Sandi Krstinić

Krstinić, Sandi

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

147MEDICUS 2009. Vol. 18, No. 1, 147 - 148Sandi KrstinićNeuronutricionizamPrehrana prema emocijamaPRIKAZ KNJIGEBOOK REVIEWKnjigu “Prehrana prema emocijama” napisao je mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med. Rođen je u Rijeci 1969. godi-ne. Medicinski fakultet završio je također u Rijeci, a za-tim je 1995. završio postdiplomski studij iz biomedicine. Akademski naziv magistra medicinskih znanosti dobio je 1997. godine u Rijeci na Medicinskom fakultetu. Tijekom studija bio je član kluba “4 plus”, a zaposlio se u Domu zdravlja “Opatija” 1995. godine. Nakon dvije godine počeo je raditi u PLIVI. Ondje radi i danas u odjelu koji se bavi psi-hofarmacima, odnosno lijekovima s učinkom na središnji živčani sustav. Autor je sudionik niza znanstvenih skupova iz područja neuroznanosti.Cilj ove knjige bio je spojiti emocije s ﬁ ziologijom. Ovo je jedna od prvih knjiga na našem području koja je uspjela odgovoriti na pitanje kako da kontroliramo svoje emocije uz pomoć hrane.Podnaslov knjige je “Nove medicinske spoznaje o nutritiv-nim elementima koji moduliraju emocije”. To je razlog za-što se u knjizi iznose teze originalnog načina prehrane ko-ji je utemeljen na neuronutritivnoj znanosti. Također se da-je presjek činjenica koje su danas poznate iz farmakologi-je, psihologije, nutricionizma i medicine. Tu se nalaze i zna-nja iz povijesti i medicinskih istraživanja koja će tek biti objavljena, a čiji je cilj razotkrivanje vječite ljudske težnje za ovladavanjem prirodom ljudskih emocija.Ovom knjigom autor pokušava odgovoriti na brojna pita-nja. Neka od njih su: Zašto smo ljuti? Što učiniti kad smo tjeskobni ili tužni? Kako nam hrana može pomoći u tome da postanemo sretni? Koja je hrana odgovorna za nasta-nak emocija kao što su tuga ili ljutnja? Autor također objaš-njava zašto crveno meso potiče agresiju, a zašto mlijeko umiruje. Naime, obje namirnice su proteini, a ipak svaka od njih različito djeluje na raspoloženje osobe.Knjiga je pisana jednostavnim jezikom koji je svakomu ra-zumljiv. U knjizi se nalazi tridesetak intrigantnih naslova. Prednost je također što autor povezuje narodnu mudrost sa znanošću. Autor pokušava pokazati čitatelju kako hra-na utječe na naš mozak u kojem nastaju emocije. Prema osnovnim pravilima nutricionizma u organizam treba uno-siti raznolike namirnice. Mnoge su dijete pogrešne jer tije-lo lišavaju pojedinih namirnica ili pojedinih njihovih kom-ponenata. Unošenje svih nutritivnih elemenata u primje-renim količinama osnovni je preduvjet zdravlja i mladoli-kog izgleda. Svaka dijeta koja ne poštuje ovaj omjer štetna je za zdravlje i ne smije se preporučiti. Fiziologija ljudskih emocija svojstvena je svim živim bićima i zato namirnice koje trebamo jesti ovise o emocijama koje proživljavamo.Autor je obradio četiri osnovne emocije: ljutnju, tugu, tje-skobu i sreću. Ljutnja je emocija kojoj i samo ime kaže da je po okusu ljuta, a ako je ljuto, samo jači stupanj kiselo-sti, lako se može zaključiti da je kiselkasta hrana ona koja nam može pomoći da ovladamo ovom emocijom. Zato bi naš odabir trebale biti ove namirnice: keﬁ r, jogurt, sir, mli-jeko. One bazično kisela okusa imaju supstanciju iz koje u mozgu nastaje GABA, neurotransmiter koji u mozgu ima ulogu inhibicije ili kočenja ili smirivanja. U narodnoj medi-cini poznata je izreka naših baka da šalica toplog mlije-ka prije spavanja umiruje i olakšava uspavljivanje. Tuga je emocija elementa ugljika koji čini osnovnu gradivnu kom-ponentu ugljikohidrata. Oni osim što daju energiju organiz-mu za njegove svakodnevne aktivnosti daju i nužnu ener-giju za izlazak iz faze tuge u mnogo poželjniju fazu sret-nog osjećanja. Prehranom bogatom složenim ugljikohidra-tima olakšavamo nastanak serotonina u mozgu i nasta-nak sreće. U tjeskobi ljudskom tijelu nedostaje proteina. Oni se nalaze u namirnicama noradrenalinskog tipa ili na-mirnicama čija upotreba u organizmu potiče sintezu neu-rotransmitera koji su odgovorni za energetski učinak, da-KOK 23 Knjiga.indd   147 23.12.2009   17:17:42148MEDICUS 2009. Vol. 18, No. 1, 147 - 148ju volju i polet, tjeraju ljude na aktivnost te su potrebni u stanju tjeskobe ili bezvoljnosti. Ovamo spadaju namirnice pretežito proteinskoga tipa kao što su riba i meso. Meso se dijeli na crveno i bijelo. Crveno meso kao divljač i gove-dina imaju jači adrenalinski učinak. Sreća ovisi o razini ne-urotransmitera serotonina. Na njega utječu žitarice, ma-snoće i slatkiši.Pri kraju knjige autor povezuje različite namirnice s mirisi-ma, bojama i notama. Mirise udišemo kroz nos gdje direk-tno bivaju detektirani izdancima mozga koji na njih mora reagirati osjećajima. Hoće li osjećaj biti ugodan ili neugo-dan ovisi o vrsti i prirodi mirisa koji udišemo. Kada smo lju-ti, najbolje nam mogu pomoći lavanda, ružmarin, medite-ranske biljke. Ako smo tjeskobni, cvjetni mirisi i ruža podi-gnut će naše raspoloženje. Na tugu pozitivan učinak ima-ju drvni mirisi, cimet, cedar, sandalovina. Sreću ćemo naj-bolje doživjeti uz pomoć voćnih mirisa (jabuka, limun, na-ranča). A o bojama i notama preporučit ću ti, dragi čitate-lju, da pročitaš sam i tako uživajući u ugodnom štivu dođeš do kraja ove knjige.Ova je knjiga jedna od prvih na hrvatskom jeziku koja po-kušava spojiti prehranu i emocije. Veoma mi je drago što sam mogao pročitati knjigu i napisati recenziju o njoj. Mi-slim da će ona pomoći mnogima koji žele imati zdrav duh i zdravo tijelo kako su Stari Spartanci znali reći.Prof. dr. sc. Đulijano Ljubičić, dr. med.• Prikaz knjigeKOK 23 Knjiga.indd   148 23.12.2009   17:17:43

Neuronutricionizam

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia