Mario Stipančević

Stipančević, Mario

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 331 za kojeg nije ni važno hoće li stići. Hermesa je ljudima poslao Zeus da ih poduči iskoristiti tehnologiju za uzajamno humaniziranje. No, Hermesa se u današnjem svijetu može dočekati tek povratkom svijesti, samoosvješćivanjem, dok nije pre-kasno. Krivak završava pitanjem: "Jesmo/te li toga svjesni?". Posljednji je rad prikaz novog Historijskog zbornika u izdanju Društva za hrvatsku povjesnicu i Srednje Europe d.o.o., glavnog urednika Ivice Prlendera. Vlatka Dugački daje pregled petnaest znanstvenih priloga objavljenih u šezdese-tom godištu najstarijeg hrvatskog historiografskog časopisa. I drugi broj Studie lexicographice vrlo je važan doprinos razvoju leksikog-rafske djelatnosti. Glavna tematska cjelina je izvrsno obrađena s raznih aspekata, stručno i zanimljivo za razne profile znanstvenika. S obzirom da je poznato kako će časopis izlaziti polugodišnje, možemo se samo radovati što bržem nastavku čitanja. Goran Komerički  Tkalčić, Godišnjak društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 12(2008)  Svezak Tkalčića koji prikazujemo, ponovno je iznimno opsežan, tiskan na čak 790 stranica. Za razliku od prethodnih brojeva ponešto se razlikuje u poglav-ljima na koja je podijeljen njegov sadržaj, što je, dakako, ovisilo o karakteru priloga koji su u njemu tiskani. Prvo poglavlje Povijest osoba započinje člankom Miroslava Akmadže pod naslovom Kardinal Alojzije Stepinac, i nakon smrti opasan za režim, napisanim u povodu 110. obljetnice rođenja tog hrvatskog kardinala i blaženika. Prilog govori o sustavnom praćenju reakcija svjetskog javnog mnijenja od strane komunističkih vlasti u Jugoslaviji nakon Stepinčeve smrti. Pokušavajući ublažiti negativnu sliku o stanju vjerskih sloboda, vlasti su odmah po tom događaju, najavile normaliza-ciju crkveno-državnih odnosa dopuštajući i Stepinčev pokop u zagrebačkoj prvo-stolnici. S druge je strane, svjestan Stepinčeva ugleda u narodu, jugoslavenski režim svim sredstvima nastojao spriječiti njegovu moguću beatifikaciju. U članku Odjeci imenovanja Josipa Stadlera vrhbosanskim nadbiskupom u hrvatskoj jav-nosti (1881), Agneze Szabo, predstavljena su reagiranja na imenovanje Josipa Stadlera, svećenika Zagrebačke nadbiskupije, prvim vrhbosanskim nadbiskupom na temelju tekstova objavljenih u Katoličkom listu, Hrvatskom učitelju, Glasniku sv. Josipa i Viencu tijekom 1881. godine, dok je Ante Sekulić radom Kamilo Dočkal, znanstvenik i javni djelatnik prigodom 45. obljetnice smrti tog obrazova-nog kanonika, znanstvenika te sakupljača i čuvara crkvene baštine nastojao čita-teljima približiti njegov život odnosno njegovo duhovno, kulturno, znanstveno i javno djelovanje. Prilog Dr. Dragutin Kniewald (1889.-1979.) Mihe Demovića  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 332 također je pisan povodom obilježavanja obljetnice. Ovoga puta radilo se o 120. godišnjici rođenja i 30. godišnjici smrti tog vrsnog profesora zagrebačkoga Bogo-slovnog fakuleteta te pisca brojnih knjiga i rasprava s područja crkvenih i drugih znanosti. U članku je pored opisa Kniewaldova života i rada, svećeničkog, profe-sorskog i znanstvenog djelovanja tiskana i bibliografija njegovih radova. Stjepan Kožul je raspravom Književnica Marija Jurić Zagorka i Jurići u župi Nevinac kod Bjelovara nastojao razriješiti neka pitanja iz života te poznate hrvatske novinarke i književnice, posebice oko pitanja podrijetla njezinih roditelja te broja i imena njihove djece. Autor je mišljenja kako su njegovim radom ispravljene brojne dosadašnje pogreške vezane za obitelji roditelja Marije Jurić i nje same te da je njime na neki način dan ključ za razumijevanje Zagorkine romansirane autobiog-rafije Kamen na cesti. Sljedeći rad, Rod biskupa Demetrija Čupora, Pavla Ma-čeka prikazao je dio rodoslovlja Čupora od Moslavine, najznačajnijeg roda sred-njovjekovnog plemena Moslavačkih, nazvanih prema toponimu Moslavačke gore u Slavoniji, njihovom temeljnom posjedu. Središnji dio priloga zauzima rekon-strukcija rodoslovnog stabla predaka poznatog kninskog i zagrebačkog biskupa Demetrija Čupora od Moslavine iz druge polovine 15. st. Posljednjim radom poglavlja Andrija Novosel iz Desinca (*13.X.1935.†1.II.2008.) Stjepan Razum je nastojao čitateljima prikazati život ovog, uvjetno rečeno "malog", "nepoznatog" čovjeka, člana crkvenog odbora župe Desinec (1993-1999) i Društva za povjes-nicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić" (2001-2008), kao i podatke o članovima roda Novosel iz Desinca od 19. st. do danas. Raspravom Zagrebačko sjemenište sredinom XVIII. stoljeća istog autora za-počinje i poglavlje Povijest ustanova. U njoj je autor predstavio rukopis poznatog povjesničara i zagrebačkog kanonika Baltazara Adama Krčelića o Zagrebačkom sjemeništu iz 1754. koji do sada nije bio objavljen. U skladu sa sadržajem ruko-pisa koji je objelodanjen u cijelosti na latinskom jeziku, S. Razum je donio i po-datke o utemeljenju sjemeništa i o njegovu ustrojstvu sredinom 18. st. Sljedećim radom pod naslovom Zidne slike u ljetnoj blagovaonici bivšega pavlinskoga sa-mostana u Lepoglavi Tomislav Pugelnik temeljem posredno sačuvanih podataka u opisima I. Kršnjavog, crtežima F. Quiquereza te fotografijama Ž. Jiroušeka i Đ. Griesbacha, predstavlja sadržaj, autorstvo, vrijeme nastanka i način propadanja tih slika nastalih u 18. st. koje se pripisuju poznatom pavlinskom slikaru Ivanu Rangeru. Miroslav Akmadža svojim je drugim prilogom ovoga sveska Tkalčića (Odnos katoličkog svećenstva prema komunističkim izborima u Jugoslaviji na primjeru izbora 1963. godine), na temelju arhivskog gradiva Komisije za vjerska pitanja SR Hrvatske prikazao relativno povećanje sudjelovanja svećenika, bogo-slova i časnih sestara na izborima za općinske skupštine, republički Sabor i save-znu skupštinu 1963. godine, što je prema autorovu mišljenju bilo uvjetovano djelomičnom promjenom crkveno-državnih odnosa početkom 1960-ih godina. Člankom Kapela Sv. Filipa i Jakova u Palanjku kod Siska Lojzo Buturac je, na-kon što je u prethodnim brojevima ovoga časopisa već prikazao dvije područne kapele župe Sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovu (Sv. Ilije u Hrastelnici i Srca   Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 333 Isusova u Tišini Erdedskoj), prikazao i treću područnu kapelu koja je postojala već 1696. godine kako su to zabilježili zapisnici kanonskih pohoda, kao i kratku povijest samoga mjesta u kojemu je smještena. Corpus Domini, kapela sveudilj-nog euharistijskog klanjanja u Zagrebu Pave Crnjca prikazuje povijesni pregled i pastoralno djelovanje unutar kapele "Corpus Domini" župe Sv. Marka Križevča-nina na zagrebačkoj Trešnjevci, dok je posljednjim radom ovoga poglavlja (Pri-lozi iz župne spomenice za povjesnicu župe Štrigova od 1334. do 1945.) Jasna Požgan temeljem zapisa župne spomenice dala povijesni presjek najznačajnijih događaja iz prošlosti župe Štrigova, s posebnim osvrtom na događaje iz prve polovice 20. st. U poglavlju Osvrti tiskana su dva priloga. Dopune i ispravci četveroknjižja "Svećenici bjelovarskoga kraja" Stjepana Kožula u kojemu se nalaze ispravci pogrešaka u njegovoj četverosveščanoj publikaciji Svećenici bjelovarskoga kraja, Zagreb, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 2007. te Dopuna članku o osuđenim vjerskim službenicima Gustava Kuzmića u kojemu je autor nadopunio podatke članka Stjepana Razuma Osuđeni vjerski službenici u Hrvatskoj u razdo-blju od 1944. do 1951. Doprinos hrvatskom žrtvoslovlju objavljenog u Tkalčiću 11(2007), a koji su vezani za njegovu i sudbinu još nekolicine njegovih kolega bogoslova. Kao što je to bio slučaj i u prethodnim brojevima Tkalčića i na kraju ovoga se nalaze prikazi knjiga (njih sedam), pravila i ljetopis Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić", popis članova i darivatelja Društva, popis fotografija te kazalo osoba, mjesta i pojmova.        Mario Stipančević  Vodič kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zagrebu : arhivski vodič. Zagreb : Državni arhiv u Zagrebu, 2008, svez. 1, I-LIII, 950 str.; svez. 2, 208 str.  U svojoj nakladničkoj cjelini Obavijesna pomagala Državnog arhiva u Zag-rebu Državni arhiv u Zagrebu obogatio je arhivsku zajednicu i širu znanstvenu i stručnu javnost te građanstvo ovim Vodičem kroz svoje fondove i zbirke. Vodič započinje riječima izdavača Darka Rubčića, ravnatelja Državnog ar-hiva u Zagrebu, u kojima se predstavlja svrha i opseg djela, a u Predgovoru nas-tavlja s konciznom poviješću ove arhivske ustanove, koristeći pritom signature korištenih dokumenata u bilješkama na dnu stranice. Glavna urednica Branka Molnar u Uvodu precizno i nedvosmisleno daje informaciju o količini gradiva u Arhivu, načinu izrade ovog Vodiča i o elementima opisa fondova i zbirki. Osim što autorica putem objašnjenja i primjera navodi ukupno petnaest elemenata opisa usklađenih s Općom međunarodnom normom za opis arhivskog gradiva 

Tkalčić, Godišnjak društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 12(2008)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia