Maja Opašić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183 175velik ulazak, odnosno prava pošast stranih krematonima u hrvatski jezik. No, ta poja-va nije svojevrsna i problem samo hrvat-skoga jezika, već i drugih ´manjih´ jezika, budući da u jezike s malim brojem govor-nika ulazi kudikamo više krematonima iz jezika s većim brojem govornika nego obr-nuto. Valja napomenuti da se na kraju knji-ge ne nalazi uobičajeni popis korištene li-terature, već autor literaturu navodi na-kon svakoga poglavlja knjige. Osim što je informativno vrlo detaljna, opsežna i bogata, knjiga Petra Šimunovića obilno je opremljena i ilustracijama, foto-graﬁ jama, kartama i mapama, koje uvelike pomažu i pridonose još boljoj i kvalitetni-joj percepciji te razumijevanju djela. Onomastika je grana lingvistike o ko-joj se u hrvatskoj lingvističkoj literaturi još uvijek piše vrlo malo. Razlog se tome, među ostalim, može tražiti i u činjenici da se onomastika često proučava unutar dru-gih lingvističkih disciplina (etimologije, dijalektologije, leksikologije itd.) te time ostaje u povojima i gubi prostor za vlasti-to izražavanje. Stoga nema sumnje da je Šimunović ovom knjigom dao neprocje-njiv doprinos kako hrvatskoj tako i eu-ropskoj, ali i svjetskoj onomastici. Knjiga će, vjerujem, biti dragocjen priručnik, udžbenik i pomoć svima onima koji se bave proučavanjem onomastike, ali i veli-ki poticaj onima koji se tek namjeravaju baviti istraživanjem ove grane lingvistike. Pri tome je bitno ne smetnuti s uma da je briga o očuvanju imena i briga o vlastitom identitetu, jer – kako Petar Šimunović kaže – imena su naši najstariji spomenici, postojani i vjerodostojni pokazatelji materi-jalne i duhovne kulture svojih stvaratelja. Maja CerićNOVI ZNAČAJAN PRINOS DIJALEKTNOJ FRAZEOLOGIJIJela Maresić – Mira Menac-MihalićFRAZEOLOGIJA KRIŽEVAČKO-PODRAVSKIHKAJKAVSKIH GOVORA S RJEČNICIMA(Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.)tome nizu je knjiga posvećena frazeologiji križevačko-podravskih kajkavskih govora. Nastala je, kao i prethodna, kao rezultat rada Mire Menac-Mihalić sa studentima u okviru kolegija Hrvatska dijalektologija na čijim su seminarima studenti ispunjavali Mira Menac-Mihalić je u uvodu svoje knjige Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj iz 2005. godine najavi-la da se u okviru projekta Istraživanje hr-vatske dijalektne frazeologije priprema niz knjiga o dijalektnoj frazeologiji. Druga u 176PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183ankete kao izvorni govornici ili kao ispiti-vači bliskih osoba u svome kraju. U knjizi se obrađuje samo manji dio prikupljene građe. Druga suautorica, Jela Maresić su-rađujući na istome projektu, za knjigu je prikupila oko 2600 frazema iz govora Po-dravskih Sesveta te oko 500 frazema iz govora Kloštra Podravskoga. Također je terenskim radom provjerila većinu istra-ženih punktova, izradila njihove fonološ-ke opise i izdvojila osnovne morfološke karakteristike. U izradi rječnika frazema križevačko-podravskih kajkavskih govora sudjelovala je i Željka Brlobaš koja je pri-kupila 1200 frazema u govoru Vrbovca, izradila fonološki opis toga govora te iz-dvojila osnovne morfološke karakteristi-ke.Knjiga sadrži teorijsko-objasnidbene dijelove i rječnike. Nakon uvodnoga dijela slijede Popis istraženih križevačko-podrav-skih govora, ispitivača i godina terenskoga istraživanja, Kratice istraženih govora (str. 9), Karta Hrvatske s označenim istraženim punktovima križevačko-podravskoga dijalek-ta (str. 10), Karta istraženih punktova kri-ževačko-podravskoga dijalekta (str. 11), a zatim dio o Karakteristikama istraženih go-vora (str. 12-37). Najveći je dio knjige, su-kladno s naslovom, posvećen frazeologiji, a sastoji se od sljedećih dijelova: O frazeo-logiji (str. 39-49), O Rječniku frazema (49-53), Rječnik frazema (str. 53-209), O Rječ-niku istoznačnih i bliskoznačnih frazema (str. 209-211), Rječnik istoznačnih i blisko-značnih frazema (str. 211-315), Križevač-ko-podravsko – standardnohrvatski rječnik manje poznatih riječi potvrđenih u Rječniku frazema (str. 315-329), Standardnohrvat-sko – križevačko-podravski rječnik manje po-znatih riječi potvrđenih u Rječniku frazema (str. 329-343), Kratice (342-345), Litera-tura (345-349) i Sažetak na hrvatskome i engleskome jeziku (str. 349-351).U dijelu O frazeologiji autorice donose najvažnije teorijske postavke frazeologije i frazema primijenjene na frazeme križe-vačko-podravskih govora. Ponajprije se to odnosi na strukturu frazema i već ustalje-nu podjelu frazema na tri tipa: fonetske riječi, sveze riječi i rečenice, a sva su tri tipa potvrđena u proučavanim govorima. Uz objašnjenje svakoga tipa frazema daje se njegova podjela s obzirom na morfo-loško-sintaktičku strukturu pa se tako unutar sveza riječi razlikuju bezvezničke sveze, neovisne sveze i ovisne sveze koje se dijele na imeničke, glagolske, pridjev-ske, zamjeničke i priložne, a posebno se izdvajaju poredbeni frazemi. Svaki se tip frazema potkrjepljuje većim brojem pri-mjera. Struktura je frazema u pravilu čvr-sta, međutim moguće su i unutarfrazem-ske razlike koje se očituju kao frazemske inačice. Njima autorice također posvećuju pažnju ističući da razlike unutar istoga frazema mogu svjedočiti o pripadnosti frazema određenim mjesnim govorima, u kojima su dijalektne crte različite, osobito na fonološkome i morfološkome planu, ali se to događa i mimo mjesnih razlika, kao posljedica težnje za promjenom, sli-kovitošću i sl. Inačice se promatraju s ob-zirom na jezične razine na kojima se ostvaruju. Tako su česte leksičke inačice u kojima se jedna sastavnica zamjenjuje svojom istoznačnicom ili bliskoznačni-com, npr. držeti (imeti) na joku koga. U kvantitativnim inačicama jedna se sastav-nica frazema može izostaviti, a da ne dođe do promjene značenja, npr. nemre se jedna krava {sama} bosti. Unutar morfoloških PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183 177inačica razlikuje se alternacija roda ime-nica, npr. zadnja rupa na svirali (sviralu), broja kao u primjeru srce je skočilo v petu (pete) komu, padeža, npr. terati svoje (po svojem), određenosti/neodređenosti pri-djeva, npr. z čista / čistoga mira. Tvorbene inačice pokazuju preﬁ ksalne i suﬁ ksalne razlike pri čemu suﬁ ksalne razlike mogu biti uvjetovane deminucijom (juha se tela prima // juhica se tela prima) ili augmenta-cijom (imeti jezika do poda // imeti jezičinu do poda). Posljednje su sintaksne inačice kod kojih se koriste različite padežno-pri-jedložne sveze, npr. (kaj) z čem ima ili po-ložaj enklitike pa će tako na primjer u go-voru Peteranca biti Kmica je kaj v rogu dok će u govoru Velikih Raščana frazem glasi-ti Je kmica kak v rogu.Autorice ističu da se križevačko-po-dravski frazemi po svome sastavu i struk-turi u bitnome ne razlikuju od frazema standardnoga jezika te da u križevačko-podravskoj frazeologiji nalazimo interna-cionalne frazeme, frazeme karakteristične za cijeli hrvatski jezični sustav ili za nje-gov dio. Podrijetlo internacionalnih fraze-ma najčešće je biblijsko, povijesno ili po-vezno s općepoznatim asocijacijama iz sredstava priopćavanja (čekati manu z neba, biti vu svojem elementu i sl.). Od fra-zema karakterističnih za cijelo hrvatsko područje izdvojeni su na primjer: gde je Bog rekel laku noč i biti (držati se, stati) kak drvena Marija. Unutar frazema koji su ka-rakteristični za dio hrvatskoga područja navode se primjeri frazema karakteristič-nih za štokavsko, križevačko-podravsko područje i druga kajkavska područja, a ta-kav je primjerice frazem držati se kao mila Gera. Kao i na razini leksema i na razini su frazema posebno zanimljivi lokalizmi, potvrđeni u samo jednom govoru ili u ne-koliko bliskih govora kao na primjer fra-zem iz govora Podravskih Sesveta – bude cinkom dederom komu, iz Virja – hodati kak Matekina, iz Bakovčice – jesti kak Pavel i drugi. Osim strukturne razine frazema te njihova podrijetla autorice se osvrću i na međufrazemske semantičke odnose u kri-ževačko-podravskoj frazeologiji koja je, kako ističu, bogata antonimijom, sinoni-mijom i višeznačnošću. Frazemsku anto-nimiju autorice oprimjeruju izdavajući frazeme u značenju ‘glup’ i značenju ‘pa-metan’ ističući zanimljiv nesrazmjer jer je frazema kojima se opisuje glupa osoba 42, a pametna svega šest što potvrđuje činje-nicu da se frazemima najčešće opisuju nega tivne osobine. Najveći dio frazema struk tur no i semantički podudarnih koji-ma se opisuje glupa osoba nalazimo i u standardu (npr. bedast kak vol, biti kokošje pameti, fali komu soli v glavi, glup kak noč, glup kak stup, glup kak top, glupa kak guska, glupa kak kokoš, imeti slamu v glavi i dru-gi), a dio je speciﬁ čan za pojedini govor (npr. pameten ako si talaf, pun pameti kak drek vitamina i drugi). Njima antonimni su primjerice frazemi: biti rasprte glave, neje cigel opal na glavu komu, neje komu vrag ime, pameten kak bubamara i drugi. Navedeni frazemi koji opisuju glupu oso-bu, kao i oni koji opisuju pametnu, među sobom potvrđuju odnos sinonimije, a kao primjer za frazemsku sinonimiju navode se i frazemi objedinjeni oko značenja ‘jako gladan’: gladen kak cucek, gladen kak glad-na godina, gladen kak pes, gleden kaj bi mo-gel vola pojesti, gladen kak vuk. Posljednji su izdvojeni višeznačni frazemi koji imaju dva značenja, međutim s obzirom na to 178PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183da se radi o frazemima posve različitih značenja bez ijedne zajedničke značenjske sastavnice riječ je o frazemskoj homoni-miji. Tako na primjer frazem otiti Bogu na račun znači ‘umrijeti’ i u tome je značenju podudaran i u standardu dok se izdvaja značenjem ‘biti kažnjen’.Središnji i najopsežniji dio knjige čine dva rječnika frazema kojima prethode objasnidbeni dijelovi te dva rječnika ma-nje poznatih riječi križevačko-podravsko-ga dijalekta. Već je u knjizi Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj Mira Menac-Mihalić uvela termine uopće-ni frazem i uopćeni leksem. Naime, zbog fo-netsko-folonoških i morfoloških razlika unutar križevačko-podravskoga dijalekta bilo je potrebno povezati frazeme koji su u različitim ostvarajima potvrđeni u ra-znim govorima. Tako je određen uopćeni frazem, tj. oblik koji je češće potvrđen u križevačko-podravskome dijalektu i iz ko-jega se mogu izvesti i razumjeti drugi ra-zličiti potvrđeni oblici istoga sadržaja. Uopćeni frazemi razvrstani su pak uz uopćene lekseme po formalnome princi-pu. Uopćeni leksem je analogno uopćeno-mu frazemu češće potvrđena riječ u križe-vačko-podravskome dijalektu i iz nje se mogu izvesti i razumjeti drugi potvrđeni oblici istoga sadržaja. Natuknica u rječniku vrlo je jedno-stavno strukturirana: sastoji se od nadna-tuknice otisnute velikim masnim slovima nakon koje slijede natuknice istaknute masnim slovima, tj. frazemi kojima je na-vedena nadnatuknica nosiva riječ. Svakoj se natuknici, tj. frazemu daje objašnjenje odnosno navodi značenje ili više značenja iako se u nekim slučajevima ne navodi točno značenje frazema nego informacije o njemu koje se donose u kosim zagrada-ma (npr. bu Šibarjevo /prijetnja batina-ma/). Nakon značenja i dvotočja slijede potvrde iz pojedinih istraženih govora križevačko-podravskoga dijalekta s time da se poslije svake potvrde u zagradama navodi kratica mjesnoga govora u kojemu je konkretni frazem potvrđen. Uopćeni frazemi su tako razvrstani uz uopćene lekseme koji predstavljaju nadnatuknicu i to po sljedećemu leksikografskomu odno-sno morfološkomu načelu: ako frazem ima imenicu obrađuje se pod imenicom kao nosivom riječi (dobiti roge); ako ima više imenica, prva se uzima kao nosiva ri-ječ (ﬂ aša bez dna). Nakon imenica kao no-sive riječi u frazemima slijede: pridjevi (gol i bos), prilozi (jedva jedvice), glagoli (laje dok (čem) zevne (zine) ko). Natuknice za potvrđene lekseme koji se fonetski ili fonološki razlikuju od uopćenoga navode se na njihovim abecednim mjestima s uputnicom na uopćeni leksem tako da se rjeđi oblik upućuje na onaj koji je u govo-rima običniji. Tako će na uopćeni leksem metla biti upućen oblik mekla, na muva muha i sl., a značenja i potvrde donose se u natuknici pod metla odnosno muha. Svi su uopćeni leksemi u polaznome obliku ako je bilo moguće uspostaviti takvu strukturu, a u množini su uopćeni lekse-mi koji pripadaju pl. tantum. U uopćeno-me frazemu ne donosi se, zato da bi bili prepoznatljiviji i čitaocima razumljiviji, vrlo često obezvučenje završnih zvučnih suglasnika koje će biti vidljivo iz potvrda. Kad je isti sadržaj u raznim govorima ostvaren različitim gramatičkim oblicima iste riječi, u uopćenome se frazemu auto-rice odlučuju za jedan od njih. Kada je od više potvrđenih oblika u uopćenome fra-PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183 179zemu jedan jednoznačan, a drugi više-značni prednost imaju jednoznačni bez obzira na to jesu li češći. Fonetske pro-mjene na granici morfema i riječi vidljive su u primjerima, a nisu zabilježene u uop-ćenome frazemu. Svaka frazemska natuknica vrlo je pregledna zahvaljujući funkcionalnoj upo-trebi graﬁ čkih oznaka kao što su različiti tipovi slova, zagrada i interpunkcije. Time se dobivaju podaci o strukturi frazema, kolokacijskim značajkama te upotrebi. Tako su okruglim zagradama označeni leksemi koji mogu zamijeniti lekseme ispred zagrada odnosno upućuju na lek-sičku inačicu frazema, npr. ni da sekire pa-daju (cure). U uglatim se zagradama dono-si uobičajeni kontekst u kojem se frazem potvrđuje, npr. [dojti] na minutu, dok se vitičastim zagradama bilježe izostavljivi ili/i neobavezni dijelovi frazema tako da navedeni frazem može biti upotrebljen u dvama ili više oblicima, ali bez promjene frazeološkoga značenja (npr. podeti {svoja} pleča). Kosom se crtom upućuje na gra-matičku varijantnost sastavnica. Najčešće je riječ o vidskim parnjacima (pokupiti/ku-piti prnjke za kem), pridjevima određenoga i neodređenoga vida (z čista/čistoga mira), a njome se upućuje i na rekciju i to kada u frazemu varira živo i neživo (stati n kraj komu/čemu). Inače se rekcija bilježi masno otisnutim kosim slovima. Dvjema kosim crtama odvajaju se dvije inačice istoga uopćenog frazem, npr. neje (ne) videti pr-sta pred nosom // ne vidi se {ni} prst pred nosom. Posebno se ističe što se sve u rječniku podrazumijeva pod pojmom frazem pa se tako navode da su kao frazemi uzete i po-redbe koje bi se u zavisnosti o kontekstu mogle shvatiti kao obična poredba ili kao frazem. Također su navedeni frazemi koje možemo smatrati izrekama i frazemima opet ovisno o kontekstu. Uvrštene su i kletve, psovke i poslovice te frazemi koji bi cijeli mogli funkcionirati kao uopćeni leksem (brže-bolje, šuč-muč i sl.). Autori-ce ističu da su uopćeni frazemi, kao i zna-čenja, određeni isključivo na temelju zapi-sanih frazema na terenu, a ne i na temelju onoga što bi se moglo očekivati ili pretpo-stavljati da u ispitanim govorima postoji. Time rječnici frazema u knjizi dobivaju na svojoj vjerodostojnosti.Rječnik istoznačnih i bliskoznačnih fra-zema drugi je rječnik u knjizi, ali je struk-turno sasvim drugačiji od Rječnika fraze-ma. Naime, M. Menac-Mihalić je već u knjizi Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj napravila nešto što do tada nije zabilježeno u suvremenoj hrvat-skoj leksikograﬁ ji, a to je rječnik struktu-riran na temelju koncepata. Takav je i ovaj Rječnik istoznačnih i bliskoznačnih frazema u kojemu je nadnatuknica riječ koja naj-bliže određuje značenje frazema i pisana je velikim masnim slovima. Ispod nadna-tuknice dolaze značenja frazema pisana običnim slovima i poredana abecedno, a iza znaka • navode se frazemi u svome uopćenome obliku otisnuti polumasnim običnim slovima. Kad nekoliko frazema ima jednako značenje, ono se navodi samo ispred prvoga frazema, a ostali se nižu abecednim redom i odvajaju znakom ◊ (npr. jako debeo • debel kak bubenj ◊ debel kak konj ◊ debel kak kvasnica ◊ debel kak mrcina ◊ debel kak svinjče i sl.). Tako se može uočiti koji su frazemi istoznačni, a koji bliskoznačni. Frazemi koji imaju više bliskih značenja (odvojenih zarezom) ili 180PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 2, str. 165-183udaljenih značenja (odvojenih točkom sa zarezom) nalaze se pod više nadnatukni-ca. Homonimni frazemi navode se pod više nadnatuknica, ali tako da se svaki put navodi samo jedno značenje. U Rječniku istoznačnih i bliskoznačnih frazema ne na-vode se potvrde u pojedinome govoru jer se to bilježi u Rječniku frazema. Knjiga završava dvama rječnicima Kri-ževačko-podravsko – standardnohrvatskim rječnikom manje poznatih riječi potvrđenih u Rječniku frazema i Standardnohrvatsko – križevačko-podravskim rječnikom manje po-znatih riječi potvrđenih u Rječniku frazema. Ti rječnici obuhvaćaju riječi za koje su au-torice pretpostavljale da neće biti poznate onima koji nisu izvorni govornici jednoga od govora križevačko-podravskoga dija-lekta. Riječ je zapravo o rječnicima dija-lektizama, ali mnogo više regionalizama i lokalizama i to uglavnom onih na leksič-koj razini. Naime, u rječnicima se ne na-vode leksemi koji se u dvama sustavima razlikuju samo po nekoj fonetsko-fono-loškoj karakteristici kao što je na primjer: reﬂ eks jata i poluglasa, gubljenje sugla-snika h ili zamjena suglasnika h, depala-talizacija i sl. Također se radi lakšega sna-laženja kod nekih oblika riječi koje bi čita-oci teško povezali s kanonskim oblikom, navodi oblik potvrđen u tekstu (npr. njem, nemao neću, nećemo). Križevačko-podravsko – standardnohrvatski rječnik bit će vrlo ko-ristan kako bi se razumjeli frazemi koji se u rječniku nalaze, a Standardnohrvatsko – križevačko-podravski rječnik važan je kada se želi pronaći neki frazem pod nadnatu-knicom u kojoj se nalazi, a poznata riječ iz standarda mora se zamijeniti nepozna-tom riječju iz dijalekta i pod njome tražiti frazem. Na kraju knjige se nalazi opsežan po-pis literature s 80 bibliografskih jedinica u kojima su obuhvaćeni općejezični i fra-zeološki rječnici te različite rasprave i ra-dovi s frazeološkom problematikom kako oni recentniji tako i starijih godina na-stanka.Knjiga Frazeologija križevačko-podrav-skih kajakvskih govora s rječnicima predstav-lja značajan nastavak projekta izrade fra-zeoloških rječnika. Njezino je značenje upravo u rječnicima frazema križevačko-podravskih govora kojima se stručnjacima, ali i laicima otkriva svo bogatstvo frazeo-loškoga fonda tih govora. Naime, frazeolo-gija predstavlja osobito bogatstvo svakoga standardnoga jezika, dok ona dijalektalne prirode otkriva još i veće bogatstvo i život-nost naroda iz kojega je proizašla. Osim toga rječnici su izrađeni prema suvreme-nim leksikografskim kriterijima i slijede suvremenu frazeološku teoriju. U toj se knjizi opet susreće i rječnik organiziran po načelu koncepata što je posebice za frazeo-loška istraživanja iznimno važno. Na kon-cu, knjigu možemo preporučiti ne samo stručnjacima koji se bave dijalektnom fra-zeologijom već i svima, pa i laicima, koje takva tematika zanima. Maja Opašić

NOVI ZNAČAJAN PRINOS DIJALEKTNOJ FRAZEOLOGIJI Jela Maresić – Mira Menac-Mihalić FRAZEOLOGIJA KRIŽEVAČKO-PODRAVSKIH KAJKAVSKIH GOVORA S RJEČNICIMA (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.)

NOVI ZNAČAJAN PRINOS DIJALEKTNOJ FRAZEOLOGIJI Jela Maresić – Mira Menac-Mihalić FRAZEOLOGIJA KRIŽEVAČKO-PODRAVSKIH KAJKAVSKIH GOVORA S RJEČNICIMA (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Directory of Open Access Journals