Danijela Marjanić

Marjanić, Danijela

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 315 vodstva na britanskim i irskim sveučilištima u razdoblju 1995-2007. u kojem je autorica bila dio Akreditacijskog tima Društva arhivista Velike Britanije i Irske. Ieuan Hopkins u članku Places From Which to Speak (Mjesta iz kojih se go-vori),  opisuje podvojenost odnosa između neformalnih arhiva manjinskih (ovdje se koristi izraz dijasporskih) zajednica i formalnih javnih arhivskih institucija. Naime, istaknuti članovi i aktivisti manjinskih zajednica, najvećim dijelom imig-ranti i njihovi potomci iz nekadašnjih britanskih kolonija, sami osnivaju institu-cije koje se bave prikupljanjem, čuvanjem i proučavanjem knjižnog i arhivskog gradiva, vezanih za kulturu i povijest tih zajednica. Istodobno, javni arhivi poka-zuju vrlo malo zanimanja za takvo gradivo. Razlog tome autor vidi dijelom u starim shvaćanjima britanskih arhivskih institucija o tome koja vrsta arhivskog gradiva čini nacionalnu baštinu, pri čemu se obično misli na gradivo nastalo u Velikoj Britaniji te britanskim kolonijalnim institucijama. S druge strane, koloni-jalno nasljeđe, nekadašnja politika rasne nejednakosti te općenito loš odnos prema imigrantima, stvorili su nepovjerenje tih zajednica prema javnim arhivskim institucijama, dijelom kao simbolima nekadašnjeg Imperija koji čuvaju gradivo koje na negativan način govori o povijesti bivših kolonija i njihovih naroda. Da-nas, kada su manjinske zajednice ipak koliko-toliko ravnopravne i integrirane u britansko društvo, postojanje i djelovanje njihovih arhivskih institucija predstav-lja dio nastojanja da posljedica integracije ne bude i asimilacija. Ovaj broj još donosi nekoliko nekrologa, prikaze knjiga i bilješku o novim izdanjima s najavom njihova prikaza. Mario Fabekovec  Archivar. Zeitschrift für Archivwesen, 61, 1-4(2008); 62, 1(2009)  S prvim brojem u 2008. godini, časopis je promijenio i izgled i ime. Nave-dene su promjene bile najavljivane u nekoliko posljednjih brojeva, tako da se Der Archivar od ovog broja pojavljuje pod novim imenom "Archivar. Zeitschrift für Archivwesen" i s novim grafičkim rješenjima. I u strukturi sadržaja došlo je do promjena: svaki broj ima određenu središnju temu te redovitu rubriku Izvješća i prilozi Zemaljskog arhiva Nordrhein-Westfalena, a proširene su i već poznate rubrike Arhivska teorija i praksa te Izvješća i prilozi Društva njemačkih arhivista. Tako je prvi broj u 2008. posvećen najtradicionalnijoj arhivskoj temi - obradi arhivskog gradiva. U člancima i raspravama najzastupljenija su pitanja raciona-lizacije i standardizacije samog postupka obrade, ali i uloge elektroničkih oblika prezentacije i online-edicija. Nils Brübach piše o međunarodnim standardima i njihovom značenju za daljnji razvoj obrade na primjerima suradnje arhiva i knjiž-nica. Robert Kretzschmar predstavlja strategiju digitalizacije Zemaljskog arhiva Baden-Württemberga, tj. integracije digitalnog i analognog arhivskog gradiva sa  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 316 stajališta njezine ekonomičnosti, iskoristivosti i opravdanosti, a Oliver Sander online-baze podatake fotografija i plakata Saveznog arhiva Njemačke. Ilse Dorot-hee Pautsch izvješćuje o projektu objavljivanja izvora, u okviru kojeg se od 1990. u suradnji s Institutom za suvremenu povijest u Münchenu, objavljuje gradivo Ministarstva vanjskih poslova za razdoblje 1963-1977. Raimund Hass piše o stručnim zahtjevima u odnosu na sređivanje župnih arhiva, a Barbara Hoen i Sebastian Geßmann o izradi smjernica za standarde sređivanja u Zemaljskom arhivu Nordrhein-Westfalena.  Glavna tema drugog broja u 2008. godini pravna su pitanja vezana uz kori-štenje arhivskog gradiva. Tako se npr. Stephan Dusil bavi pitanjem zaštite autor-skih prava u kontekstu pohrane, korištenja i objavljivanja fotografija, a Jenny Kotte dostupnošću i pravom uvida u gradivo prije roka koji određuje zakon o arhivima ili pravilnici o korištenju (najčešće se radi o znanstvenom istraživanju). Karsten Jedlitschka izvješćuje o uzvratnom posjetu delegacije Saveznog povjere-nika za dokumentaciju Državne sigurnosne službe bivše Njemačke Demokratske Republike Institutu nacionalnog sjećanja u Varšavi. Institut je utemeljen 1998. radi istraživanja komunističke prošlosti Poljske i ima određene ovlasti institucije državnog tužiteljstva (u njemu radi oko 100 državnih tužitelja koji su prošli odre-đenu povijesnu obuku). Za razliku od ustanove Saveznog povjerenika, koji je odmah početkom 90-ih godina 20. st. preuzeo uščuvane registrature njemačke tajne službe, gradivo Instituta je fragmentarno, budući da su institucije od kojih je ono preuzimano (od 2000. nadalje) - tajne službe, vojne oblasti, ministarstva obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa te državno tužiteljstvo - imale sasvim dovoljno vremena da unište dio dokumentacije. U Institutu je, osim toga, pohra-njeno i gradivo njemačkih vlasti iz razdoblja Drugog svjetskog rata te sovjetskih vlasti iz poslijeratnog razdoblja.  Procesi modernizacije, tj. promjene u ustroju i vrsti poslova stvaratelja, čine dodatno opterećenje u poslovanju arhiva, posebno prilikom vrednovanja i preu-zimanja i papirnatoga i elektroničkoga gradiva u arhive, tako da se u trećem broju časopisa iz 2008. godine Burkhard Nolte bavi pitanjem mjerenja uspješ-nosti pojedinog arhiva s obzirom na financijsku krizu u javnom sektoru, tj. pita-njem nadzora troškova i ekonomičnosti radnih postupaka, a Melanie Bücker opi-suje pokušaj financijskog vrednovanja arhivskog gradiva radi racionalizacije troškova prilikom njegove "kupovine", s obzirom na njegovu simboličnu i tržišnu cijenu, pokušavajući odgovoriti na pitanje kako uskladiti financijski interes mini-starstva financija i stručni interes arhiva. O zbirci tiskovina njemačkog saveznog parlamenta (Bundestaga), utemeljenoj 1949, izvješćuje Gerhard Deter. Zbirka danas sadrži oko 25 milijuna članaka sa zadaćom dokumentiranja političkih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih događanja, u svrhu pružanja svih potrebnih podataka svim tijelima parlamenta, a njezini djelatnici pomoću informacijske tehnologije izdvajaju, pohranjuju i daju na korištenje sve članke novina i časopisa bitne za njihov nesmetani rad. Martina Wiech piše o savjetovanju predstavnika svih arhivskih časopisa s njemačkog govornog područja održanog 2008. u Fuldi.   Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 317 Na savjetovanju su se pokušale utvrditi prednosti i nedostaci određenih modela objavljivanja, tj. razlike i sličnosti u povijesti časopisa, izdavačima (arhiv, stručne skupine), ciljnim skupinama (arhivisti, korisnici, javnost zainteresirana za povije-sne i kulturne teme), oblicima i svrsi objavljivanja (papir, online-izdanja, članci, izvješća, vijesti), sadržaju (arhivske, povijesne teme), visini naklade, modelima financiranja (samofinanciranje, oglasi), načinima prodaje (pretplata, knjižare), te namjeni (cijelo njemačko govorno područje, pojedine regije). Posljednji, četvrti broj u 2008. godini posvećen je povijesti arhivskih in-stitucija. Wilifried Reininghaus smatra da su arhivi kao sjećanje društva dužni istraživati, sakupljati, vrednovati i sređivati gradivo o vlastitoj povijesti te ga učiniti dostupnim za korištenje, ali ističe da to nikada ne čine sustavno, već se uvijek radi o slučajnostima i prigodama. U okviru priloga istraživanja arhivske djelatnosti u razdoblju nacionalsocijalizma, povijest vojnog arhiva u Potsdamu obradio je Sven Uwe Devantier, a djelovanje njemačkih arhivista na području Protektorata Češke i Moravske 1939-1945. Stefan Lehr. O aktivnostima Povijes-nog arhiva grada Kölna povodom njegove 150. godišnjice pišu Letha Böhringer, Bettina Schmidt-Czaia i Clauda Tiggemann-Klein, a o dugogodišnjem djelatniku arhiva u Detmoldu Johannu Ludwigu Knochu, u okviru prikaza cjelokupne dje-latnosti Gradskog arhiva u Detmoldu s metodološko-povijesnog stajališta, piše Wolfgang Bender. U prvom broju časopisa u 2009. godini središnja je tema audiovizualno arhivsko gradivo koje za sobom povlači određena očekivanja korisnika, a u arhi-vima ispunjavanje određenih stručnih zahtjeva u odnosu na postupak njegove obrade, pohrane i zaštite. Savezni arhiv Njemačke jedan je od rijetkih koji u ok-viru vlastitog Filmskog arhiva raspolaže mogućnostima pohrane i čuvanja audio-vizualnoga gradiva o čemu piše Egbert Koppe. Simone Görl predstavlja projekt digitalizacije WAAGE-propagandnih filmova i razmatra načine njihovog korište-nja. Reiner Ziegler piše o zbirci filmova Zemaljskog arhiva Baden-Württem-berga, s posebnim osvrtom na privatne filmove.  Hans Jürgen Klegraf i Peter Crämer izvješćuju o audiovizualnoj zbirci u on-line-pregledu fondova Arhiva za Kršćansko-demokratsku politiku, a Michael Krischak o projektu digitalizacije magnetofonskih vrpci u Gradskom arhivu u Bergisch Gladbachu. Danijela Marjanić  Mitteilungen des Österreichischen Staatsarchivs, 52(2007)  Časopis objavljuje deset radova u kojima se razmatraju najrazličitije povije-sne teme od ranog 16. st. do kraja 19. st. Izuzetak je jedino članak Rudolfa Ag-stnera o povijesti djelovanja diplomatskih i konzularnih predstavništava Austro-

Archivar. Zeitschrift für Archivwesen, 61, 1-4(2008); 62, 1(2009)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia