhijama i institucijama,otudeni, osudeni na pasivnost. Hodocasnik senalazi u mnostvu, no ima mogucnost inicija-tive, vlastitog oblikovanja izraza poboznosti,neposredovanog dozivljaja. I trajanje svogahodocasea covjek odreduje sam (najcesce seradi 0 jednome danu). S druge strane, kao jedanu mnostvu, moZe dozivjeti zajednistvo. Odred-nice hodocasea su jednostavne: prijeCi put, stieina cilj, posjetiti cudotvomu sliku, moliti, pje-vati, ispovijediti se, darivati, nabaviti suvenire.I sarno nekoliko jednostavnih pravila pona-sanja, niposto strogih. Bez obaveza i oce-kivanja vezanih uz rad, dom, obitelj, poznan-ike, mjesto stanovanja, bez cinovnika, politike,beskrajne kolicine informacija kojima nasnapadaju masovni mediji, bez dvojbi 0 "pra-vome" putu ... Rimokatolicka vjera, k tomeobrazac hodocasea: covjek zna kako se valjaponasati, zna sto moZe ocekivati. Hodocaseepostaje koncentrirani privid "zivota" u kojemusu vrednote neopozive, pravilajasna, a posljed-ice odredenog ponasanja predvidive. Re-ducirana slozenost "stvamosti" hodocascapostaje lijek protiv zbiljski potencirane iprijeteee slozenosti suvremene svakodnevice. Itoje, kao sto ovdjeprikazano istrazivanjepoka-zuje, jedna od mogucnosti snalaZenja U ovomesvijetu nebrojenih kultumih altemativa.No, u hodocaseu kao redukciji zbiljekrije se i velika opasnost - opasnost odprevidanja bitnih kvalitativnih razlika kojepostoje medu prijetnjarna suvremenoga zivota.Marij a je uvijek pomagala: u bolesti i nesreei, ususi i poplavi, u skoli i na vozackom ispitu.ZaSto ne bi pomogla i protiv zagadenja okoline,protiv gladi u Treeem svijetu, protiv atomskebombe? Hodocasee pridonosi pogresnom iopasnom kontinuitetu poimanja dobrog i losegkoje zaboravlja da su egzistencijalne prijetnjecovjecanstvu stvorili ljudi sami. A upravo zbogtih prijetnji Ijudi su i izgubili vjeru u svrsis-hodnost vlastitog sudjelovanja u politickomsistemu kasnokapitalisticko-tehnokratskogdrustva. HodocasteCi oni djeluju - i to kaopojedinacne osobe: obraeaju se nadnaravnomeocekujuCi izlijecenje i pomoe. DistancirajuCi seod tradicionalisticko-katolickog svjetonazoraautori ove knjige zakljucuju: sto ee iracionalnijipostajati polozaj i stanje covjeka, to ee iracio-nalnija bivati i rjesenja kojima tezi.MAJA POVRZANOVICPotkulture, 2, Istrazivacko-izdavacki centarSSO Srbije, Beograd, 1986,128 str.U pros lorn je broju Narodne umjetnostipozdravljena pojava casopisa Podkulture uizdanju Istrazivacko-izdavackog centra SSOSrbije. Drugi broj casopisa pojavio se pod na-zivom Potkulture, bogatije opremljen, veeegaformata i opsega. I ovaj broj donosi prilogeraznorodnih sadrzaja, razlicitog karaktera ikvalitete. Urednistvo je dosljedno zamisli zbor-nika ciji ga naziv ne ogranicava sarno na. znan-stvene radove niti sarno na radove 0 potkultu-rama kako su ih definirali teoreticari. Uz pri-jevode vee objavljivanih tekstova u ovom sebroju Potkultura nalazi i nekoliko eseja bogatihdokumentamim podacima i subjektivnimprocjenama elemenata suvremene jugoslav-enske svakodnevice, za etnologa zanirnljivim i

Wallfahrt - Tradition und Mode, Empirische Untersuchungen zur Aktualitat von Volksfrommigkeit, Herausgegeben von Martin Scharfe, Martin Schmolze und Gertrud Schubert, Untersuchungen des Ludwig-Uhland-Instituts der Universitat Tubingen, 65. Band, Tubinger Vereinigung fur Volkskunde E.V., Tubingen 1985, 246 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia