Marija-Ana Dürrigl

Dürrigl, Marija-Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI441SLOVO 59 (2009)disobey Havlík’s law; Ondřej ŠEFČÍK (Brno), Metric spaces over phonemic system of Old Church Slavonic; Sandra SUDEC (Zagreb), The declension of adjectives in Croatian Church Slavonic. Leksikološkim su temama bila posve-ćena sljedeća izlaganja: Vida LUČIĆ (Zagreb), Conceptual background of the semantic research of the Croatian Church Slavonic lexis of sensitiveness; Helena KARLÍKOVÁ (Brno), “Πάντα ῥεῖ” im indogermanischen Wortschatz; Ulrich THEISSEN (Salzburg), Kontinui-tät und Diskontinuität mittelalterlicher slawischsprachiger Phytonyme: Etymo-logie, Benennungsmotivation, Kul tur-geschichte; Radoslav VEČERKA (Brno), Zur Methode der Erforschung von lexika-lischen Entlehnungen. Auf dem Material aus dem Altkirchenslawischen.Osim organizacijskoga odbora koji je neprimjetno i vrlo umješno pripremio odvijanje skupa, istakli su se brojni do-brovoljci, posebno studenti i studentice, koji su poletno i marljivo obavljali sve popratne poslove: od tehničke pomoći pri uporabi računalne opreme i pripre-me, te pravovremene podjele uručaka do praćenja sudionika skupa na zajed-nički izlet u zaštićeno područje morav-skoga krša i razgledavanje povijesne jezgre Brna. Za sudionike je kolokvija pripremljen zbornik sažetaka. Krajem 2009. očekuje se objavljivanje zbornika opširnijih inačica održanih referata koji izdaje Masarykovo sveučilište, a ure-đuje ga Kateřina Loudova. Zbornik će sadržavati i ona izlaganja čiji autori nisu sudjelovali na skupu, ali su svoj prilog na vrijeme bili poslali uredništvu. VIDA VUKOJAMEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ »HAGIOGRAPHIA SLAVICA« (BEČ, 23. – 25. 10. 2008.)Prof. dr. Johannes Reinhart s Instituta za slavistiku bečkoga sveučilišta od 23. do 25. listopada 2008. godine organizirao je u Beču međunarodni znanstveni sim-pozij »Hagiographia slavica«. Na skupu koji je sponzorirao Fakultet za kulturne znanosti i ﬁ lologiju sudjelovala su 22 znanstvenika iz više europskih zemalja, a predavanja su održana na njemačkom, engleskom, ruskom, bugarskom, hrvat-skom, srpskom, bosanskom i češkom jeziku. Simpozij je započeo radom 23. listopada ujutro u baroknoj palači Austrijske akademije znanosti. Nakon pozdravnih riječi dekana Fakulteta za kulturne znanosti i ﬁ lologiju prof. dr. Franza Römera i predstojnika Instituta za slavistiku (najstarije usta-nove te vrste u Europi) prof. dr. Aloisa Wodana, održana su sljedeća predava-nja: Klimentina IVANOVA  (Soﬁ ja), VIJESTI442SLOVO 59 (2009)Проблемы изучения южнославянской переводной агиографии; Radoslav KATIČIĆ (Beč), Die Erneuerung der ha giographischen Tradition in den kai serlichen Städten Dalmatiens im 9. Jahrhundert; Francis J. THOMSON (Antwerpen), The Slavonic Translation of the »Homilia in ramos palmarum« by St Theognius of Betylium; Jadranka PROLOVIĆ (Beč), Сликани украс апостола из Драгомире (cod. Vindob. Slav. 6); Ana STOJKOVA (Soﬁ ja/Varšava), Най-старото »апокрифнo« житие на св. Георги в славянската ръкописна традиция; Ivanka PETROVIĆ (Zagreb); Izvorni i prije-vodni tekstovi hrvatske srednjovjekov-ne hagiograﬁ je; Aneta DIMITROVA (Soﬁ ja), Житието на св. Теодора Александрийска – славянски преводи и редакции; Vesna BADURINA-STIPČEVIĆ (Zagreb), Jeronimova le-genda u starijoj hrvatskoj književnoj tradiciji; Aleksandr M. MOLDOVAN (Moskva), Лексические особенности Жития Андрея Юродивого. Drugog i trećeg dana sipmozij je održan u velikoj predavaonici Instituta za slavistiku. U petak 24. listopada poslijepodne održana su izlaganja: Stefan Michael NEWERKLA (Beč), Wenzelskult und Patrozinien als mitteal-terliche Spuren böhmischen Einﬂ usses in Deutschland und Österreich; Marija-Ana DÜRRIGL (Zagreb), Na marginama ha-giograﬁ je – hrvatskoglagoljske eshato-loške vizije;  Irina KUZIDOVA (Soﬁ ja), Житието на св. Иларион Велики в южнославянските староизводни че-ти-минеи; Jagoda KAPPEL  (Beč), Žanrovi u srednjovjekovnoj bosan-skoj pismenosti/književnosti; Tat’ána VYKYPĚLOVÁ (Beč), Český spis P. Matěje Petrasia »Divotvorná Marije, starodávní a častou pobožností po-utníkův oslavená v Tuřanech« z roku 1657; Tanja SUBOTIN-GOLUBOVIĆ (Beograd), Децембарске службе Све-томе Николи у српским минејима; Yannis KAKRIDIS (Bern), Ein Blick in eine Übersetzerwerkstatt des 14. Jahrhunderts: Schreiberkorrekturen in der Handschrift Dečani 88, fol. 39r-69r.U subotu 25. listopada prijepod-ne održana su predavanja: Christian HANNICK (Würzburg), Versuch einer Typologie der byzantino-slavischen hagi-ographisch-homiletischen Sammlungen; Tomislav JOVANOVIĆ (Beograd), Узори српских хагиографа; Javor MILTENOV (Soﬁ ja), Славянската ръкописна тра-диция на Житието на Панкратий Тавроменийски; Johannes REINHART (Beč), Altbulgarische hagiographie in kroatischen, russischen und serbischen Handschriften; Ivanka PETROVIĆ + Milan MIHALJEVIĆ (Zagreb), Hrvat-sko glagoljski fragment »Legende sv. Eustahija« i »Pasije sv. Marine«; Anatolij A. TURILOV (Moskva), Житие Антония Супрасальского в контексте славянских житий новомучеников пер-вой половины XVI в.Najznatniji je broj izlaganja bio posvećen tekstološkim i književnopo-vijesnim temama vezanima uz hagio-graﬁ ju, jednu od najznačajnijih i najra-znorodnijih tekstnih skupina slavenske VIJESTI443SLOVO 59 (2009)srednjovjekovne i ranonovovjekovne pismenosti, koja osjetljivo balansira iz-među »povijesti« i »ﬁ kcije«. No, bilo je i kulturnopovijesnih, jezikoslovnih, povijesnoumjetničkih i književnoteorij-skih tema, a prepoznatljiva potka gotovo svih izlaganja bio je komparatistički po-gled. Neka su predavanja bila posvećena širim pitanjima (npr. Ivanova, Petrović, Hannick), dok su druga obrađivala uže teme ili pojedina djela (npr. Thomson, Stojkova, Moldovan). Iz predavanja, ali i iz živih rasprava nakon pojedinih te-matskih blokova mogli su se razabrati međusobni utjecaji slavenskih kulturno-književnih krugova te njihova otvorenost prema suvremenim utjecajima iz Bizanta i s latinskoga Zapada, kao i preživljava-nje ćirilometodskih korijena slavenske pismene tradicije. Kako u predavanju reče R. Katičić, hrvatska je pismenost na slavenskom jeziku bila »kyrillometho-dianisch geprägt«. Na skupu je također ukazano na još brojna otvorena pitanja u istraživanju slavenske srednjovjekovne hagiografske tradicije, te njezine poveza-nosti s drugim tekstnim skupinama, npr. s homiletikom, apokriﬁ ma i vizijama.O hrvatskoglagoljskim su temama govorili I. Petrović, M. Mihaljević, V. Badurina-Stipčević i M.-A. Dürrigl, a dotakli su ih se i J. Reinhart te rubno A. Stojkova.Sudionicima iz Staroslavenskoga instituta bio je poseban doživljaj kad ih je, posve spontano, akademik R. Katičić u smiraj prvoga dana simpozija proveo kroz dio jezgre Beča, te pokazao i ko-mentirao tamošnje spomenike blisko povezane s hrvatskom poviješću. Naposlijetku valja čestitati organi-zatoru na uspjelu simpoziju koji se, na visokoj znanstvenoj razini, odvijao u poticajnoj kolegijalnoj atmosferi. MARIJA-ANA DÜRRIGLVI. NAUČEN SOBIR NA MLADI MAKEDONISTI(SKOPJE, 18. – 20. 12. 2008.)Međunarodnim Šestim znanstvenim skupom mladih makedonista prigod-no je zaključena 2008. godina koju je Vlada Republike Makedonije proglasila Godinom makedonskoga jezika. Vrata Filološkoga fakulteta »Blaže Koneski« u Skoplju i ovaj su put bila širom otvo-rena za mlade znanstvenike koji svojim istraživanjima, isključivo ili između ostaloga, zahvaćaju područje make-donskoga jezika. Time su makedonski sudionici zajedno s rekordnim brojem stranih kolega iz Albanije, Austrije, Češke, Francuske, Hrvatske, Poljske, Rumunjske, Rusije, SAD-a, Slovenije i Srbije u slavljeničkoj godini dali znako-vit prilog živosti i budućnosti makedo-nistike u domovini i svijetu.Skup je otvoren uvodnim izlaga-njima prorektora za međunarodnu su-

Međunarodni znanstveni simpozij »Hagiographia slavica« (Beč, 23. – 25. 10. 2008.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia