Mirjana Crnić

Directory of Open Access Journals

Fluminensia

O JEZIČNIM ZNAČAJKAMA KRIŽEVAČKO-PODRAVSKIH GOVORA

Crnić, Mirjana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183 181O JEZIČNIM ZNAČAJKAMA KRIŽEVAČKO-PODRAVSKIH GOVORAte njihove opće i osnovne značajke (una-krsna metatonija osnovnoga kajkavskoga akuta i kajkavskoga cirkumﬂ eksa te po-micanje naglaska s kratkoga srednjega sloga prema početku riječi i obrnuto s po-četka sloga prema središnjem), autorice ističu kako se usprkos neprestanim jezič-nim promjenama te bitne jezične crte nisu ni danas promijenile. Svaki od triju dijalekata na koje se, uz sjevernomoslavački, prema Miji Lončariću, grana cijela križevačko-podravska skupina, obrađen je zasebno: podravski, glogovničko-bilogorski i gor-njolonski dijalekt. Autorice tako ovaj za-seban rad dijele na nenumerirana poglav-lja i njihova potpoglavlja. Unutar podravskoga dijalekta poseb-no su navedena sva mjesta koja taj dija-lekt obuhvaća, a koja se geografski nalaze istočno od Koprivnice te su izdvojeni u zasebnu dijalekatsku skupinu prema svo-jem speciﬁ čnom naglasnom sustavu s na-glaskom ograničenim na posljednja dva sloga riječi. Usto, autorice navode razloge podjele ovoga dijalekta na dvije osnovne skupine. Riječ je o genetskom razvoju pra-slavenskih * i * koji rezultiraju reﬂ ek-som o na zapadnom području te u dijelu govora dvojakim reﬂ eksom o/u, a reﬂ ek-som u na istoku područja, uz čuvanje re-ﬂ eksa o u nekim kategorijama. S obzirom na tu podjelu, u frazeološkoj leksikograf-skoj obradbi izabrani su govori Virja i Po-dravskih Sesveta za predstavnike svojih podskupina. Autorice navode da središnje mjesto po svojem zemljopisnom položaju u podravskom dijalektu zauzima govor Virja. O tom je govoru, kao i o drugim dvama izdvojenima (govoru Podravskih U knjizi Jele Maresić i Mire Menac-Mihalić Frazeologija križevačko-podravskih govora s rječnicima zasebnu cjelinu pred-stavlja početno poglavlje (12-30) pod na-slovom “Karakteristike istraženih govo-ra”. To poglavlje upotpunjavaju priložene karte koje ilustriraju obrađenu građu, re-dom: Akcentuacija (tronaglasni sustavi koji čuvaju intonacijsku opreku u dugom slogu ili sustavi u kojima nema intonacij-ske opreke u dugom slogu, a imaju ogra-ničenje naglaska na posljednja dva sloga (akcenatske) riječi), Obezvučenje zvučnih suglasnika na kraju izgovorne cjeline (pot-puno ili djelomično), Reﬂ eksi nazala * i slogotvornoga * (*, * > u, *, * > o, *, * > o/u), I jd. im. e-vrste (-om, -um, -u), DL jd. im. e-vrste (-i, -ẹ, -i/-ẹ), Mn. padeži im. deklinacija (prevladava čuvanje morfološ-ke razlike DLI mn. ili prevladava morfo-loško izjednačivanje DLI mn.) te Upitna zamjenica za živo (ko, što, šte). Iz tih se karata dadu iščitati osnovne značajke ti-pične za govore koji, prema klasiﬁ kaciji kajkavskih govora Stjepana Ivšića na 4 skupine govora, čine jednu skupinu (IV. mlađu kajkavsku skupinu) na istraživanji-ma kojih je ova knjiga i nastala. Autorice su, odlučivši se za obradbu frazeološke građe, odabrale sljedeće govorne punkto-ve: Vrbovec, Križevci, Veliki Raščani, Ba-kovčice, Virje, Podravske Sesvete, Kloštar Podravski te uvrstile i Peteranec koji geo-grafski pripada križevačko-podravskom području, a prema Ivšićevoj klasiﬁ kaciji turopoljsko-posavskoj dijalekatskoj sku-pini. Navodeći po čemu su se križevačko-podravski govori najviše udaljili od osnov-noga kajkavskoga akcenatskoga sustava 182PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183Sesveta i Bakovčica), priložen jednosta-van i razumljiv popis i opis naglasnoga, vokalskoga i konsonantskoga inventara. Osim toga, navedene su relevantne mor-fološke značajke tipične za kajkavski mor-fološki sustav koje potvrđuju nepromije-njeno stanje, ali i one koje upućuju na svojevrstan niz inovativnih promjena. Prema riječima autorica, u uopćenim su se frazemima sve morfološke varijante morale svesti na jedan oblik i to tako da se prednost davala starijemu stanju ili oblicima koji su prevladali u većini sluča-jeva (primjerice u G mn. stariji nastavak –ø, iako ga u suvremenu stanju sve više potiskuje -ẹ kod svih osnova). Govor Po-dravskih Sesveta izdvaja se svojim geo-grafskim položajem pokraj nekoliko mije-šanih kajkavsko-štokavskih govora (Stari Gradac, Bušetina itd.) na koje se nastav-ljaju novoštokavski govori virovitičkoga kraja te dalje uz Dravu slavonski starošto-kavski govori. Autorice su ga svakako s pravom izdvojile unutar cjeline koja obra-đuje podravski dijalekt, uzimajući u obzir inovacije na fonološkoj, morfološkoj i lek-sičkoj razini, uvjetovane njegovim rubnim položajem. Navedene su i razlike u nagla-snoj distribuciji koje je osnova za određi-vanje mjesta naglaska morfološka, a ne fonetska naspram virovskoga govora. No, s obzirom na to da se u frazemima u znat-noj mjeri čuva petriﬁ cirano starije stanje jezika, u više je frazemskih primjera zabi-lježeno pomicanje naglaska prema kraju fonetske riječi, a ne njegova ﬁ ksiranost na pretposljednjem ili posljednjem slogu morfološke riječi. Osim toga, navode se i karakteristike tipične za cijeli podravski dijalekt, pa tako i za sesvetski govor: in-tonacija bez fonološke vrijednosti, pokra-ćenost zanaglasnih dužina, kajkavska me-tatonija u poznatim kategorijama itd. Unutar fonološkoga opisa, osim prozodij-skoga sustava, uvrštene su i karakteristi-ke u vokalskom i konsonantskom susta-vu. Prikaz sesvetskoga govora završava kratkim prikazom inovacija na morfološ-kom planu. Podravsku skupinu govora za-ključuje potpoglavlje “Govor Bakovčica” u kojem su istražene samo najosnovnije je-zične značajke, fonološke i morfološke, te nekoliko primjera karakterističnih za (po-dravski) kajkavski leksik. U sljedećem poglavlju koji tematizira glogovničko-bilogorski dijalekt, zasebno su obrađeni govori Kloštra Podravskoga, Križevaca i Velikih Raščana na isti način kao i prethodni govori koji čine podravski dijalekt (fonološki i morfološki opis). Pri-tom su navedeni sociolingvistički utjecaji i geografski položaj koji su rezultirali dje-lomičnim razlikama na konkretnoj govor-noj razini, ali ih relevantne značajke za pripadnost kojega govora apstraktnoje-zičnoj razini svrstavaju u isti dijalekt – glogovničko-bilogorski. Usto, autorice na-vode brojne inovacije koje zbog rubnoga položaja, kao i u cijeloj križevačkoj-po-dravskoj skupini u odnosu na druge govo-re kajkavskoga narječja, dolaze u znat-nom broju. Kako na fonološkoj tako i na morfološkoj razini autorice određenim glavnim značajkama potvrđuju poveza-nost tih govora s ostalima križevačko-po-dravske skupine. Govor Križevaca, kao regionalnoga urbanoga središta, osobito je zanimljiv zbog zahvaćenosti znatnim promjenama pod doseljeničkim utjecajem kajkavskoga i nekajkavskoga stanovništa s različitih strana. Zbog obrazovanosti stanovnika toga kraja, jezične se promje-PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183 183ne odvijaju brže nego u ostalima. No, ro-đeni Križevčani svojim govorom potvrđu-ju osnovne značajke bilogorsko-glogov-ničkoga dijalekta. Posljednji dijalekt zastupljen unutar ovoga rada je gornjolonski dijalekt, izdvo-jen u jednu cjelinu zbog metatonije dugo-silaznoga naglaska (ȃ) i akuta (ã) te reﬂ ek-sa stražnjega nazala * ≠ u. Zasebno je obrađen govor Vrbovca. Navodeći utjecaje doseljeničkih govora na današnju vrbo-večku kajkavštinu, autorice popisuju i opisuju temeljna kajkavska jezična obi-lježja (prozodijska, vokalska, konsonant-ska i morfološka) koja ovaj govor svrsta-vaju u gornjolonski dijalekt. Prema klasi-ﬁ kaciji S. Ivšića, kajkavski govor Vrbovca pripada IV. mlađoj kajkavskoj skupini. Jednako tako, obrađen je i govor Pete-ranca naglasne osobine kojega se razlikuju od onih u ostalim govorima iz kojih je pri-kupljena građa za ovu knjigu. Prema tomu ga je S. Ivšić smjestio u III. mlađu kajkav-sku skupinu. Zbog svakodnevnih migracija i jezičnih dodira s drugim dijalektnim tipo-vima kajkavskih govora dolazi u ovome go-voru do znatnih promjena na svim razina-ma. Autorice ističu neke bitne značajke na fonološkoj i morfološkoj razini koje ne od-stupaju od većine kajkavskih govora te pri-padaju karakteristikama općekajkavskih pojava, dok druge pokazuju odstupanje od većine kajkavskih govora, npr. reﬂ eks po-luglasa koji je dao otvoreno e (), a jat za-tvoreno e (ẹ). Morfološki se sustav pete-ranskoga govora u većini obilježja ne razli-kuje od cjeline kajkavskoga narječja (čuva-nje supina, dvojina, V nema posebnoga morfološkoga oblika itd.).Autorice su za svaki govor svih triju di-jalekata zasebno dale povijesni i geografski pregled navodeći i zastupljenost križevač-ko-podravskih kajkavskih govora u rele-vantnoj literaturi. Donosi se utvrđenost sadašnjega stanja na fonetskoj, fonološkoj i morfološkoj razini u tim govorima koji su se u prošlosti najviše mijenjali na svim je-zičnim razinama u odnosu na druge kaj-kavske govore. Autorice stoga, kao što i navode u zaključku svoga rada, s obzirom na činjenicu da se proces promjena nastav-lja i tako ubrzava nestanak brojnih kajkav-skih jezičnih značajki, ovom knjigom pri-nose očuvanju bogate frazeologije križe-vačko-podravskih govora. Izrav no priku-pljena građa na terenu jezično je opisana i argumentirana te dopunjena i ilustrirana dijalektološkim kartama, a čitava se cjelina – dijalektološki opis – može smatrati za-sebnim radom koji je ujedno i uvod u ključ-ni dio knjige – obradbu frazema. Ovom knjigom Jela Maresić i Mira Menac-Miha-lić stavljaju pred čitatelja rezultat predano-ga rada na terenu, opisujući široko rasprše-nu križevačko-podravsku skupinu kajkav-skih govora te prezentirajući je uvodnim radom o dijalektnim značajkama i frazeo-loškom obradbom u Rječniku frazema.Mirjana Crnić

O JEZIČNIM ZNAČAJKAMA KRIŽEVAČKO-PODRAVSKIH GOVORA

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia