Mario Stipančević

Stipančević, Mario

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 319 politike u Poljskoj, bilo je širenje jednostranog prikaza izbora kao rezultata nedo-statne političke odgovornosti, nestalnosti i pohlepe poljskog plemstva. Predstav-ljeni rad, koji je kao doktorska disertacija obranjen 2006. na Filozofskom fakul-tetu vestfalskog Wilhelmovog sveučilišta u Münsteru, ispravlja postojeću sliku i daje poticaj za još dublju znanstvenu analizu izbora 1697, koji su, usprkos svim problemima, naznačili početak pomirljivog dijela njemačko-poljske povijesti. U središtu je istraživanja bilo određivanje utjecaja bečke diplomacije u Poljskoj u odnosu na francusku, tj. politički sukob dvije moćne države, a koje je pokazalo da intenzitet austrijske diplomatske aktivnosti nije zaostajao za francuskom. U ovom je slučaju konačno, uz francuske izvore, korištena i dokumentacija nastala djelo-vanjem austrijskih (u drugom je dijelu knjige transkribiran dio izvješća austrij-skog poslanika u Varšavi upućenih u Beč), brandenburških i švedskih poslanika u Varšavi, ali i poljskog plemstva i njegovih zemaljskih sabora. Osim toga, istra-ženo je i gradivo čeških državnih arhiva i Bavarskog glavnog državnog arhiva. Danijela Marjanić  Arhivi, Glasilo Arhivskega društva in arhivov Slovenije, 31, 1-2(2008)  Nastavljajući ustaljen obrazac, Arhivi i u dva broja koja prikazujemo donose članke i priloge podijeljene u nekoliko poglavlja: Članci i rasprave, Iz prakse za praksu, Iz arhivskih fondova i zbirki, O radu arhiva i skupovima, Ocjene i izvje-šća o publikacijama i izložbama. Poglavlje Članci i rasprave u broju 1 iz 2008. donosi dva rada. Prvi od njih pod naslovom Arhivi in njihova vloga v sodobni družbi (Arhivi i njihova uloga u suvremenom društvu), Mateje Jeraj, govori o ulozi arhiva u suvremenom društvu koja bi morala biti prilagođena njihovim zadaćama i ovlastima, što u praksi često nije slučaj. Autorica naglašava, da usprkos povećanju utjecaja i važnosti arhiva i arhivske službe u Europi, ali i drugim dijelovima svijeta, arhivi i arhivska struka i dalje nisu u potpunosti zadovoljavajuće vrednovani niti od države, niti od društva u cjelini. Kako bi se to promijenilo, smatra Jeraj, arhivisti i arhivska služba mo-raju svojim djelovanjem zavrijediti poštovanje i povjerenje javnosti. U takvim će uvjetima, ponajprije zahvaljujući boljem poznavanju važnosti rada arhivista, biti i umanjena mogućnost korištenja arhiva u interesu vladajuće politike. Sljedeći članak Nove poti arhivistike v 21. stoletju (Novi putevi arhivistike u 21. stoljeću) Jelke Melik, govori o problemima s kojima se susretala arhivistika od vremena pružanja pomoći u upravno-pravnim poslovima, preko uloge pomoćne povijesne znanosti do konačnog oblikovanja u samostalnu znanstvenu disciplinu uvrštenu među povijesne, pravne, upravne i informacijske znanosti. Prema mišljenju auto-rice, ona je složena i izrazito interdisciplinarna znanost, kojoj su za opstanak potrebna nova nastojanja, stalna provjeravanja starih obrazaca, pravila i metoda te  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 320 razvijanje ukorak sa zahtjevima modernog vremena i društva. Sve je to potrebno radi činjenice da dokumenti, kao temelj arhivističkog rada, u današnjem vremenu mijenjaju oblik uvjetujući time i promjenu načina komunikacije te načina izmjene i prijenosa (migracije) zapisa. Poglavlje Iz prakse za praksu započinje radom Natalije Glažar Listine o kulturni dediščini ter obletnica UNESCA (Dokumenti o kulturnoj baštini i obljet-nica UNESCA) kojim se ukratko prikazuje djelovanje ove organizacije od njezina osnutka 1945. do 2005. godine. Pored spomenutog, autorica je dala i pregled petnaest važnijih UNESCO-vih dokumenata (konvencija, preporuka, deklaracija) vezanih za očuvanje kulturne baštine. Ivanka Uršič u prilogu Arhivsko gradivo iz Goriškega muzeja v Pokrajinskom arhivu v Novoj Gorici (Arhivsko gradivo Go-ričkog muzeja u Pokrajinskom arhivu u Novoj Gorici) predstavlja postupak pre-daje i preuzimanja u naslovu spomenutog arhivskog gradiva, dotičući se usput i povijesti Goričkog muzeja te pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je uopće arhivsko gradivo bilo pohranjeno u spomenutoj ustanovi. Autorica donosi i po-datke o sadržaju i količini gradiva preuzetih zbirki, kao i podatke o njihovu sređi-vanju. Na kraju poglavlja nalaze se izvješća o djelovanju Stručne skupine za fondove i stvaratelje s gospodarskog područja, Međuarhivske stručne skupine za pitanja s područja zdravstvene i socijalne zaštite te Međuarhivske radne skupine za područje uprave i to za 2007. i 2008. godinu. Raspova knjiga obrazcev - mala zakladnica uradovalne slovenščine 17. in prve polovice 18. stoletja (Raspova knjiga obrazaca - mala riznica uredbovnog slovenskog jezika 17. i prve polovice 18. stoljeća) Borisa Goleca prvi je prilog u poglavlju Iz arhivskih fondova i zbirki. U njemu se, uz donošenje prijepisa poje-dinih tekstova ili njihovih dijelova te transkripcije istih, raspravlja o knjizi obra-zaca namijenjenoj prenošenju raznih povelja kao primjera za sastavljanje sličnih dokumenata. Imenovana po pripadnicima kranjske plemićke obitelji Rasp, spo-menuta knjiga sadrži dokumente na njemačkom i latinskom, ali i četrnaest teks-tova na slovenskom koji mogu biti podijeljeni u pet kategorija, od kojih dvije vrste (proglašenje crkvenog izopćenja i zakletve u vezi s razlozima protiv sklapa-nja braka) do tada nisu bile poznate odnosno dokumentirane na slovenskom je-ziku. Sljedeći članak O t. i. koroških listinah, izročenih Koroškemu deželnemu arhivu v Celovcu (O tzv. koruškim poveljama, predanim Koruškom državnom arhivu u Celovcu/Klagenfurtu) Jure Volčjaka, govori o 21 pergameni iz razdoblja 15-17. stoljeća koje su među ostalim arhivskim gradivom, a temeljem razmjene, predane iz Arhiva Republike Slovenije Koruškom državnom arhivu u Celovcu 2001. godine. Sadržajno se spomenute listine odnose na prostor austrijske Koru-ške, odnosno na područje južno od Celovca i rijeke Drave. Problem jedino predstavlja povelja koja se odnosi na područje okolice Ljubljane i koja je, čini se, predana greškom. Kako spomenuti dokumenti još uvijek nisu dostupni javnosti u Koruškom državnom arhivu, autor je imao namjeru prikazati ih (prijepisom i slikovno) te istovremeno sačuvati uspomenu na gradivo koje se nekad čuvalo u njegovoj matičnoj ustanovi. Posljednji članak poglavlja Grb in zastava dežele   Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 321 Kranjske upoštevaje zlasti leto 1916. Deželnostanovske, deželne in narodne barve kranjskega grba in zastave (Grb i zastava Kranjske s posebnim osvrtom na 1916. Pokrajinske, državne i narodne boje kranjskoga grba i zastave) Aleksandre Serše na temelju arhivskih dokumenata pohranjenih u Arhivu Republike Slovenije pokušava prikazati povijest uporabe državnih i narodnih boja kranjskoga grba i zastave i to na temelju događaja iz 1916, kada su tijekom obilježavanja 50. ob-ljetnice pobjede kod Custozze na nekim ljubljanskim ustanovama bile izvješene zlatno-modro-crvene zastave što je izazvalo burne reakcije vlasti, jer su spome-nute stare državne boje mogle koristiti samo kranjske pokrajinske vlasti, dok je ostalima njihova upotreba bila zabranjena. Poglavlje O radu arhiva i skupovima započinje člankom Jure Volčjaka Württemberška knjiga listin na svetovnem spletu u kojemu se govori o simpoziju održanom u Stuttgartu 14. ožujka 2008. o dostupnosti spomenute zbirke (11 knjiga tiskanih od 1849. do 1913. s više od šest tisuća povelja württemberške provenijencije od 8. pa do 13. stoljeća) na međunarodnoj računalnoj mreži, odno-sno internetu. Sljedećim člankom Deborah Rogoznica upoznala je čitatelje s Me-đunarodnim znanstvenim skupom "150 godina od prvog modernog habsburškog popisa stanovništva. Studijski dan o stanovništvu Istre i pograničnih regija" odr-žanim u Puli 31. listopada 2007, dok je u posljednjem prilogu poglavlja Alek-sandar Lavrenčič izvijestio o sudjelovanju na skupu Međunarodnog udruženja televizijskih arhiva održanom u Lisabonu 12-15. listopada 2007. Zadnje poglavlje Ocjene i izvješća o publikacijama i izložbama donosi pri-kaze čak dvadeset slovenskih i jedne inozemne publikacije te dvije izložbe. Poglavlje Članci i rasprave drugog broja Arhiva iz 2008. započinje član-kom Borisa Goleca Kje na Rašici se je v resnici rodil Primož Trubar (Gdje je u selu Rašica zapravo rođen Primož Trubar) u kojem se raspravlja o točnom mjestu rođenja tog autora prve knjige na slovenskom jeziku. Autor je mišljenja da se Trubar nije rodio u Temkovu mlinu u selu Rašica u kojemu je i uređen muzej-ski kompleks njemu u čast, već u nekih četiristo metara udaljenom Šklopovom mlinu. Naime, ponovno dostupni urbari gospodarstva Turjak otkrili su autoru članka kako je Trubarev otac u vrijeme Primoževa rođenja posjedovao samo taj mlin, a da je Temkov bio u posjedu Primoževe rodbine po majci. Urbari, pored ostalog, otkrivaju i da je Primož Trubar isprva koristio očevo prezime Malnar, ali da se kasnije odlučio za korištenje majčinog. Sljedeći rad (Statut dubrovniške bratovščine kovačev in kotlarjev/Statut dubrovačke bratovštine kovača i kotlara) Zdenke Bonin ukratko govori o razvoju dubrovačkih bratovština koji je moguće pratiti od 13. stoljeća i dalje. Pored izrazito vjerskih bratovština, koje su uglav-nom nastajale po teritorijalnom načelu, postojale su i strukovne bratovštine, od-nosno cehovi. Autorica se u članku upravo osvrnula na statut jedne od takvih strukovnih bratovština, one kovača i kotlara nastao 1696. godine, koji se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku. Prilog Društveni arhivi v Nemčiji: med preteklo-stjo in sedanjostjo (Arhivi društava u Njemačkoj: između prošlosti i sadašnjosti)  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 322 Marjana Drnovšeka govori o arhivskom gradivu slovenskih iseljeničkih društava u Njemačkoj. Stanje gradiva nastalog do Drugog svjetskog rata, prema autorovu je mišljenju porazno, dok se nešto više sačuvalo u društvima koja je organizirala tzv. ekonomska emigracija 70-ih godina 20. st. i koja djeluju i danas. Posebno je analizirano stanje u društvima "Sava" Frankfurt, "Triglav" Stuttgart te "Slovenija" Berlin. Stanje sačuvanosti i sređenosti gradiva najbolje je u posljednjem spome-nutom društvu, koje bi prema Drnovšekovim riječima na polju čuvanja i zaštite arhivskog gradiva trebalo poslužiti kao ogledni primjer drugim slovenskim dru-štvima. Kristina Toplak je u članku Arhivirana ustna zgodovina. Pomen, zbiranje in ohranjenje ustnih pričevanj za zgodovino migracij (Arhivi usmene povijesti. Značenje, prikupljanje i čuvanje usmenih svjedočanstava za povijest migracija) temeljem životne priče slovenskog iseljenika u Njemačkoj pokušala pokazati važnost usmene predaje u propitivanju migracija stanovništva i očuvanja njihove izvorne kulturne baštine, kao i važnost bilježenja i arhiviranja takve vrste izvora. Zadnji prilog ovoga poglavlja Državni pravobranilec Republike Slovenije in nje-govi predhodniki (Državni pravobranitelj Republike Slovenije i njegovi prednici) Jelke Melik govori o tom pravosudnom organu čija je uloga prije svega zastupa-nje imovinskopravnih interesa države pred sudovima i drugim tijelima. Njegov je prednik u drugoj Jugoslaviji bilo Javno, a u prvoj Državno pravobranilaštvo koje je pak bilo sljednik austrijske Finanzprokuratur. Autorica je u članku pokušala naglasiti važnost dokumenata nastalih djelovanjem spomenutog tijela. Poglavlje Iz prakse za praksu započinje radom Marije Oblak Čarni Restitu-cije arhivov, kulturno umetniških predmetov in bibiliotek ter delitev arhivov med Jugoslavijo in Italijo po drugi svetovni vojni (Restitucija arhiva, kulturno-umjet-ničkih predmeta i biblioteka te podjela arhiva između Jugoslavije i Italije nakon Drugog svjetskog rata) koji, kako se iz naslova da naslutiti, govori o problemima podjele arhivske, umjetničke i druge kulturne baštine mirovnim sporazumom Jugoslavije i Italije iz 1947. te svim kasnijim, na tom ugovoru temeljenim spora-zumima koji su dali određene rezultate, ali i ostavili brojna pitanja otvorenima. Radom Pomen zasebnega arhivskega gradiva za osamosvojitev Slovenije (Značaj privatnog arhivskog gradiva za osamostaljenje Slovenije) autorica Mateja Jeraj je nastojala približiti značenje te vrste arhivskog gradiva kao vrijednog izvora, koje može bacati drugačije svjetlo i na tako značajne događaje u nacionalnoj povijesti kao što je stjecanje nezavisnosti. Kako bi naglasio važnost čuvanja takve vrste gradiva, Arhiv Republike Slovenije je 2006, petnaest godina od stjecanja neovis-nosti, uručio priznanja pojedincima, društvima, časopisima i drugim organizaci-jama koje su u posljednjim godinama predali Arhivu gradivo vezano za spome-nuti događaj iz slovenske prošlosti. Sljedeći članak Hramba, popis in vsebinski pomen fotografskega gradiva prislovenskih izseljenskih društvih v Nemčiji (Poh-rana, opis i značaj fotografskoga gradiva slovenskih iseljeničkih društava u Nje-mačkoj) Daše Koprivec, pokušao je prikazati ulogu Slovenskog etnografskog muzeja u projektu pod nazivom "Stanje arhivskog i muzejskoga gradiva sloven-skih iseljenika u Njemačkoj", odnosno postupak sređivanja fotografskoga gradiva   Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 323 u nekim slovenskim društvima u Berlinu i Stuttgartu. Makro valorizacija arhiv-skega gradiva v Sloveniji (Makrovrednovanje arhivskog gradiva u Sloveniji) Vladimira Žumera govori o tzv. pozitivnoj metodi makrovrednovanja i odabiranja gradiva od trajnog značaja za povijest, znanost i kulturu ili pravni interes države. Dakako, javno se arhivsko gradivo odabire i čuva temeljem pisanih uputa nadlež-nih arhiva sastavljanih na podlozi zakonskih odredbi o vrednovanju. Prema auto-rovu mišljenju, makrovrednovanje arhivskog gradiva u Sloveniji, koje se provodi od početka 80-ih godina 20. st. je u arhivskim propisima i stručnoj literaturi pre-cizno propisano i razjašnjeno. U procesu standardizacije tih propisa bili su iz-nimno značajni utjecaji inozemne, posebice njemačke, arhivističke teorije i prakse. Članak Pisno strokovno navodilo za odabiranje arhivskega gradiva in dokumentarnega gradiva notarja (Pisana stručna uputa za odabiranje arhivskog i pismohranskoga gradiva notara/bilježnika) Duše Krnel-Umek i Nevenke Kova-čič donosi primjer stručne upute za odabiranje gradiva od trajnoga značaja nota-rijata (javnobilježničkog ureda) Nevenke Kovačič iz Kopra. Naime, Pokrajinski arhiv u Kopru je prema zakonskim odredbama sastavio uputu za odabiranje i izlučivanje gradiva bilježnika, koji su po prestanku rada odlučili gradivo nastalo svojom djelatnošću predati nadležnoj arhivskoj ustanovi. Na kraju poglavlja na-lazi se izvješće arhivske radne skupine za školstvo u razdoblju 2007-2008. te kratak prilog Majde Nanut pod naslovom Arhiv Republike Slovenije v sodelova-nju z javnostjo. Odmev na članek Arhivi in njihova vloga v sodobni družbi (Arhiv Republike Slovenije u suradnji s javnošću. Opaska na članak Arhivi i njihova uloga u suvremenom društvu) u kojemu je autorica komentirala članak Arhivi in njihova vloga v sodobni družbi Mateje Jeraj objavljen u Arhivima 31, 1(2008). Poglavlje Iz arhivskih fondova i zbirki u ovome broju časopisa sadrži dva priloga. Prvi od njih Fond Okrajnega sodišča v Celju (Fond Kotarskog suda u Celju) Metke Bukošek donosi podatke o sadržaju, količini, sređenosti i sačuva-nosti arhivskog gradiva ovog sudbenog tijela koje se čuva u Povijesnom arhivu u Celju, dok sljedeći rad Telovadno društvo "Celjski Sokol" 1890-1940. (Tjelovjež-beno društvo "Celjski Sokol" 1890-1940) Ivanke Zajc-Cizelj, govori o širenju sokolskih udruženja iz Češke na ostale slavenske zemlje Monarhije uključujući i Sloveniju tijekom druge polovice 19. st. Autorica tumači razvoj i djelovanje "Celjskog Sokola" od njegova osnutka 1890, isprva samo kao tjelovježbenog, a zatim i kao društva s ciljem promicanja nacionalnih vrijednosti, do centraliziranja sokolske organizacije u staroj Jugoslaviji.  Poglavlje pod naslovom O radu Arhivskog društva Slovenije (koje, usput re-čeno, u 1. broju ovoga časopisa za 2008. nije bilo zastupljeno), donosi izvještaj o radu komisije za dodjelu Aškerčevih nagrada i priznanja za djelovanje u arhivskoj struci Slovenije za 2008, izvještaj s 1. međunarodnog savjetovanja Okrugli stol arhivista Hrvatske i Slovenije "Arhivska suradnja na međunarodnim projektima", Tuhelj, 15-16. svibnja 2008, Godišnje konferencije Društva mađarskih arhivista, Zalaegerszeg, 26-28. kolovoza 2008, 78. njemačkog arhivskog savjetovanja, Erfurt, 16-19. rujna 2008, 6. arhivskog savjetovanja Pisma i komunikacija (Scrit- Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 324 tura e comunicazioni), "Pisma i religija", Prato, 6-10. listopada 2008, 21. savjeto-vanja "Arhivska praksa 2008.", Tuzla, 9-10. listopada 2008. te 43. savjetovanja Hrvatskog arhivističkog društva, Trogir, 15-17. listopada 2008. Poglavlje O radu arhiva i skupovima donosi izvješće o djelovanju Arhiva Republike Slovenije, kao središnjeg nacionalnog arhiva, u izradi programa slo-venskog predsjedanja Europskom unijom i organiziranju stručnih događanja vezanih za spomenuto predsjedavanje, zatim izvješća sa 16. međunarodnog arhiv-skog kongresa "Arhivi, upravljanje i razvoj", Kuala Lumpur, 21-27. srpnja 2008. i zasjedanja Generalne skupštine Međunarodnog arhivskog vijeća u sklopu tog Kongresa, prilog o četrdesetogodišnjici djelovanja Povijesnog arhiva i muzeja Sveučilišta u Ljubljani, izvješće s Kolokvija o arhivskim spremištima, Berlin, 21-22. siječnja 2008, 68. jugozapadno-njemačkog arhivskog savjetovanja, Ulm, 21-22. lipnja 2008, 13. međunarodnog arhivskog istraživačkog kampa, Mala Polana (Slovenija) i Paka (Mađarska), 23-28. lipnja 2008, Ljetne škole konzerviranja fotografija i fotografskih zbirki, Bratislava, 21. srpnja - 8. kolovoza 2008, Semi-nara za arhiviste iseljenike, Ljubljana, 15-19. rujna 2008. te izvješće o radu 34. Pazinskog memorijala, stručno-znanstvenog skupa o povijesti Istre održanog u Pazinu 26. rujna 2008. Posljednja cjelina Ocjene i izvješća o publikacijama i izložbama nudi recen-zije četiri domaća tiskana izdanja i jednog DVD-a, jednog inozemnog časopisa te četiri izložbe.  Na samom kraju broja nalaze se in memoriam Andreju Černilogaru, premi-nulom dugogodišnjem zaslužnom slovenskom arhivskom radniku, prigodni teks-tovi povodom šezdesetog rođendana istaknutih arhivista Vladimira Kološe-Mihe i Milana Bizjaka, popis prinova arhivskog gradiva slovenskih arhiva te bibliogra-fija radova arhivskih djelatnika u 2007.    Mario Stipančević  Atlanti, 18(2008)  U Trstu, Italija, održan je 20. i 21. studenoga 2008. 18. međunarodni arhiv-ski dan i XXIII. konferencija članova Međunarodnog instituta za arhivsku zna-nost (http://www.iias-trieste-maribor.eu). Skupu je nazočilo oko 200 sudionika i predavača s više kontinenata iz 24 zemlje: Austrija, Bjelorusija, Bosna i Herce-govina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Finska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Kanada, Kosovo, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, SAD, Slovačka, Slove-nija, Srbija, Sudan, Španjolska i Ukrajina. Izlaganja su održali djelatnici arhivâ, međunarodnih organizacija, instituta, muzeja, pismohrana, fakulteta, specijalizi-ranih arhiva i poduzeća. Radovi su objavljeni u reviji za suvremenu arhivsku teoriju i praksu Atlanti, vol. 18, 2008, 421 str. Objavljeni radovi razvrstani su u tri 

Arhivi, Glasilo Arhivskega društva in arhivov Slovenije, 31, 1-2(2008)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia