Jasna Vince

Vince, Jasna

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI434SLOVO 59 (2009)Zbornik je izašao uoči održavanja XIV. međunarodnoga slavističkoga kongre-sa u Ohridu. Sadrži devetnaest prilo-ga podijeljenih u tri tematska bloka: Paleoslavistika (11-170)1, Jezikoslovna kroatistika i slavistika (173-301) i Zna-nost o književnosti (305-353). Osvrnut ćemo se ukratko na referate iz prve sku-pine. Stjepan DAMJANOVIĆ u referatu Hrvatski prinosi proučavanju i pouča-1 Paleoslavističke su teme, kako se vidi, bile tako bogato zastupljene da su predstavljene kao zasebna cjelina. Slično je bilo i na Prvom hrvatskom slavističkom kongresu u Puli, kada je sekcija G: Hrvatskoglagoljska i paleo slavistička problematika »naknadno izdvojena zbog većega broja pristiglih referata spomenutoga sadržaja« (Vesna STIPČEVIĆ, Prvi hrvatski slavistički kongres: Pula, 19-23. rujna 1995. Slovo 47-49, 347). vanju staroslavenskoga jezika (25-41) i Anica NAZOR u radu naslovljenom Rječnik crkvenoslavenskoga jezika ini-ciran na IV. međunarodnom slavistič-kom kongresu u Moskvi 1958. godine (65-82) izvješćuju o važnim prinosima hrvatskih slavista paleoslavistici. Dok prvi autor zahvaća svoj predmet u ši-rokom vremenskom rasponu od Jurja Križanića pa sve do naših dana (usredo-točujući se ipak najviše na tri istaknu-te osobe: Jurja Križanića, Vatroslava Jagića i Josipa Hamma te na jednu ustanovu: »Staroslavenski institut« u Zagrebu), u središtu je pozornosti Anice Nazor odnos kapitalnoga projekta toga instituta: Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije prema ostalim crkvenoslavenskim rječnicima, koji su dovršeni ili se još pripremaju u drugim slavenskim zemljama, a potekli su iz Autorica se trudi usporediti materijal evanđeoskih citata Klimenta Ohridskoga s najstarijim rukopisima evanđelja (Zo-grafsko evanđelje, Marijinsko evanđe-lje, Assemanijevo evanđelje i Savina kniga).Autorica je obradila 165 evanđeo-skih citata Klimenta Ohridskoga koji prema njoj mogu biti podijeljeni u četiri grupe, a to su: a) citati koji su slobod-na parafraza evanđeoskoga teksta (18 slučajeva), b) citati od kojih otprilike polovica otpada na parafraze a druga polovica odgovara evanđeoskim tek-stovima (30 slučajeva), c) grupa citata s potpunom podudarnosti s tekstom iz staroslavenskih evanđelja (42 slučaja), d) grupa u osnovi identičnih citata u ko-jima su razlike samo ortografske naravi (75 citata). FRANTIŠEK ČAJKAPrevela Slavomira RibarovaVIDJETI OHRID. Referati hrvatskih sudionica i sudionika za XIV. Međunarodni slavistički kongres (Ohrid, 10. - 16. rujna 2008). Priredili Bernardina Petrović i Marko Samardžija. Hrvatsko ﬁ lološko društvo – Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2008., 353 str. OSVRTI435SLOVO 59 (2009)zajedničke moskovske inicijative.Paleografskim je pitanjima, s različi-tih motrišta, pristupilo troje autora. Cilj je članka Marice ČUNČIĆ: Graﬁ čki sustav »Kijevskih listića« (11-24) ot-kriti, a onda egzaktno prikazati sustav u naoko nepravilnoj graﬁ ji toga kanon-skoga spomenika. U razmatranju: »Žitje Konstantinovo« o postanku glagoljice (83-96) Slavomir SAMBUNJAK in-terpretira podatke iz V., XIII. i XIV. poglavlja ŽK. Mateo ŽAGAR u radu Ustanovljivanje kurzivne glagoljice u XIV. stoljeću (141-170) želi, koristeći se dvjema kurzivnim glagoljskim isprava-ma, »preispitati dosadašnja određenja poluustavne i kurzivne glagoljice, te navesti mjerodavne kriterije – struktu-rirane po grafolingvističkoj metodi – za datiranje i ubiciranje najstarijih spome-nika pisanih ovim funkcionalnim tipom hrvatske glagoljice«. Dva su priloga posvećena pitanjima hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika. Milan MIHALJEVIĆ dijeli Udvojene suglasnike (geminate) u hrvatskogla-goljskim tekstovima (43-64) u tri sku-pine: 1. one u stranim riječima, 2. one nastale ulančavanjem i potpunom asi-milacijum i 3. one nastale ispadanjem jerova. Budući da zbog različita pona-šanja primjeri iz 2. i oni iz 3. moraju biti različito prikazani, autor to i čini služeći se autosegmentnom fonološkom teori-jom. U članku Očekivani i neočekivani akuzativ u »Hrvojevu misalu« (97-116), Jasna VINCE opisuje čimbenike koji određuju oblik akuzativa u Hrvojevu misalu, hrvatskoglagoljskom rukopisu iz 1404. godine, ali i u hrvatskom cr-kvenoslavenskom jeziku uopće. Iz naslova priloga Antonije ZARADIJA KIŠ: Egzempli kao sred-njovjekovni bestijarij: »animallistički egzampli« u hrvatskoglagoljskom knji-ževnom korpusu (117-140) razvidno je da u paleoslavističkim istraživanja ni književnost nije bila zapostavljena. Animalistički su egzampli značajni jer upućuju na poznavanje Bestijarija, iako oni sami kao cjelovita djela u starijoj hr-vatskoj književnosti nisu sačuvani. JASNA VINCE 

Vidjeti Ohrid. Referati hrvatskih sudionica i sudionika za XIV. Međunarodni slavistički kongres (Ohrid, 10. – 16. rujna 2008) Zagreb 2008.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia