Maja Bošković-Stulli

Bošković-Stulli, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 277 Motto je ove knjige jedan citat Eliasa Canet-tija o povezanosti ljudskoga i ivotinjskog svijeta. Jo	 bi vi	e pristajao motto iz legende spomenute u tekstu o sv. Franji Asi	kome, za koga su ivotinje na	e sestre i braa. Rudolf Schenda, Das ABC der Tiere, Märchen, Mythen und Geschichten, Verlag C. H. Beck, München 1995., 435 str. Ova knjiga nije udesni bestijarij poput znamenita Borgesova Prirunika fantastine zoologije (s kojim se ipak dodiruje), a jo	 je manje zbirka pria o ivotinjama (kao primjerice popularna knjiica s vicevima o ivotinjama Lutza Röhricha Ausgemachte Viechereien). Ova je knjiga mali kompendij o ovjekovim predodbama i stavu spram ivotinja, iskazanim u knjievnosti od Biblije, preko antikoga i srednjovjekovnoga svijeta, od humanistikih i renesansnih pisaca sve do moderne knjievnosti, te do zbirki basni, bajki, djeje literature. Ima tu vizija udesnih ivotinja, no vi	e ima mi	ljenja i izvje	taja starijih putopisaca i prirodnjaka, 	to je i samo u kojeemu bilo u sferi ma	te. Nai emo praznovjerja i egzorcizme, te primjere tradicijske medicine. Od ukljuenih pisaca (bez strunih djela u bibliografiji) evo samo nekih imena: Adorno, Ariosto, Aristofan, sv. Augustin, Basile, Baudelaire, Boccaccio, Bonsels, Brehm, Camus, Cellini, Chaucer, Erasmus, Ezop, Goethe, Grimm, Hoffmann, Kafka, Kipling, Jiménez, La Fontaine, Lofting, Lukijan, Luther, Montaigne, Orwell, Ovidije, Perrault, Plinije, Poe, Polo, Salten, Schiller, Shakespeare, Sterne, Straparola, Swift, Toller, Verne, Voltaire itd. U stotinu manjih tekstova abecedno svrstanih prema imenima ivotinja izlau se znanja i vienja o njima iz vrlo raznolikih rakursa. Autor bi, prema predgovoru, elio da na ivotinje gledamo manje ponosno, odozgo i prezirno, manje agresivno, "mu	karaki". Upuuje na vienja ivotinja u mnogim davnim djelima kao mudrih, kao pomonika ovjekova (u legendama, bajkama), kao bia s osjeajima, s jezikom, ekolo	kom vano	u. "Skala predrasuda takozvanog 'speciesizma' brutalno (ili tonije: humano!) podsjea na vokabular rasizma i kolonijalizma (ega ima i meu priama o ivotinjama), i usko je povezana s pro	irenom mrnjom prema strancima te podjednako opeprisutnim seksizmom." Da li autorovo zauzimanje za bolji odnos prema ivotinjama tragom pria o njima, uz projiciranje na ljudske odnose, moe pridonijeti toleranciji i smanjenju zloinakih poriva i spram ljudi, u doba kad su oni ponovno tako strahotno izbili, ne znam. No lijepo se ita. Maja BOKOVI-STULLI U ovoj su knjizi prvi put na okupu vi	esto-ljetna prianja iz Zagreba i o Zagrebu, koja su se, dodu	e, djelomice mogla i dosada nai ra-suta po razliitim kulturnopovijesnim i povi-jesnim djelima, a i u nekim zbirkama usmenih tekstova, ali tako skrivena i podreena druga- Ljiljana Marks, Vekiveni Zagreb, Zagrebake prie i predaje, AGM, Zagreb 1994., 177 str. (Bi-blioteka Posebna izdanja) ijim autorskim namjenama da zapravo kao zagrebaka prianja nisu postojala. Sada, po	to je ova knjiga objavljena, ne samo da su zagrebake prie na okupu nego su one pokazale i svoje obilje i raznolikost, otkrile su lice ili jedno od lica toga grada o kakvome se dosada nije znalo. Zagreb je dobio patinu i vienje svoje povijesti iz rakursa usmenih tradicija. U uvodu se zagrebake predaje prikazuju usporedno s povijesnim injenicama iz kojih su izrasle. Rije je o imenu Zagreb u usmenome prianju i povijesnim tumaenjima; o stvarnome i legendarnome zdencu Mandu	evac; o "boravcima" u Zagrebu Sv. Marka, Sv. Franje Asi	koga, Bl. Martina, koji su, prema prii, tu utemeljili crkve svojega imena ili su se kako drukije upamtili; o tobonjem prijestolju Matije Gubca pred Markovom crkvom; o pozoju (zmaju) u zdencu na Markovu trgu i acima grabancija	ima te o nekada	njemu realnom postojanju zdenca na tome mjestu; o povijesnim graevinama i priama o njima, kao 	to su Lotr	ak, Dverce, palaa Or	i-Rauch, Jelaieva palaa, zagrebaka katedrala, tzv. crna 	kola Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 278 i dr. Tu su i legende o kipovima i slikama Majke Boje, svaki put s povijesnim podacima o njima; o kapelici Sv. Dimu	a i kugi u Zagrebu. Sueljuju se povijesna tumaenja o imenu Krvavi most s nepoznatim predajama, koje su neko vjerojatno postojale. Donose se stara kazivanja (npr. prema Kreliu) o neistim du	ama i javljanju mrtvih, te o kopanju blaga u Zagrebu, sve s tonim lokalizacijama u pojedinim dijelovima grada. Zatim o Medvedgradu i o Crnoj kraljici, o vje	ticama (prema sudskim procesima), o podzemnim hodnicima (gdje nije zaboravljena ni Zagorka). Slijede prianja iz ue zagrebake okolice - danas dijelova grada - o feudalnim tlaenjima, posebice tzv. tlaki, gdje su protagonisti, zli ili dobri, bili ne samo Tahi nego i Marija Terezija, Josip II., Jelai, barun Rauch i druge povijesne osobe. U tim se primjerima dogaanja djelomice zbivaju u samome sredi	tu Zagreba. Relativno novija kazivanja tiu se kemijskoga laboratorija na Strossmayerovu trgu i stra	nih "laboratoraca", kazivanja koja autorica prati sve do najnovijega doba. Uz tradicije o starome Zagrebu, viene, kako je ve reeno, u svjetlu povijesnih injenica, govori se u uvodu (i poslije dijelom u tekstovima) i o modernome urbanom prianju: najprije o vienju Zagreba s poetka na	ega stoljea, a zatim i o nedavnim predajama, nastalim primjerice nakon tramvajske nesree kraj Mirogoja, sudara vlakova na zagrebakom kolodvoru, zrakoplovne nesree nad Vrbovcem. Autorica se u uvodu osvre i na tip najnovijih urbanih prianja u Zagrebu, kakva su poznata i posvuda drugdje u svijetu (ukorijenjena u automobilsku i openito tehniku civilizaciju), te napokon i na djeje priice i viceve, danas moda najivlju vrstu gradskoga folklora. Ipak, takve primjere uglavnom nije unosila u izbor tekstova, vjerojatno stoga jer bi se njima naru	ila cjelovita slika izrazito zagrebakih tradicija. Uz tekstove u sredi	njem dijelu knjige donose se podaci o izvoru, neke varijante, katkada i pripovjedaevi komentari. Tekstovi se donose onako kako su bili objavljeni ili zapisani, ali suvremenim pravopisom. Stilska i jezina raznolikost - u rasponu od arhainoga do modernog, te od dijalekatskoga do knjievnog izriaja - nipo	to ne smeta itkosti knjige, nego joj daje osebujan 	arm. Knjiga je lijepo opremljena i obogaena crteima Rudija Laba	a. Maja BOKOVI-STULLI 

Ljiljana Marks, Vekivečni Zagreb, Zagrebačke priče i predaje, AGM, Zagreb 1994., 177 str. (Biblioteka Posebna izdanja)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia